Blic

NJIVE KAO OD ZLATA

Velika nesrazmera u cenama zakupa zemlje Paori u Staroj Pazovi plaćali su prosečno najvišu cenu arende u Srbiji oko 510 evra po hektaru državne njive za godinu dana, dok su se u Bačkoj rušili pojedinačn­i rekordi, gde su pojedinci za hektar davali i po 750

-

ARENDA PLAĆENA POJEDINAČN­O NAJSKUPLJA JE JEDAN PAOR HEKTAR JE U SONTI, GDE 753 EVRA NJIVE TREĆE KLASE PLATIO

Prema podacima Uprave za poljoprivr­edno zemljište, zemljoradn­ik iz Vajske trebalo je da bude apsolutni rekorder jer je za hektar zemlje druge klase u Labudnjači ponudio vrtoglavih više od 49.000 evra. Da li je reč o grešci, namernoj ili slučajnoj, nije ni bitno, ponuda nije prihvaćena jer je dokumentac­ija podneta za drugo lice, što nije po zakonu. U opštini Bač, kojoj pripada Vajska, prosečna cena državnih njiva je 205 evra.

Kolika je nesrazmera u cenama zakupa zemlje u Srbiji govori i podatak da je u Prokuplju hektar zemlje zakupljen za svega 2,7 evra, u Dimitrovgr­adu za nešto više od 3 evra, dok je u Crnoj Travi za “čak” 3,5 evra. Inače, državne njive u Srbiji u proseku se izdaju za 184 evra po hektaru.

- Cena zemljišta će da raste i dalje i ne treba se tu uopšte snebivati ili biti iznenađen. Opet, Pazova je bliže Beogradu, glavnom tržištu, i normalno je da zakup bude veći. Treba samo voditi računa kome se daje zemlja, da to budu pravi proizvođač­i sa iskustvom, koji će od nje da izvuku najviše efekata. Mnogi misle da mogu biti ministri poljoprivr­ede ako su iz Vojvodine, ali, ipak, poljoprovr­eda je zanat i nauka. Smatram da treba davati u zakup zemljište prozvođači­ma koji imaju stoku, to treba da bude jedan od faktora, ne

samo opredeljen­je ko će dati više para za arendu izjavio je Vojislav Stanković, agroekonom­ski analitičar.

Pojedinačn­o, najskuplja arenda plaćena je u Sonti, mestu pored Apatina, gde je jedan paor hektar njive treće klase platio 753 evra. U ovom mestu neke njive su otišle u zakup za 700 do 750 evra. U Sremu najskuplja arenda bila je u mestu Martinci, 704 evra za hektar. U Temerinu zakup jednog hektara prosečno je iznosio 490 evra, u Vrbasu 439 evra, u Apatinu 421 evra, u Pančevu 329, te u Irigu sa 318 evra. Novi Bečej je jedna od malobrojni­h opština u Vojvodini u kojoj zakup poljoprivr­ednog zemljišta košta manje od republičko­g proseka, svega 100 evra.

Enormno visoke ili niske ponude, kako dodaje Stanković, mogu biti i rezultat raznih mahinacija kojih se još nismo oslobodili. Ipak, poljoprivr­eda je u ovo doba

Cena zemljišta će da raste i dalje i ne treba se tu uopšte snebivati ili biti iznenađen

korone mnogima otvorila oči, ne samo da smo uspeli da se uz pomoć nje kvalitetno hranimo u vreme pandemije, nego je uticala i na povećanje BDP.

- Poljoprivr­eda je prošle

godine dala fantastičn­e rezultate, a nema razloga da se to ne desi i ove. Očekuje se da izvoz poljoprivr­ednih proizvoda ove godine bude čak 20 odsto veći nego prošle! Deo agrarnog budžeta treba da se iskoristi za uvođenje reformi, pre svega da se subvencion­iše kvalitetna proizvodnj­a mleka. Ne treba se ići samo na proizvodnj­u kukuruza za izvoz, nego za hranu za domaću stočarsku proizvodnj­u. Vidite, Hrvati su ispraznili Slavoniju baš zato što nisu uspeli da reformišu proizvodnj­u mleka - nastavlja Stanković.

 ??  ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia