Blic

Kao u Indiji

- VLADIMIR LOJANICA novinar

UIndiji 92 odsto otpadnih voda bez ikakvog tretmana otiče u reke. Pprocena je, mada merenja u Srbiji nisu rađena, da u istoj disciplini držimo korak sa Indijom. Dakle, mi smo među najvećim zagađivači­ma reka u svetu. A šta će nam i merenja? Dovoljno je pogledati naše vode u koje se izliva kanalizaci­ja, koje usled izlivanja fabričkog otpada i hemikalija menjaju boju, koje su zatrpane smećem, kraj kojih su, kao da je preporučiv­ljivo da baš tu budu, načičkane divlje deponije. Setimo ih se samo kad nam njihovi ružni prizori zasmetaju očima, kad nam nozdrve zapara neprijatan­i mirisi koje pronose, kad njima pluta mrtva riba.

Svetska organizaci­ja za prirodu (WWF) objavila je frapantne rezultate istraživan­ja po kojima je 68 odsto populacije sisara, ptica, vodozemaca, gmizavaca nestalo za manje od pola veka kao posledica ljudskih aktivnosti. Ona alarmira da će, ne stane li se u njihovu zaštitu, za na narednih 100 godina nestati milion biljnih i životinjsk­ih vrsta.

Dobro, nije Srbija kriva što je beli nosorog pred iščeznućem, što su na listu ugroženih vrsta i nilski konji i rečni delfini, ali WWF ukazuje da su slatkovodn­i ekosistemi ugroženiji od svih i da svakoj trećoj vrsti slatkovodn­e ribe, kojih su naše vode nekada bile pune, preti izumiranje. Jedan od razloga su brane na rekama. A naše su sve češće i češće pregrađene ustavama iz inženjerin­ga mini hidrocentr­ala iza kojih ostaju zacevljeni tokovi.

Ako se postojanje MHE, uz sve negativne posledice koje ima po prirodu, i može pravdati ekonomskim ćarom, a on se sliva u čepove pojedinih i probranih, kao što Amerikanci pravdaju 92 odsto izvora pijaće vode kontaminir­anih plastikom,kojom logikom onda pravdati na primer deponiju Stanjevine kod Prijepolja, ta brda smeća između magistraln­og puta i Lima. Decenijama već Lim kupi smeće sa Stanjevina i nosi sa sobom u Drinu. Neverovatn­o da je toliko vremena prošlo a da ništa konkretno nije preduzeto za sanaciju prijepoljs­ke deponije. Verovano je najveća, ali nije jedina.

Koliko skrivenih đubrišta čuči po obalama naših reka? Ne znamo. Verovatno mnogo. Znate li nekoga ko je oglobljen zbog ispuštanja otvornih materija u vodotokove? Ni to. Možda neko.

Mi smo jedan od najvećih zagađivača reka. U naše vode izliva se kanalizaci­ja, fabrički otpad, obale su zatrpane smećem

 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia