NJIVE KAO OD ZLATA
Velika nesrazmera u cenama zakupa zemlje Paori u Staroj Pazovi plaćali su prosečno najvišu cenu arende u Srbiji oko 510 evra po hektaru državne njive za godinu dana, dok su se u Bačkoj rušili pojedinačni rekordi, gde su pojedinci za hektar davali i po 750
ARENDA PLAĆENA POJEDINAČNO NAJSKUPLJA JE JEDAN PAOR HEKTAR JE U SONTI, GDE 753 EVRA NJIVE TREĆE KLASE PLATIO
Prema podacima Uprave za poljoprivredno zemljište, zemljoradnik iz Vajske trebalo je da bude apsolutni rekorder jer je za hektar zemlje druge klase u Labudnjači ponudio vrtoglavih više od 49.000 evra. Da li je reč o grešci, namernoj ili slučajnoj, nije ni bitno, ponuda nije prihvaćena jer je dokumentacija podneta za drugo lice, što nije po zakonu. U opštini Bač, kojoj pripada Vajska, prosečna cena državnih njiva je 205 evra.
Kolika je nesrazmera u cenama zakupa zemlje u Srbiji govori i podatak da je u Prokuplju hektar zemlje zakupljen za svega 2,7 evra, u Dimitrovgradu za nešto više od 3 evra, dok je u Crnoj Travi za “čak” 3,5 evra. Inače, državne njive u Srbiji u proseku se izdaju za 184 evra po hektaru.
- Cena zemljišta će da raste i dalje i ne treba se tu uopšte snebivati ili biti iznenađen. Opet, Pazova je bliže Beogradu, glavnom tržištu, i normalno je da zakup bude veći. Treba samo voditi računa kome se daje zemlja, da to budu pravi proizvođači sa iskustvom, koji će od nje da izvuku najviše efekata. Mnogi misle da mogu biti ministri poljoprivrede ako su iz Vojvodine, ali, ipak, poljoprovreda je zanat i nauka. Smatram da treba davati u zakup zemljište prozvođačima koji imaju stoku, to treba da bude jedan od faktora, ne
samo opredeljenje ko će dati više para za arendu izjavio je Vojislav Stanković, agroekonomski analitičar.
Pojedinačno, najskuplja arenda plaćena je u Sonti, mestu pored Apatina, gde je jedan paor hektar njive treće klase platio 753 evra. U ovom mestu neke njive su otišle u zakup za 700 do 750 evra. U Sremu najskuplja arenda bila je u mestu Martinci, 704 evra za hektar. U Temerinu zakup jednog hektara prosečno je iznosio 490 evra, u Vrbasu 439 evra, u Apatinu 421 evra, u Pančevu 329, te u Irigu sa 318 evra. Novi Bečej je jedna od malobrojnih opština u Vojvodini u kojoj zakup poljoprivrednog zemljišta košta manje od republičkog proseka, svega 100 evra.
Enormno visoke ili niske ponude, kako dodaje Stanković, mogu biti i rezultat raznih mahinacija kojih se još nismo oslobodili. Ipak, poljoprivreda je u ovo doba
Cena zemljišta će da raste i dalje i ne treba se tu uopšte snebivati ili biti iznenađen
korone mnogima otvorila oči, ne samo da smo uspeli da se uz pomoć nje kvalitetno hranimo u vreme pandemije, nego je uticala i na povećanje BDP.
- Poljoprivreda je prošle
godine dala fantastične rezultate, a nema razloga da se to ne desi i ove. Očekuje se da izvoz poljoprivrednih proizvoda ove godine bude čak 20 odsto veći nego prošle! Deo agrarnog budžeta treba da se iskoristi za uvođenje reformi, pre svega da se subvencioniše kvalitetna proizvodnja mleka. Ne treba se ići samo na proizvodnju kukuruza za izvoz, nego za hranu za domaću stočarsku proizvodnju. Vidite, Hrvati su ispraznili Slavoniju baš zato što nisu uspeli da reformišu proizvodnju mleka - nastavlja Stanković.