VAŠINGTON OHRABRUJE BEOGRAD I PRIŠTINU DA NASTAVE MORATORIJUM
Najpre, doveli Su Na Bled prvu evropsku i prvu zapadnobalkansku ligu. Bili su tu predsednici evropske vlade i parlamenta, lideri istočnoevropskih članica EU, razume se svi balkanski „brojevi jedan“osim Crnogorca Krivokapića, kao i svi njihovi važni evropski susedi – premijeri Mađarske i Grčke, bugarski predsednik. Od važnih Nemaca došao je novi visoki predstavnik za Bosnu Kristijan Šmit. I da nikako ne zaboravimo kardinala Pjetra Parolina, šefa vatikanske diplomatije, bez obzira što se na sceni držao malo po strani, namerno prepuštajući reflektore „pravim“političarima.
Slovenci su, kobajagi, nekako u drugi plan stavili pitanje proširenja EU na Balkan, tako što su jedan konferencijski panel posvetili samo tome, stavljajući na scenu balkanske lidere i nekoliko Evropljana. A glavni „stejdž“bio je rezervisan za „prave“evropske lidere i njihovu debatu na temu „Budućnost Evrope“. Aleksandar Vučić je tu bio jedini „uljez“iz zapadnobalkanske sekcije. Slovenci su ga ciljano pozvali na glavni forum jer su znali da može celu konferenciju da usmeri u pravcu Balkana, i da će uspeti da na glavno pitanje „U čemu je budućnost Evrope“nametne odgovor – „proširite se na Balkan“.
Govoreći među prvima od desetak evropskih lidera, Vučić je priredio malo iznenađenje. Ali samo za one koji su decenijama naviknuti da od balkanskih lidera slušaju sladunjave i molećive apele da ih prime u Evropu, jer im druge nema. Od srpskog predsednika dobili su nešto sasvim drugačije. Pokazao im je ravnodušnost, ne kao srpsko raspoloženje prema ulasku u EU, ono je neupitno, već prema evropskoj sporosti, neodlučnosti, konfuziji, pa i foliranju. Ravnodušnost je bila poslednje što su očekivali od prvog čoveka najveće balkanske države. A naročito njegovo objašnjenje da je ravnodušan samo prema njihovoj lenjosti i decenijskom „zavlačenju“pričama o evropskoj perspektivi, otvorenim vratima i nedovršenosti Evrope bez Balkana. Vučić im je pokazao da uopšte nije ravnodušan prema jačanju ekonomije svoje zemlje, a naročito prema povezivanju sa ostalima na Balkanu, koje Evropa takođe drži dalje od svojih vrata. Time se bavi 24 sata dnevno, dok traje evropsko premišljanje.
Ovakvim stavom, srpski predsednik je odredio ton čitave konferencije u Sloveniji i obavezao sve ostale iz prve evropske lige da se okanu fraza i floskula, i pređu na stvar. Slovenački duo Pahorjanša otvoreno je zatražio od Evrope da prestane da kinji balkanske zemlje tehničkim pregovorima, koji traju u nedogled, već da o njihovom ulasku u EU odlučuje politički i brzo, kao i uvek do sada kada se proširivala. Orban je bio još direktniji. Došao je na Bled da kaže svoje o migrantima iz Avganistana, a na podsećanje moderatora da ipak nešto kaže i o proširenju EU, samo je odmahnuo rukom – o tome nema šta da se priča, primite Srbiju, jer bez nje nema ni celovite Unije, ni Balkana u njoj. „Više je Srbija potrebna Uniji, nego što je EU potrebna Srbiji“, bile su reči Mađara zbog kojih je dobio aplauz iz publike. Predsednik Evropskog parlamenta, Italijan David Sasoli uzbuđeno je vratio diskusiju sa nekih drugih na Vučićeve poruke, jer ih je doživeo kao zvono za uzbunu. S pravom.
Vučićev ton dominirao je i na drugom forumu, o proširenju EU na Balkan, iako na njemu nije učestvovao. U istom stilu tamo su govorili Edi Rama i Zoran
Zaev, ne samo kao „žrtve“evropskih neispunjenih obećanja, već kao Vučićevi partneri na projektu „Open Balkan“o kome se na Bledu govorilo s poštovanjem. Trojica lidera, Srbin, Albanac i Makedonac, demonstrirali da na evropskoj sceni nastupaju kao blok, kao savez koji vezuje interes i zajednička očekivanja od budućnosti, nešto što na Balkanu do sada nije postojalo. I osvojili su najveću pažnju. Za razliku od dvojice članova Predsedništva BIH i Aljbina Kurtija koji su promašili temu i konferenciju, pričajući o prošlosti, a ne o budućnosti Evrope i Balkana. Baš onako kako su Evropljani navikli svih proteklih godina i na šta su oguglali.
Konferencija na Bledu bila je prilika da ljudi iz vrha Evropske unije direktno, svojim ušima, čuju nove poruke sa Balkana, a ne da o tome čitaju interpretacije svojih diplomata i „stručnjaka“za Balkan, kojima se ovakvo skidanje žabokrečine nikako ne sviđa. Slovenački domaćini napravili su priliku i atmosferu da se to dogodi, a Vučić je savršeno iskoristio.
Ispratio je političare i birokrate nazad u Brisel sa jakim osećanjem da sa Srbijom i Balkanom neće moći kao do sada, sporo, bezvoljno i licemerno. Ne zato što je ih je molio i kumio, niti pretio, daleko bilo. Već zato što je bio ravnodušan prema njihovom tapkanju u mestu i okretanju ukrug, koje traje predugo. Oni su otišli u Brisel sa teretom odgovornosti za neobavljen posao, jer to su čuli od svih sa kojima su razgovarali. Vučić je poveo Ramu i Zaeva na opušten ručak kod slovenačkih prijatelja, jer sa njima tek ima mnogo zajedničkog posla oko kojeg nije nimalo ravnodušan.
S
tejt department ohrabrio je Beograd i Prištinu da, kako je ukazano, nastave sa moratorijumom na pitanja priznavanja koja komplikuju napredak u tehničkim oblastima, precizirano je u odgovoru neimenovanog portparola na upit Glasa Amerike povodom prve godišnjice Vašingtonskog sporazuma. Neimenovani portparol Stejt departmenta je u odgovoru Glasu Amerike precizirao i da će SAD nastaviti saradnju sa Beogradom i Prištinom u ispunjavanju obaveza podržavajući, kako je naveo, “cilj sveobuhvatne normalizacije njihovih odnosa”.
“Nadamo se da će naši partneri u dobroj veri poštovati obaveze koje su prihvatili prošle godine u Vašingtonu. Brojni elementi sporazuma podrška su prioritetima i naše šire vizije regiona - energetska diverzifikacija, regionalna povezanost, primena moratorijuma na prijavu u članstvo u međunarodnim organizacijama i kampanju za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, kao i pronalaženje i identifikovanje nestalih osoba”, navedeno je u odgovoru iz Stejt departmenta.
Ukazano je i da potreba za potpunom normalizacijom nije vremenski ograničena, zbog čega se Beograd i Priština ohrabruju na izgradnju političkog poverenja kroz ozbiljno i suštinsko učešće u procesu dijaloga uz posredovanje EU.
“Takođe, ohrabrujemo Kosovo i Srbiju da oznaže saradnju u oblastima od zajedničkog interesa, kao što je oporavak od pandemije i poboljšanje ekonomskih i trgovinskih odnosa”, ukazano je u odgovoru.
Navedeno je da su SAD spremne da podrže rad na postizanju “sveobuhvatnog, obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, usredsređenog na uzajamno priznavanje, koji postavlja temelje za trajnu saradnju i napredak”.
“Podržavamo dijalog uz posredovanje EU i ohrabrujemo strane da se ponovo uključe u proces - imajući u vidu hitnost rešavanja i tehničkih i političkih pitanja”, navedeno je u odgovoru neimenovanog zvaničnika američkog Državnog sekretarijata.