SMS oboleloj deci kao članarina
Igor Marković iz Sremske Kamenice osnivač je jedinstvene humanitarne biblioteke u Srbiji. Članarina, ali i kupovina knjiga obavlja se isključivo slanjem Smsova koji su namenjeni za lečenje dece.
Sprat svoje kuće u Zmaj Jovinoj 24a Igor je ustupio ovoj plemenitoj ideji pa je Sremska Kamenica dobila svojevrsni novi kulturni centar. Sve je počelo kada se priključio akciji „Knjigom do osmeha“u kojoj građani dobiju besplatno knjigu ako pošalju humanitarni SMS najčešće za lečenje dece preko fondacije „Budi human“. S druge strane, građani su i donirali veliki broj knjiga za ovu akciju, što je Markovića podstaklo na ideju za osnivanje ovakve jedne biblioteke.
- Uključio sam se u akcije prikupljanja knjiga za pomoć oboleloj deci i ljudi su toliko knjiga donirali da sam pomislio da mogu da ostvarim svoju želju i napravim biblioteku. Mnogo knjiga smo dobili i od Gradske biblioteke u Novom Sadu, a među velikim donatorima je i Milenko Vlaisavljević Lemi koji nam je poklonio na stotine naslova kada je zatvorio svoju knjižaru. Sređujemo prostor u mojoj kući i imam želju da to postane mali društveni centar, mesto za održavanje raznih festivala i okupljanje saradnika koji već nešto organizuju - rekao je Marković.
Knjige na njegovu adresu
Pročulo se u Kamenici da imamo biblioteku pa nas svaki dan neko poseti, potraži da li tu ima nešto zanimljivo za njega
pristižu svakodnevno. Trenutno biblioteka ima više od 7.000 naslova. Članarina se plaća slanjem humanitarnog SMS-A po izboru za ljude kojima je pomoć najpotrebnija. Na isti način se i kupuje knjiga, ko ima želju da je zadrži sa sebe. Postoji mogućnost i da se u istoj vrednosti humanitarnog SMS-A novac uplati na račun direktno za decu. Pandemija je, dodaje, malo promenila navike pa knjige najčešće šalje na kućne adrese po teritoriji čitave Srbije.
- Trenutno skupljamo novce za malog Strahinju i Stefana, kao i za malu Lanu. Građani su zaista prepoznali plemenitost ove akcije. Jave se ljudi koji žele da doniraju na stotine naslova. Meni ostaje posao da ih sve popišem i posložim kako treba. Kada neko ima puno knjiga, organizujemo se i dolazimo po njih. Pročulo se u Kamenici da imamo biblioteku, pa nas svaki dan neko poseti, potraži da li tu ima nešto zanimljivo za njega. Najbolje idu bestseleri, ali ima i knjiga koje ne mogu da se nabave tako lako, kao sabrana dela Lenjina na rusinskom u kožnom povezu - nastavlja naš sagovornik.
Ljudi okupljeni oko ove biblioteke imaju želju da u budućnosti osnuju vlastitu humanitarnu fondaciju. Marković je osnivač Udruženja „Itrasil“, koje se prvenstveno bavilo zaštitom životne sredine, tako su i upoznali ljude koji se bave humanitarnim radom i danas došli do toga da im to postane najbitnija stvar koju rade. Biblioteka ima i svoju Instagram stranicu pod nazivom „Biblioteka osmeha”.
Marković je inače arborist. To opasno i zanimljivo zanimanje ostavlja mu vremena da pomaže i drugim ljudima.
- Kada se kaže visinski drvoseča, ljudi odmah protumače loše, pomisle kako mi idemo i sečemo Frušku goru. Ali nije tako, arboristi rade na velikim visinama, radi se u prekidima, nekoliko puta mesečno, pa mi ostane vremena za humanitarne akcije. Ima dosta arborista u našem udruženju - izjavio je Igor.
Knjige na njegovu adresu pristižu svakodnevno. Trenutno biblioteka ima više od 7.000 naslova
n
...Dobrano natopljen postrevolucionarnim idealizmom na kraju je imao samo jednu želju, da što pre ode iz Rjazanja, po mogućnosti na Zapad, gde je emigrirao i njegov sin Aleksandar Genis, ruski pisac, esejist, književni kritičar. Pored rašpe i stolarske stege, u sedamnaest emigrantskih kofera moralo je da se nađe mesto i za „jugoslovenske kesice kokošije supe ‘kokošja juha’, što se s pravom smatralo nebeskom hranom emigranata” - opisuje Genis izbeglički bagaž u Povratnoj adresi (“Geopoetika“).
Prošle godine Nacionalna služba za zapošljavanje izdala je nešto više od 13.000 radnih dozvola, što je dvostruko više nego 2015. godine (6.362). Stvarni broj stranih radnika u Srbiji je ne manji od 20.000 jer se mnogi, poput domaćih, skrivaju u sivoj zoni. Po broju izdatih radnih dozvola Genisovi zemljaci pripadaju najbrojnijoj grupi stranih radnika u Srbiji. Njih je među prvih pet i na evidenciji nezaposlenih NSZ. Na kraju prošle godine bilo ih je 48. Mahom Ruskinje. Od 2016, kada ih je bilo 62, taj broj je sve manji. Gde ima Rusa, tu ima i Amerikanaca. Preciznije Amerikanke. Jedna jedina Amerikanka na posao u Srbiji čeka dve godine.
Najviše nezaposlenih je iz Makedonije, Rumunije, Albanije, Crne Gore, Bugarske i Irana. Na evidenciji NSZ poslednjeg dana avgusta nalaze se 724 nezaposlena lica sa stranim državljanstvom, dok ih je 31. decembra 2016. bilo 787.
U potrazi za novim destinacijama, indijski filmski producenti, posle SAD i Velike Britanije, poslovni interes pronašli su u Srbiji. Do virusa snimali su Srbijom uzduž i popreko. Avgust. Kraljevo. Na Trgu Jovana Sarića tridesetak Indijaca poređani kao šahovske figure. Siromasi u gradu sedam kraljeva. Nemi protest Indijaca pred Skupštinom grada. Poslodavac im nije, kako su tvrdili, isplatio zaradu. Suviše glasna tišina i za lokalne funkcionere.
Za obećanu mesečnu platu od oko 320 evra rintali su po srpskim gradilištima: od obilaznice oko Beograda, vijadukta u Čortanovcima, do stanova za vojna lica u Kraljevu i fabrike za proizvodnju betona u vlasništvu GP “Nikolić”.
U DUGAČKI SPISAK NJEGOVIH ZLOČINA UBRAJALA SE I NJEGOVA NAMERA DA EMIGRIRA U JUGOSLAVIJU KADA – KAO ŠTO SE OTAC NADAO - DOBIJE PUTNI NALOG PREKO SINDIKATA...
Plata od 320 evra pod stalnom je pretnjom novčanih kazni – 20 evra za izostanak, 50 evra za učešće u štrajku, 500 evra za „organizovanje ilegalnog štrajka“. Prošlog leta radnicima „Beograd puta“u Ulici 27. marta pomagalo je dvadesetak Indijaca koji su radili na postavljanje tramvajskih šina. Poslodavcu iz Kraljeva GP “Nikolić”, koji je angažovao radnike iz Indije, koji su štrajkovali u Kraljevu, NSZ je izdala dozvole za rad. Inspekcija je našla da poslodavac nije pribavio dozvole za sve radnike iz Indije. Domaći recept: jednu pišeš – tri pamtiš. Prema nekim procenama, do 40 odsto građevinaca iz inostranstva radi nelegalno. U Beogradu na
bar dvadeset
Srbija bi u narednih 30 godina mogla da ostane bez petine radne snage
Vratimo se u stvarnost: izbeglice uveliko rade od Tutina i Novog Pazara do Srema i Banata. Nema majstora koji ume da postavi kaldrmu. U Hrvatskoj, u sezoni, keramičare i limare traže svećom... Srbija bi u narednih 30 godina mogla da ostane bez petine radne snage, ocenio je nedavno Međunarodni monetarni fond. A i taj MMF večito nezadovoljan. Stalno nešto zvocaju. Teško mu je ugoditi. Ko sada još i o tome da misli. Srbija neće imati radnika. Pa šta?