MILO NIKAD BLIŽI GUBITKU VLASTI
Sva istraživanja ukazuju da bi 30. avgust mogao da bude preloman za budućnost Crne Gore
Crnu Goru očekuje paklen kraj leta jer sve prognoze pokazuju da će parlamentarni izbori 30. avgusta biti najteži do sada izazov za vlast Mila Đukanovića. Prema poslednjim istraživanjima Cedema, vladajući DPS je na istorijskom minimumu sa 35,3 odsto podrške, dok dve opozicione koalicije imaju ukupni rejting 41,2 procenta.
Vlast Đukanovića žestoko je uzdrmana donošenjem kontroverznog Zakona o slobodi veroispovesti kojim je režim udario na imovinu SPC-A, a u vidu bumeranga dobio neprekidne osmomesečne litije. Kada se tome dodaju neizvesna borba sa pandemijom Covid-19 i neminovni krah turističke sezone, odnosno bes i nezadovoljstvo građana zbog ekonomske krize, onda je jasno zbog čega bi nastupajući izbori mogli da budu prelomni za Crnu Goru. Ipak, prema prognozama, ključ izbora ne drži ni DPS ni dva najveća opoziciona bloka: Demokratski front „Za budućnost Crne Gore“koji po istraživanjima Cedema uživa podršku 24,7 procenata birača, ili Demokrate „Mir je naša nacija“sa rejtingom 16,5 odsto. Sva je prilika da će rezultat izbora zavisiti od toga ko će i sa koliko mandata ući u Skupštinu od tri liste građanske opcije: opozicione koalicije URA, socijaldemokrata koji naginju aktuelnoj vlasti i SDP-A koji se već izjasnio da neće saradnju sa Demokratskim frontom i podržao je sporni Zakon o slobodi veroispovesti. Sve tri liste su, prema istraživanju Cedema, iznad cenzusa od tri odsto što je između 12.000 i 13.000 glasova. Takođe, pobednika izbora mogla bi da odredi izlaznost koja se trenutno kreće oko 66 odsto, a veći broj izašlih birača od 70 odsto ne bi odgovarao aktuelnoj vlasti. Na izlaznost bi mogla uticati i činjenica da su ovo prvi izbori u Crnoj Gori koji se održavaju u avgustu, usred godišnjih odmora i kakvetakve turističke sezone.
ISTORIJSKA ŠANSA ZA OPOZICIJU
Politički analitičar iz Crne Gore Luka Radonjić ističe za „Blic“da su predstojeći izbori istorijska šansa za opoziciju.
- U poslednjih godinu dana u Crnoj Gori je formirana nova društvena većina. Prvobitno i primarno oko odbrane svetinja i osnovnih ljudskih prava i verskih sloboda. Prošlogodišnji protesti zbog korupcionaških afera, zatim ovogodišnje masovne litije zbog spornog zakona o slobodi veroispovesti, protesti u Budvi zbog prekrajanja izborne volje građana kao i brojni “spiskovi solidarnosti” sa desetinama hiljada lekara, advokata, novinara, inženjera, sportista, studenata - u znak podrške sa svima koji su se zbog slobode govora i demokratskog izražavanja našli na udaru režima DPS-A. Predstojeći izbori predstavljaju istorijsku šansu da se politički konkretizuje novoformirana većina. Široka narodna koalicija “Za budućnost Crne Gore” predstavlja glavnu okupljajuću snagu, a tu je i koalicija “Mir je naša nacija”, dok lista “Crno na bijelo” koju predvodi URA glasački mobiliše ljude koji imaju animozitet prema klasičnim strankama – objašnjava za “Blic” Radonjić.
Kako kaže, najnovija istraživanja prema kojima dve glavne opozicione liste zbirno imaju više procenata od DPS-A ne predstavljaju posebnu novost.
- Izvesno je da ta razlika postepeno raste jer se DPS nalazi na istorijskom minimumu. No, DPS putem plasiranih istraživanja pokušava svoj minus da predstavi kao plus SD-A i SDP-A, odnosno da poruči da su glasači koji su pošli od njih - završili u SD ili SDP. I time predstavi ove liste kao faktore koji su čvrsto iznad cenzusa, dakle - značajne i stabilne, čime žele da odvrate fokus neopredeljenih birača i apstinenata od opozicionih lista. Razlog je u tome što - koliko god DPS da osvoji, ako je usamljen - bez SD i SDP, poraz im je neminovan. Očekivanja su različita, ali je izvesno da javnost očekuje da se na ovim izborima ispuni smisao postojanja višestranačkog sistema i da dođe do demokratske smene vlasti, čime bi se Crna Gora konačno pridružila ostalim regionalnim i evropskim zemljama – kaže Radonjić.
KLJUČ JE IZLAZNOST Sociolog politike Srđan Vukadinović iz Crne Gore naglašava za „Blic“da se sve lomi oko broja izašlih birača.
- DPS-U nikako ne odgovara da izlaznost bude veća od 70 odsto i zato vlast i dalje drži ograničenja na ulazak iz