BRANISLAV TIODOROVIĆ INTERVJU
Srbija spremno čeka drugi talas korone Epidemiolog prof. dr Tiodorović
Prvi talas još traje jer sve vreme virus je tu. Drugi talas očekujemo krajem godine, a mi ga dočekujemo spremni jer smo prethodnih meseci stekli iskustvo, kaže u intervjuu za „Blic“epidemiolog prof. dr Branislav Tiodorović, član Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti Covid 19.
Kako kaže, s virusom korona živimo već šest meseci otkako je početkom marta registrovan prvi slučaj zaraze u našoj zemlji. Iskustvo koje smo stekli u prethodnom periodu, kako u zdravstvenom sektoru tako i kao društvo u celini, od velikog je značaja za našu dalju borbu. Zdravlje je na prvom mestu, a zatim tu su ekonomija, privreda, psihološki status pojedinca... Epidemija nije samo zdravstveni problem, već i ekonomski, sociološki, psihološki, pa kao takva prožima svaki segment našeg života.
Kako ocenjujete našu trenutnu epidemiološku situaciju?
- Gledajući podatke u danu kada imamo 165 zaraženih, kada smo očekivali da idemo prema 100, da se smanjuju brojke, one su „tu negde“ili se pak malo povećaju. Sigurno da je bolja pozicija u hospitalu, manje je teških bolesnika, manje ljudi je na respiratoru, otpuštenih je više nego primljenih. Međutim, još uvek nismo spali ispod 100, zato je veoma problematično dati neku preciznu ocenu. Moram da skrenem pažnju ljudima koji će se vratiti s godišnjih odmora, koji se vraćaju s mora, jezera, planina, banja, jer postavlja se pitanje jesu li se svi oni, kao i oni koje su sretali tamo, pridržavali mera. Upravo od tih mera nam zavisi statistika. U narednom periodu, od 10 do 15 dana, videćemo kakvo je stanje, kada krene škola, kada počne da radi privredni sektor... Što se škole tiče, mi smo preduzeli aposolutno sve, ali rizik uvek postoji. Ocena epidemološke situacije je da je ona nesigurna, ali pod kontolom. Kažemo nesigurna jer virus je tu.
Jedna od mera je nošenje maski, a mnogima je već dosadilo, leto je... Još koliko dugo ćemo nositi maske?
- Neophodno je nositi masku u zatvorenom prostoru i nosićemo ih sigurno još nekoliko meseci. U zavisnosti od drugog talasa, to će se preneti onda i na sledeću godinu.
Kada nam stiže drugi talas?
- Prema trenutnim pokazateljima očekuje se da se taj drugi talas pojavi negde pred kraj godine, krajem novembra, početkom decembra i da se prebaci na narednu godinu. Mi smo u tom prvom talasu, a sve vreme govorimo o pikovima, naredni bi se možda mogao desiti u septembru, upravo jer se svi vraćaju odnekud, ali to ne mora da znači da će biti nešto izraženije, sa teškim kliničkim slikama i slično, ali je moguće da ćemo imati povećanje broja zaraženih. Opet kažem, sve zavisi kako su se ljudi ponašali na odmorima, s kim su bili u kontaktu, da li su poštovali mere... Drugi talas sa južne polulopte možda možda nam čak stigne početkom naredne godine, pričali smo o tome, a kako stoje stvari i kako je u Brazilu nije baš povoljno.
RUSI ULAZE U FAZU ISPITIVANJA NA 400.000 LJUDI, A TO JE VEĆ REPREZENTATIVAN BROJ, A ONDA ĆEMO VIDETI I NJENU EFIKASNOST, KVALITET...
Da li Srbija spremno dočekuje drugi talas?
- Smatram da spremno do
čekujemo drugi talas, upravo zbog iskustva koje smo do sada stekli, ne samo zdravstveni radnici, zdravstveni sektor, već i samo stanovništvo. Delovaćemo definitivno iskusnije i spremnije i kao zdravstveni sistem i kao društvo. Mnogo je lakše kada znate kako se nešto odvija, od čega zavisi, šta možete da očekujete, a mi već imamo iskustva. Takođe, pripremamo i nove bolnice, koje će biti predviđene isključivo za Covid bolesnike, a na taj način ćemo definitivno imati rasterećenje na onim mestima gde je potrebno lečiti i druge bolesti. Iskustvo nam je pokazalo da ako se pridržavamo mera, odmah je bolje, ako se opustimo opet imamo povećanje. S druge strane, život mora da funkcioniše, ljudima to treba, ne samo u privrednom smsilu već i u društvenom, kulturnom... Pustili smo da počnu kulturne aktivnosti i to smo precizirali tako da bismo sprečili održavanje svadbi. Kada krenu slavlja, svadbe, veselja, tu nemamo više nikakvog uticaja i to je uvek okidač za skok. To je bio slučaj u Novom Pazaru, Vranju, Ćupriji pre toga, zatim u Valjevu, kasnije i u Beogradu.
Kako će se odraziti popuštanje mera?
- Vrlo kompleksno pitanje i teško je odgovoriti sa sigurnošću, a sa druge strane treba nam kultura, pozorište, bioskopi, jednom rečju treba nam život... Moramo biti svesni da život ide dalje, mi moramo nastaviti da živimo, ali da budemo svesni da je virus tu, da je sa nama. To znači da sve mora da funkcioniše i privreda i ekonomija, i kulturni život, ali sada drugačije nego što smo navikli. Uz poštovanje preporučenih mera svakako, jer upravo je taj deo ključan za suzbijanje širenja virusa koji nije grip, koji ne prolazi tek tako, tu je sa nama i živećemo s njim još neko vreme. Najverovatnije ćemo u toku nedelje odlučivati i o sportu. Veliki je pritisak vezan za sport, ne samo na otvorenom, to već funkcioniše, ali kako će biti sa rukometom, košarkom, odbojkom... To su naši vrlo značajni sportovi. Razgovaraćemo o tome da li odmah ide i publika, na koji način, svi koji traže da počne sport tvrde da mogu da obezbede da se publika drži na distanci, sa maskama, da se može obezbediti dezinfekcija. Onaj ko organizuje trebalo bi to i da ispoštuje, u interesu je svih nas.
Svi smo se nadali da ćemo brojati samo sporadične slučajeve, ali... Da li je moguće da broj spadne ispod 10?
- To bi bilo idealno, ali ako gledamo sa ovog stanovišta u kojem se sada nalazimo, to baš i nije lako ostvarivo. Ne znam da li je to realno sada očekivati jer imamo povratnike sa odmora, koji dolaze sa različitih strana, a pitanje je ko se od njih pridržavao mera. Možda tamo u nekom periodu, ako budemo samosvesni i disciplinovani, ako se svi pridržavamo mera jer one daju rezultate. Pa i ove brojke koje sada imamo, nisu pale s neba nego se stanovništvo ponašalo odgovornije. Ako bi se nastavilo u tom smeru, onda bismo u narednim mesecima mogli da očekujemo da dođemo i do te idealne brojke, to bi bilo izvanredno.
Ispitivanje vakcina je u toku, sve oči uprte su u proizvođače. Za koju ćemo se mi odlučiti?
- Nama je objektivno svejedno koja će vakcina biti kod nas, uslov je da što se tiče imunogenosti ona bude najbolja i da daje najmanje postvakcionalnih reakcija. Na tome rade ozbiljni ljudi, naša Agencija za kontrolu lekova i vakcina će uraditi svoj deo posla. Koliko ja pratim, mi razgovaramo sa svima koji su ušli u takozvanu fazu klničkih ispitivanja, ne samo ruska vakcina već i druge. Rusi su, recimo, odmakli najviše u svemu tome, čekamo njihove rezultate, jer oni sada ulaze u fazu ispitivanja na 400.000 ljudi, a to je već reprezentativan broj, a onda ćemo videti i njenu efikasnost, kvalitet i šta se javlja kao postvakcionalna reakcija.
Virus je tu, a mi moramo da nastavimo da živimo. Teško je ne samo zdravstveno, već i psihički. Dajte nam savet kako da olakšamo sebi život jer smo u stalnom strahu da se ne zarazimo?
- Nema velike poruke ili velikog saveta što se već ne zna. Što pre postanemo svesni, a valjda jesmo do sada shvatili da je korona sa nama, i što se više pridržavamo mera, a paralelno imamo i kulturni i društveni život, uz distancu, masku, uz oprez od širenja zaraze, onda možemo sebi i te kako olakšati život. U svakom smislu život mora da se odvija, jer epidemija nije samo zdravstveni, već i psihološki, socijalni, društveni, ekonomski problem, tako da se moramo prilagoditi da se širenje infekcije svede na minimum, a sa druge strane da mi nastavimo da funkcionišemo na svim poljima. Pridržavajte se mera obavezno, to je u interesu svih nas, vas samih i vaših najmilijih.
OČEKUJE SE DA SE DRUGI TALAS POJAVI NEGDE PRED KRAJ GODINE, KRAJEM NOVEMBRA, POČETKOM DECEMBRA, I DA SE PREBACI NA NAREDNU GODINU
NAJVEROVATNIJE ĆEMO U TOKU NEDELJE ODLUČIVATI I O SPORTU. KAKO će BITI SA RUKOMETOM, KOŠARKOM, ODBOJKOM... TO SU NAŠI VRLO ZNAČAJNI SPORTOVI
n
Mišljenja o ovoj temi su zasad oprečna i, dok iz Svetske zdravstvene organizacije upozoravaju da za takve tvrdnje još nema dovoljno dokaza i da zbog pušenja godišnje premine oko osam miliona ljudi širom sveta, jedna nova francuska studija o 350 hospitalizovanih pacijenata i 150 s blažim oblikom bolesti Covid 19 potvrđuje malu zastupljenost pušača među obolelima.
Autor te studije profesor interne medicine Zahir Amura izjavio je za francuske medije da je među spomenutim pacijentima bilo samo pet odsto pušača uz napomenu da to znači da je pušača 80 odsto manje među pacijentima obolelim od Covida 19, nego što ih ima u ukupnoj populaciji istog pola i iste starosti.
Svetski poznati neurobiolog i specijalista za nikotinske receptore koji je i koautor članka o toj temi Žan-pjer Šango sa Pasterovog instituta u Parizu kaže da hipoteza o nikotinu kao prepreci za virus korona tek treba da se dokaže.
- Hipoteza je da nikotin, pošto se vezuje na ćelijski receptor, sprečava da se na njega veže i virus korona, a samim tim virus ne može da uđe u ćelije i da se širi - objasnio je Šango u članku objavljenom u Biološkom časopisu Francuske akademije nauka, čiji je član.
Prema njegovim rečima, velika je važnost predstojećih kliničkih ispitivanja koja će se, čim se dobije odobrenje, sprovesti tako što će se obični nikotinski flasteri koji se koriste za odvikavanje od pušenja, primenjivati u različitim dozama u tri probe u bolnici La Pitie-salpetrier u Parizu.
Kako je objašnjeno, u jednoj grupi nikotinski flasteri će se proveriti kao preventivna mera za zadravstveno osoblje, kako bi se videlo da li ih to štiti. U drugoj grupi flasteri će se stavljati kao deo terapije pacijentima u bolnici da bi se videlo da li im se smiruju simptomi i u trećoj grupi nikotinski flasteri će se lepiti teškim pacijentima na intenzivnoj nezi.
Već je poznato da nikotin može smiriti takozvanu hiperupalu – „citokinsku oluju“koja izgleda da ima ključnu ulogu u teškim slučajevima Covida 19 i čak i onemogućava lečenje.
Šef Zdravstvene službe Francuske Žerom Salomon rekao je da nema dokaza da nikotin štiti pušače od virusa korona i potvrdio da podaci koje je objavila mreža pariskih bolnica zaista ukazuju na neuobičajeno nizak procenat pušača među obolelima od Covida 19 znatno niži od 25 odsto koliko je pušača među
Dosadašnji podaci zasnivaju se samo na posmatranju i da tek treba dokazati eventualnu korist od nikotina pri lečenju Covida 19
stanovništvom Francuske.
Salomon je konstatovao da se dosadašnji podaci zasnivaju samo na posmatranju i da tek treba dokazati eventualnu korist od nikotina pri lečenju Covida 19.
Stručnjaci Francuske akademije nauka smatraju da bi studije o Covidu 19 trebalo da se usredsrede na pušenje, na „vaping“s nikotinom ili bez njega, i na uzimanje nikotina u medikamentoznom obliku.
Oni ističu da bi centralna uloga ćelijskog receptora o kojem se radi u ovom slučaju, „nikotinskog acetilholinskog receptora“kojeg virus koristi za razmnožavanje, posebno dobro mogla objasniti raznovrsnost simptoma Covida 19.
Epidemiološkinja Ivana Prokić u Erazmus Medicinskom centru u Roterdamu, najvećoj univerzitetskoj bolnici u Holandiji, upozorava da je u vreme infodemije vezane za virus korona koja je zahvatila ceo svet pa i naučnu literaturu jako važno verovati izvoru.
- Zbog povećane potrebe za naučnim zaključcima, studije se objavljuju na otvorenim portalima, bez naučne recenzije, što je inače ozbiljan proces koji garantuje kvalitet studije i zaključaka. Isti je slučaj za ovu i veliku većinu studija koje ispituju „benefit“pušenja vezano za virus korona, pa je treba uzeti sa rezervom jer su neke od mana često mali broj ispitanika, neubedljivi rezultati i pogrešni statistički modeli. Ono što je tačno i poznato odranije jeste da nikotin može da utiče na receptore za koje je sada utvrđeno da su put ulaska virusa korona u telo (ACE2). Iako postoje studije koje pokazuju i opovrgavaju ovu vezu, svakako je treba dalje ispitati pre nego što se savetuje bilo kakva terapija smatra naša sagovornica koja je i članica eminentnog Evropskog respiratornog društva (European Respiratory Society).
Prema njenim rečima, bitno je naglasiti da je u pitanju čist nikotin kao supstanca, a ne pušenje cigareta, dve jako različite stvari, i ni u kom momentu ne treba pomisliti da će pušenje na neki način osobu zaštititi od
virusa korona.
- Naprotiv. Ono što je definitivno sigurno jeste da pušenje uništava sluznicu respiratornog sistema, prvu liniju odbrane od virusa, utiče na pojavu mnoštva oboljenja i dokazano je da pušači koji se zaraze virusom imaju daleko težu kliničku sliku i češće umiru - podseća Ivana Prokić.
SZO POZIVA NA OPREZ
Stručnjaci Svetske zdravstvene organizacije upozoravaju da istraživanja vezana za uticaj nikotina na koronu ne bi trebalo da podstaknu ljude da naprasno počnu da puše cigarete i sami sebi lepe nikotinske flastere.
- Pušenje oštećuje pluća i nije dobro za zdravlje jer može izazvati razne vrste karcinoma, srčani udar, teški hronični bronhitis i mnoge druge bolesti koje kod pacijenata zaraženih korona virusom samo mogu pogoršati situaciju i dovesti do smrtnog ishoda. Zbog pušenja godišnje premine oko osam miliona ljudi širom sveta i to su jedina relevantna istraživanja. Svim ostalim istraživanjima treba pristupiti oprezno dokle god ona ne budu urađena na velikom broju uzoraka - smatraju u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji.
POTENCIJALNI TERAPEUTSKI EFEKTI NIKOTINA
Naučnici sa Harvarda još 2014. godine uočili su pozitivne efekte nikotina i u studiji nazvanoj „Nikotin može imati i dobru stranu“istakli su da bi nikotin i njegove komponente mogle da se koriste u terapeutske svrhe.
- Nikotin je sa pravom prokužen zbog svoje povezanosti sa pušenjem i zavisnošću, ali nikotin kao posebna supstanca ima različite efekte na mozak koji mogu obuhvatiti i neke procese lečenja. Upravo zato naučnici testiraju nikotin i njemu srodne supstance u lečenju Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, odsustvu koncentracije, hiperaktivnosti i drugih sličnih oboljenja - zaključuje se u studiji sa Harvarda.
n