OLIMPIJSKA SEĆANJA
Igre su održane od 20. aprila do 12. septembra uz učešće 2.607 sportista, od kojih je bilo samo 79 žena. Takmičilo se u 20 sportova i 154 discipline, a Igre je otvorio belgijski kralj Albert. Ove igre su označile kraj američke dominacije u atletici. Leteći Finac Pavo Nurmi osvojio je tri zlatne medalje u trkama na duge staze. Najbrži čovek Igara bio je Čarls Padok, koji je pobedio u trci na 100 metara rezultatom 10,8 sekundi.
U Antverpenu je prvi put uvedena lekarska kontrola zdravstvenog stanja takmičara u disciplini maraton. Ovim skandalima prethodila je revolucija u olimpijskoj ekipi SAD. Američki sportisti hteli su da bojkotuju Igre jer su bili nezadovoljni uslovima puta i smeštaja. Brojna američka ekipa od oko 200 članova doputovala je iz domovine na krajnje neudobnom ratnom brodu i bila smeštena u obližnjoj školi.
Na Igrama je zablistao američki veslač skifista Džon Keli, otac kasnije mnogo poznatije filmske zvezde Grejs Keli. Italijani su postigli ogroman uspeh u mačevanju, a njihov najbolji takmičar mačevalac Nedo Nadi vratio se u Italiju sa nesvakidašnjom kolekcijom od pet zlatnih medalja. Njegov rekord po broju osvojenih odličja oboren je tek 52 godine kasnije u Minhenu i oborio ga je američki plivač Mark Špic. Među 29 zemalja učesnica Igara u Antverpenu bila je i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a na takmičenje je otputovala samo fudbalska reprezentacija, i to u poslednji čas. Novoformiranu državu predstavljalo je 11 takmičara, članova fudbalske reprezentacije, koja je u Belgiju doputovala bez ijedne rezerve. Fudbalska selekcija novostvorene države odigrala je samo jedan meč, protiv Čehoslovačke,
u kojem je doživela katastrofalan poraz od 7:0. Taj meč, odigran 28. avgusta 1920, bio je prvi međunarodni meč fudbalske selekcije.
U Antverpenu je prvi put na jarbolu, na centralnom stadionu, podignuta zastava sa olimpijskim krugovima, koji simbolizuju jedinstvo svih pet kontinenata. Na ovim Igrama prvi put je izgovorena i olimpijska zakletva.
Olimpijska zastava ima belu pozadinu, sa pet isprepletanih krugova (plavi, žuti, crni, zeleni i crveni) na sredini. Ovaj dizajn ima simbolično značenje: krugovi predstavljaju pet kontinenata sveta ujedinjenih olimpizmom, i to su boje (krugovi i pozadina) koje se pojavljuju na svim zastavama današnjeg doba.
...Pre nekoliko dana, dakle 2020, gradska uprava malenog Zasnica (Sassnitz), u nemačkoj saveznoj državi Meklenburg - Zapadna Pomeranija, dobili su memorandum o nerazumevanju iz američkog Senata. Elem, na taj ferman nisu odgovorili samo iz Zasnica. Digla se u sinergiji i u jednoglasju nemačka politička scena. I levi i desni sajtovi i štampa utrkuju se u osudi „ugrožavanja suvereniteta”. Bla, bla, truć, truć. Bla, bla, jer Nemačka sankcije dobiti neće, makar i izgradila „Severni tok 2“i od Zasnica napravila nemačku Dohu, bogatu ruskim gasom za čiji tranzit neće plaćati reket - npr. Poljskoj. Truć, truć, jer niko ne dovodi u pitanje ni nemačku granicu ni nemačke ekonomske odluke. Međutim, pitanje se samo po sebi nameće - šta se to promenilo od 1990 i „granica koje u modernoj Evropi ne znače ništa?”. Da li je to genijalni Orvel opet u pravu da „su neke životinje istije od drugih”?
Tokom pandemije Covida 19, reč koja se ustalila i odomaćila u svetskoj štampi jeste suverenitet. Predsednik Makron je ne jednom govorio o punom suverenitetu, misleći i pominjući nestašicu hirurških maski i respiratora u Republici koja je dom Erbusa i vodećih farmaceutskih kompanija. U svom ekspozeu i izjavama suverenitet često pominje i premijer Hrvatske Plenković. Suverenitet pominju i teško pogođeni Italijani, kao i Španija koja je izgubila veru u evropsku solidarnost. Mrzim sebe što nisam zaboravan, a tako bi mi ponekad prijalo.
Ono što meni ovaj svet čini lepim jeste različitost. Meni Rišar Dakuri nije prijatelj zato što je melez, već zato što je dobar čovek. Prijatelje imam na celoj planeti, iako nemam ni Fejsbuk ni Instagram. Ona greda na Batrovcima više me iritira nego što me raduje…
Suverenitet kao tekovina nacionalnih država ima poreklo u 19. veku i tadašnjem shvatanju politike i vojne doktrine. U ovom takođe neparnom 21. veku, politika se ciklično vraća za dva veka unazad, sviđalo se to meni ili ne. Međutim, postoji jedna bitna razlika, a to je da su danas nosioci novih globalističkih tendencija ljudi koje iskreno, onako baš iz dubine duše, prezirem. Ja ih doživljavam kao one cvikeraše što ih primate da igraju fudbal zato što imaju loptu, a oni potajno uživaju da love i muče guštere... Danas suverenitet ruše novi feudalisti, koji jednim potpisom na ulicu oteraju 15.000 ljudi i povuku se sa određenog tržišta koje im više ne odgovara. Gubitak suvereniteta dakle u 21. veku ne tiče se samo teritorija i granica, već i stanja na tržištima. Pre svega tržištu rada.
Uredan sam čovek, što se na srpski prevodi kao - picajzla, i kao takav teško se navikavam na nered i aljkavost. Zato mi je posebno drag Edvard Norton Lorens, verovatno najznačajniji mislilac uz Njutna, Faradeja i Teslu (sva trojica takođe osvedočene picajzle). Drag mi je jer je uspeo da sintetiše matematički model koji ukazuje na povezanost događaja koji naizgled nemaju ništa zajedničko. Mlađi, a takvih je u odnosu na mene sve više, znaju za film „Efekat leptira“u kojem minijaturne promene povlače seriju uzročno-posledičnih efekata. Stariji od mene, kojih je je l’ da sve manje, znaju za Tina Ujevića i „Jedinstvo bića u svemiru”. Da se ne prisećam veda i priča o zajedničkom energetskom polju.
Koliki uvod? I to samo zato da bih sebi dozvolio slobodu da u istom tekstu pišem o Kosovu i Kovidu, kao o dva naizgled nespojiva problema. Kakva medijska mašinerija može toliko efikasno da diskredituje Montenjea i Rauta? Prvi je u saradnji sa našim akademikom Krsmanovićem na Institutu „Paster“izolovao i naučno objasnio virus HIV-A. Delo, za koje je zaslužio Nobelovu nagradu. Drugi, je čovek koji sa fantastičnim uspehom u Marseju leči Covid pacijente. Da li je moguće da je mišljenje baš ta dva čoveka - irelevantno? E, tu dolazimo nošeni efektom leptira do jakih
veza Kosova i Covida.
VODITE RAT OKO GRANICA KOJE U MODERNOJ EVROPI NE ZNAČE NIŠTA – REČE NOVINARKI DUGE, ISKUSNI NEMAČKI DIPLOMATA. GODINA 1990, NOVINARKA JE DADA VUJASINOVIĆ, INTERVJUISANI JE HORST GRABERT, BIVŠI NEMAČKI AMBASADOR U SFRJ...
Za vodeće države Evropske unije pitanje Kosova je rešeno, i na to pitanje je stavljena tačka. Naravno, na štetu Srbije. Britanija, Rusija i američka duboka država, imaju svaka svoj partikularni interes za negovanjem zamrznutog konflikta između Srba i Albanaca. Taj konflikt bio bi zamrznut sve dok jednom članu tog moćnog trija ne zatreba destabilizacija Evrope. Paradoksalno, jedini koji u ovom trenutku imaju isti interes po pitanju kosovskog problema jesu Donald Tramp i Srbija! On iz svojih, a mi iz svojih razloga! Po pitanju Kosova, Srbija ima isti medijski tretman kao i predsednik Tramp po pitanju bitke protiv Covida. Taj tretman koji počinje kao topli zec, a završava se kao pokušaj linča predvode iste medijske kuće i čak i isti autori. Pogađate, isti neljudi diskredituju i Montanjea i Rauta i time štete celokupnom čovečanstvu.
VAKCINU NEĆE GENERISATI U ZEMLJI SA NAJRAZVIJENIJIM SISTEMOM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Šta ova papazjanija nepovezanih rečenica može da znači? Može da znači samo - da manastiri na Kosovu jesu srpski i da slepi miš nije ujeo pangolina koga potom neki Kinez nije dobro termički obradio i time započeo pandemiju SARS-A Covid 19. Za mene, rasplet je očigledan. Vakcina protiv virusa korona stiže posle američkih izbora. Cenim da je to negde u drugoj polovini novembra. Vakcinu neće generisati u zemlji sa najrazvijenijim sistemom zdravstvene zaštite, već u državi sa najstabilnijom obaveštajnom zajednicom. Zato tipujem na Rusiju, Kinu, Britaniju i Izrael... Možda i na Sjedinjene Države ukoliko pobedi Tramp. Krajnje banalizovano - rat suverenista i globalista ulazi ukraj svoje prve faze. U sledećoj fazi snage će se meriti drugim sredstvima. Novofeudalistički lapot izašao je iz beta faze testiranja i spreman je za širu upotrebu. Da li će do te primene doći za koju godinu, makar malo će se pitati Tramp koji će se u eventualnom drugom mandatu slobodnije razračunavati sa globalistima.
Ne bih voleo da mi vreme i događaji koji slede daju za pravo.
n
se nadmeću u deset različitih sportova.
- Sa zadovoljstvom mogu da kažem da i ove godine vlada veliko interesovanje i dečaka i devojčica za učešće na turniru u malom fudbalu. Možemo da najavimo i novi turnir koji je pred nama, a zakazan je za 29. avgust u Vrelu kod Uba, na divnim terenima FK Vrelo sport, u rodnom mestu našeg ambasadora Nemanje Matića. Naravno, spremamo i Sim-ovcima širom Srbije mnoga iznenađenja. Ako situacija to bude dozvolila, realizovaćemo sve planirane turnire, uz pridržavanje svih mera Vlade Republike Srbije i drugih nadležnih organa. Finalisti iz svake od sredina predstaviće se potom na državnom finalu, koje je planirano za drugu polovinu septembra - najavila je Ivana Jovanović.
A KARAVAN RADOSTI I PRIJATELJSTVA NASTAVIĆE OVIH DANA DA OBILAZI SRBIJU NA ODUŠEVLJENJE NAJMLAĐIH