LUKAŠENKO SPREMA OSVETU
Poslednji potezi beloruskog lidera najavljuju talas represije
Širom Belorusije danima besne protesti opozicije, ali i dela nekadašnjih pristalica režima, koji složno pozivaju na ostavku predsednika Aleksandra Lukašenka. Sve češće se predviđa kraj „poslednjeg evropskog diktatora“, međutim, on ne pokazuje želju za povlačenjem.
„IMAMO DOVOLJNO MERA NA RASPOLAGANJU DA OHLADIMO NEKOLIKO VRUĆIH GLAVA“, ZAPRETIO JE BELORUSKI LIDER OPOZICIJI
Štaviše, njegov poslednji potez nagoveštava novi i suroviji talas represije. Ono što je Lukašenka posebno uplašilo jeste plan opozicije da formira „savet za koordinaciju“koji bi nadgledao političku tranziciju u zemlji. Pomoćnici prognane liderke opozicije Svetlane Tihanovske najavili su u utorak da će formirati savet od 70 ljudi koji će uključivati predstavnike političkih stranaka i uglednih kulturnih ličnosti, uključujući nobelovku Svetlanu Aleksejevič.
Tihanovska, koja je trenutno u Litvaniji, dok je druga liderka protesta Veronika Cepkalo pobegla u Poljsku, od početka svoje kampanje tvrdi da njen cilj nije ostanak na vlasti, već borba za održavanje slobodnih izbora. Ona je juče pozvala evropske lidere da ne priznaju rezultate
“lažnih izbora”, obećavši da će koordicioni savet omogućiti održavanje demokratskih izbora uz međunarodni nadzor. Međutim, Lukašenko je osnivanje “saveta za koordinaciju” osudio kao pokušaj otimanja vlasti, upozoravajući članove da ih čeka oštar odgovor.
- Želim da upozorim one koji se budu pridružili ovom savetu da ćemo preduzeti adekvatne mere kao odgovor - rekao je u utorak veče Lukašenko na sastanku svog saveta bezbednosti.
Takođe je saopštio da je stavio belorusku vojsku u punu borbenu pripravnost na zapadnoj granici zemlje.
Još u nedelju situacija je izgledala vrlo nepovoljno za Lukašenka jer je protest kulminirao najvećim antirežimskim mitingom, a štrajkovi u fabrikama širom zemlje samo su pogoršali najveću krizu u kojoj se našao beloruski lider od početka svoje 26-godišnje vladavine. Ipak, u utorak su se pojavili znaci da se režim oporavio od početkog šoka i počeo da planira odgovor.
Brojni štrajkači su prijavili da su dobijali pretnje otkazom i deluje da je njihova odlučnost počela da slabi. Ispred traktorskog pogona na periferiji Minska u utorak je protestovalo samo nekoliko stotina radnike, iako je prethodno oko 3.000 njih potpisalo protestnu izjavu. Dvojica štrajkača je uhapšena.
Iscrpni razgovori koje je Lukašenko vodio sa Savetom bezbednosti završili su se tako što je policija dobila naređenje da “okonča nerede” na ulicama Minska. Ovi sastanci sugerišu da je Lukašenko rešen da osigura potpunu lojalnost policije i vojske, uprkos tome što su mu pojedini pripadnici tih službi okrenuli leđa. Nasilje koje je usledilo nakon spornih izbora ovog meseca donelo je i pretnje sankcijama i pritiskom Evrope na Lukašenka da započne pregovore sa opozicijom, a lider u krizi je pozvao ruskog kolegu Vladimira Putina da interveniše u njegovu korist. Svet je proteklih dana budno motrio na Rusiju, smatrajući da će odgovor Kremlja na političku krizu u susedstvu odrediti njenu dalju sudbinu. Iako se Moskva i dalje uzdržava od jasnog iskazivanja stava, službeni avion vlade Rusije u utorak je odleteo u Minsk. Podaci satelitskog praćenja avionskih letova pokazuju da se službeni avion juče ujutru vratio za Moskvu.
Dok su ruski službenici “zakuvavali” ko zna šta u Minsku, Lukašenko je sastančio sa Savetom bezbednosti, opozicija formirala “savet za koordinaciju”, a Putin je za to vreme razgovarao sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i
francuskim predsednikom Emanuelom Makronom. Iako okleva da javno podrži Lukašenka u okršaju sa njegovim sopstvenim narodom, čini se da je povukao crtu kod daljeg pritiska EU
na beloruski režim.
Od prošle srede policija se uzdržava od otvorenih sukoba sa demonstrantima, a proteklih nekoliko dana protesti u Minsku više su ličili na karneval. Međutim, događaji u poslednja dva dana i Lukašenkove reči sugerišu da je sve možda bilo zatišje pred još jaču buru.