DA LI SUNČEVE PEGE I UV ZRAČENJA UBIJAJU VIRUS?
Korona brojke mesecima u padu, pored vakcinacije na delu i „tajno oružje“
TOPLOTA GAISUŠUJE,AUVZRAČENJEGAVRLOBRZOUBIJA, NA ISUŠIVANJE,
VIRUS JE OSETLJIV
DR MILANKO ŠEKLER SMATRA VIRUSOLOG
U Srbiji, pa i u skoro celoj Evropi, sa dolaskom sunčanih i toplih dana došlo je do (privremenog) gašenja korone, koja sada tek tinja, a mnogi smatraju da su pored vakcinacije za to najzaslužniji upravo sunčevi zraci.
Dugo se raspravljalo o tome da li sunčevo zračenje suzbija korona virus i da li je kovid sezonska bolest kao grip. Prošle godine, negde u ovo vreme se verovalo da će korona biti pobeđena UV zračenjem, poput većine respiratornih infekcija. Ipak to se nije baš tako odvijalo, pa su lekari i tokom leta imali pune ruke posla.
Da je ovo leto drugačije, objasnio je profesor Petar Kočović koji pomoću matematičkih modela prati kretanje pandemije kovida u celom svetu.
On je rekao da Zemlja ne dobija stalno istu količinu zračenja koje suzbija viruse. Kočović je naveo da prošle godine nije bilo sunčevih pega, a kada nema aktivnosti na Suncu tada izbijaju epidemije. Po njegovim rečima, tzv. sunčeve pege predstavljaju aktivnost koja se obično odvija u ciklusima od po okvirno 11 godina.
- Ta aktivnost liči na jednu krivu. Ona ima tri dela. Aktivnost je prvo nula, odnosno nema aktivnosti, pa onda jedan deo kada ima više aktivnosti i kriva raste. Taj period traje oko tri godine. Zatim dostiže maksimum koji traje oko tri i po do četiri godine i onda je opet u padu oko tri godine - pojašnjava profesor Kočović.
On objašnjava i da je pandemija kovida započela krajem jednog takvog ciklusa, ali već ove godine se nalazimo u novom ciklusu sunčeve aktivnosti kada se pojavljuje veći broj sunčevih pega.
- Zašto su sunčeve pege bitne? Zato što iz nekih dolazi do eksplozija na Suncu. Postoje dve vrste eksplozija one koje emituje UV zračenje kategorije “c” (UVC zračenje) i one koje emituju “x” zračenje”. U prošlom mesecu, u junu, mi smo imali dve velike eksplozije na Suncu. Intenzitet aktivnosti na suncu se pojačao u aprilu mesecu, a u junu još i više. A prošle godine u ovo doba je bio skoro nula - kaže Kočović.
Ovaj profesor matematike dalje pojašnjava da svakom pegom dobijamo pomalo, “na kašičicu”, UVC zračenja, ali je za nas mnogo značajnije ono koje dobijemo kada se na Suncu desi eksplozija.
- Kada dođe do eksplozije onda je brzina veća. Zamislite to kao da zmaj grune onaj svoj vatreni sadržaj i to praktično brže i jače stigne do zemlje.
Osamdeset do devedeset odsto tog zračenja zaustavi se u jonosferi i tek nešto prođe do nas. To što prođe na Zemlju čisti sve bakterije i viruse. To pomaže da se dodatno sredi situacija - objasnio je profesor Kočović za “Blic”.
Da visoke letnje temperature same po sebi ne uništavaju viruse, za “Blic” je potvrdio i Tomislav Radulović, epidemiolog u penziji.
- Letnje temperature ne utiču na viruse, ali sunčevo zračenje pomaže u suzbijanju virusa. Zato nemamo
viruse prehlade ili grip leti na našem podneblju već samo u hladnijim mesecima - kazao je ugledni epidemiolog u penziji.
Još jedan podatak koji ide u prilog najavama da će s jeseni verovatno biti više zaraženih i da će se korona ponašati “sezonski” poput gripa, je dobra epidemiološka situacija u Severnoj Makedoniji i Albaniji.
U ove dve države, broj vakcinisanih je na veoma niskom nivou, ali obe su u zelenoj kovid zoni kao i
Srbija. Tako je u Severnoj Makedoniji vakcinisano tek 10,7 odsto, dok je u Albaniji obe doze primilo 14,1 odsto stanovnika.
- Moramo da shvatimo da vrlo slične rezultate imaju mnoge zemlje u okruženju koje imaju daleko manji procenat vakcinisanih, niži broj novozaraženih, bolesnih, preminulih, što je dokaz da postoji fenomen sezonalnosti - ukazao je Milanko Šekler, virusolog.
Kako kaže, tu se radi i o prirodi samog virusa zato što su zbog lepog vremena ljudi mnogo više napolju, gde je daleko manja mogućnost transmisije ovog virusa koji se prenosi kao kapljična infekcija. Slično je kao kod gripa kod koga je sezona jesen-zima, dok s proleća iscuri i skoro pa nestane, tvrdi dr Šekler.
- Što duži boravak napolju olakšava nam još jednu stvar. Kapljice koje izbacujemo dok pričamo se jako brzo isuše kada je lepo i sunčano vreme, a ovaj virus je jako osetljiv na isušivanje. Sunce ne uništava virus već ga toplota isušuje, a deo sunčeve svetlosti – UV zračenje, ubija ga vrlo brzo objašnjava dr Šekler.
Kako ističe naš sagovornik, imati manje od stotinu novozaraženih u ovo doba godine nije nešto što uopšte može da navede na pomisao da je bolest pobeđena.
- Zbog toga što će virus da pregura leto i onda će da nas sačeka kada se završi sezona godišnjih odmora i kad bude veća koncentracija ljudi, puni autobusi, škole, kuće... Kad počne hladni deo godine i kad po prirodi stvari više provodimo vreme u zatvorenom, virus će se vratiti - zaključio je dr Šekler.
Sunčevo zračenje pomaže u suzbijanju virusa, zato nemamo viruse, prehlade ili grip leti, već samo u hladnijim mesecima, kaže dr Tomislav Radulović