Evropi prete suše, požari, glad, poplave i nove epidemije
Za nezapamćene poplave koje su ove nedelje pogodile zapad Evrope stručnjaci su okrivili klimatske promene. Katastrofalne nepogode do sada su odnele skoro 200 života i hiljade ljudi ostavile bez krova nad glavom, ali prema apokaliptičnim predviđanjima naučnika mnogo gori scenariji čekaju nas u narednim decenijama.
Sever Evrope će se boriti sa poplavama i požarima, čak i sa najnižim predviđenim zagrevanjem od 1,5 ili dva stepena iznad predindustrijskog globalnog proseka. Jug će pustošiti suše, paklene vrućine u urbanim sredinama i poljoprivredni kolaps. To su glavni zaključci istraživanja briselskog “Politika” sa više od 100 naučnih radova, intervjua sa naučnicima iz oblasti klime i procurelog nacrta sledećeg izveštaja Un-ovog Međuvladinog odbora za klimatske promene (IPCC), do sada najnaprednijeg ispitivanja uticaja klimatskih promena na naš svet. Nacrt izveštaja IPCC-A, koji treba da bude objavljen sledeće godine, predviđa vek okrutnih klimatskih uticaja. Vodeći svetski stručnjaci upozoravaju da su milijarde ljudi u riziku od hroničnu nestašice vode, desetine miliona ljudi biće izloženi gladi, a mesta u blizini ekvatora biće neidrživo topla, osim ako se ne preduzmu hitni koraci za smanjenje emisije štetnih gasova. To što će na nekim drugim mestima biti gore ne znači da je Evropa bezbedna.
POGLAVLJE 1: SMRTONOSNA VRUĆINA
Evropski gradovi doživeli su nezapamćene vrućine 2003. godine. Bio je najtopliji avgust u prethodnih pola milenijuma, a EU procenjuje da je umrlo oko 80.000 ljudi. Prema bilo kom budućem scenariju, leto poput onog 2003. biće uznemirujuće normalno. Prema istraživanju EU, pri zagrevanju od 1,5 stepeni, svaki peti stanovnik Evrope iskusiće slične vrućine.
Toplota će doslovno biti izluđujuća. Italijanski istraživači otkrili su vezu između psihijatrijskih hitnih slučajeva i porasta dnevne temperature. Samoubistva su se udvostručila u Moskvi tokom toplotnog talasa 2010. godine, a u Madridu slučajevi porodičnog nasilja i ubistva žena od strane partnera skaču kada temperatura pređe 34 stepena. Pri nižim porastima temperature, smrtni slučajevi su koncentrisani u južnoj i centralnoj Evropi. Ako zagrevanje dostigne tri stepena, 200 miliona Evropljana, ne samo na jugu, već i na severu i u Velikoj Britaniji, živeće pod velikim rizikom od toplotnog udara. Bez brzih promena, EU kaže da bi ekstremne vrućine mogle da ubiju 95.000 Evropljana svake godine samo na njenoj teritoriji.
POGLAVLJE 2: IGRE GLADI
Dobra vest za barem neke evropske poljoprivrednike je da toplije zime, duža sezona rasta i više kiše znače da će delovi kontinenta, posebno sever, proizoditi više hrane nego danas. Za druge delove, međutim, to će značiti katastrofu. Klimatske promene povući će kišnu zavesu preko Evrope. Više geografske širine postaće vlažne, dok će južni delovi “presušiti”. Očekuje se da će suše biti sve češće i ekstremnije, naročito evropskim južnim i centralnim ravnicama.
Gubitak kiše otežaće uzgoj mnogih osnovnih useva u južnoj Evropi. Poljoprivrednici će videti kako tradicionalni usevi “beže” na sever, a sa dva stepena zagrevanja poljoprivredni biomi će se pomerati prema severu brzinom od 25 do 135 kilometara u deceniji. Po najekstremnijim scenarijima zagrevanja, proizvodnja pšenice na jugu propašće za čak polovinu, a Italija više neće moći da se pohvali najboljim paradajzom, jer će se on proizvoditi u Nemačkoj.
POGLAVLJE 3: VODA I VATRA
Naši domovi više neće biti sigurni. Ekstremne vrućine, suše i kiše proširiće evropske poplavne i požarne zone, čineći živote miliona ljudi nesigurnijim. Projekcije sugerišu da će u ovom veku u većem delu Evrope zimi biti i do 35 odsto ekstremnijih kišnih oluja, posebno na severu. Ako se zagrevanje nastavi i dalje od 1,5 stepeni, poplave bi mogle da postanu godišnji problem za oko pet miliona Evropljana.
Dok se neki delovi Evrope budu davili u vodi, drugi će goreti. Kako temperature rastu, a mnogi delovi Evrope postaju suvlji, požari će trajati duže i zauzimaće veću površinu. Severna i zapadna Evropa neće biti
Komarci na toploti postaju otporniji, pa Evropi preti širenje zaraznih bolesti
imune, ali opet je mediteranska regija u opasnosti. Suve šume u Španiji, Francuskoj, Italiji, Grčkoj i Hrvatskoj gore lakše nego na severu.
POGLAVLJE 4: NOVE EPIDEMIJE
Komarci žive kratko, u proseku dve nedelje, ali niže temperature čine ih manje smrtonosnim. Virus koji uzrokuje denga groznicu, virus zapadnog Nila i čikungunja inkubiraju se u crevima komaraca pre nego što dođu u pljuvačne žlezde, spremni da zaraze svoju sledeću žrtvu. Koliko dugo traje ovaj proces zavisi od spoljne temperature. Evropska hladnija klima ranije je otežavala život mnogim vrstama komaraca i bolestima koje prenose. Ali, porast temperature doneo je na kontinent plodnog prenosioca bolesti azijskog tigrastog komarca. On je stigao u Italiju devedesetih godina, a sada je prisutan širom Sredozemlja, čak i u Belgiji i Holandiji. Na 18 stepeni tigrasti komarci neće širiti čikungunju ili denga groznicu, ali na 28 stepeni to definitivno mogu.
Klimatske promene mogle bi da dovedu do krize javnog zdravlja u budućnosti, a naučnici još istražuju da li je ona imala ulogu u nastanku današnje pandemije korona virusa. Nacrt izveštaja IPCC-A, u posebnom odeljku posvećenom kovidu, kaže da nije prošlo dovoljno vremena za ta saznanja,
ali generalno zaključuje da su “klimatske promene povećale rizik od pojave zaraznih bolesti usmeravajući kretanje novih vrsta, uključujući vektore i rezervoare bolesti, u nove ljudske populacije i obrnuto“.
POGLAVLJE 5: EKONOMSKA PROVALIJA
Za kontinent pun podela, Evropa je iznenađujuće malo pažnje posvetila načinu na koji klimatske promene produbljuju njen najveći jaz. IPCC upozorava da će usled globalnog zagrevanja jaz između bogatijeg severa i siromašnijeg juga postati provalija, kao i da će to posebno uticati na EU koja će se suočiti sa najvećim izazovom za svoju koheziju. Zabrinuti su i analitičari koji rade u Evropskoj komisiji. Prošle godine objavili su izveštaj u kojem su utvrdili da će ekonomski uticaj klimatskih promena biti nekoliko puta veći na jugu nego na severu. Između 2000. i 2015. Evropa je svake godine gubila 300 milijardi dolara zbog klimatskih promena. Izveštaj IPCC upozorava da su sa zagrevanjem od tri stepena “ekonomski gubici za Evropu višestruko veći“nego na 1,5. To će imati efekat “pojačavanja postojećih ekonomskih razlika“.
Za razliku od cikličnih udara, klimatski deficit će se dešavati svake godine. Na dva stepena više, to će biti teška stvarnost koju će sever morati da podnese. Na jugu će to biti trajna ekonomska kočnica.