Blic

ĆERKE ŽELE DA UČE, ALI NEMAJU PREVOZ DO ŠKOLE

- Lojanica

Dvadeset i kusur dana ima kako Željka Zindovića, domaćina iz Kosatice kod Prijepolja, pred počinak stignu očinske suze. Teške kao crna zemlja od koje živi i čeljad hrani. Slomi ga gorčina što mu ćerke bliznakinj­e, vredne devojčice, ne idu u školu.

Pa ga obuzme žal što mu sin nema školskih drugova. Navre mu sećanje na pokojnu suprugu. Zaokupira ga briga za bolesnim ocem. Takne muka seljačka. Utuče prizor pustog sela. Svega mu se nakupi u duši, i tuge i nepravde, pa se sit isplače. i jutrom mu žalosnice krenu, ali nema kad da ih lije.

Kosatica, površinski najveće brdsko-planinsko selo u Srbiji, nalazi se u brdima 12 kilometara od Prijepolja. Zindović ima ćerke danicu i milicu, šestakinje, i Sina radomira, četvrtaka. devet kilometara od njih živi ivana Popović, učenica petog razreda. i više dece u Kosatici nema. Sve ostalo meštana u selu ili je matoro ili će uskoro to biti.

„ZAŽELELI SMO SE ŠKOLE”

danica i milica putuju u školu u Prijepolje. Barem bi trebalo da putuju. U školskim kupama su bile 1. i 2. septembra i od tada nijednom više. Ocu svakodnevn­e obaveze u domaćinstv­u ne

SAMOHRANI OTAC IZ KOSATICE KOD PRIJEPOLJA MOLI ZA POMOĆ

dozvoljava­ju da ih jutrom odveze u školu i posle nastave ih vrati kući. Opet, niti je Kosatica na mapi autobuskih linija, niti sestre Zindović imaju đački prevoz. a imale su ga prošle godine.

- Zaželeli smo se škole, ali u nju ne idemo jer nemamo čime. da nas tata vozi u Prijepolje, pa da se vraća kući a onda ponovo dolazi po nas, nije izvodljivo. Kad bi onda našao vremena da radi i brine o bolesnom dedi? Nastavnici nam elektronsk­i šalju domaće zadatke i lekcije koje treba da naučimo. Čujemo se redovno sa razrednom, teši nas da će se uskoro ovo rešiti - jadaju nam se bliznakinj­e.

imale su tri godine kada im je majka preminula. Prerano su odrasle i naučile da pomuzu krave, spreme ručak, pomognu ocu oko njive. desna su mu ruka.

KUCALI NA SVA VRATA

do kada će učiti od kuće – ne znaju! Predlog Željka Zindovića i draga Popovića, oca ivane iz drugog kraja sela, da opština Prijepolje njihovoj deci subvencion­iše prevoz do škole nije prihvaćen. Opravdanje je da bi po tom osnovu i deca iz drugih krajeva opština morala da budu isto tretirana, a za to ne postoje sredstva u budžetu. Obratila su

- I naš komšija ima troje dece, ali ona žive u Prijepolju i dolaze vikendom. Bude tu još društva leti i zimi, kad dođu da obiđu babe i dede, a kad raspust prođe nigde nikoga. Samo mi - pričaju Danica i Milica.

Pre neko jutro Željko požele deci da završe škole i da odu iz sela. Ionako, objasni im roditeljsk­i, pristižu godine kad će Kosatica ostati selo bez ljudi.

- Četvorogod­išnja škola u Kosatici, jer nije bilo đaka, bila je zatvorena 22 godine. Onda je opet počela sa radom kada su moje Danica i Milica stasale za prvi razred. Godinu kasnije pridružila im se Ivana Popović. Njih tri sada se školuju u Prijepolju, tako da je moj Radomir jedini đak. Đak bez školskog druga. Posle njega, kako mlađe dece u Kosatici nema, tuge li, škola će se opet zatvoriti pod uslovom da se neko ne doseli, ali ko da dođe odakle svi idu, gde ne vidi niko - žali nam se Željko.

KAP PRELILA ČAŠU

Sina već mora da vozi u školu. Četiri i po kilometra je daleko jer, kaže, zaraslim stazama, šumama, livadama, vrebaju vukovi, medvedi, divlje svinje. Kad ljudi nema zveri se okuraže.

U poslednjih mesec dana, veli Željko, četiri puta su dolazili nekakvi inspektori da utvrde kako nasuti 20-ak kamiona kamena da bi se rupe po seoskom putu zakrpile. Otad ne baciše ni lopatu. Prelila kap čašu.

Ne da odu iz Kosatice u Prijepolje, Priboj, Užice, Beograd... Požele Zindović deci ono jutro da odu iz Srbije.

Ovako za “Blic” priča tamara Petrović (30) preduzetni­ca i majka petoro dece. izraz “bela kuga” koji se poslednjih godina sve češće zabrinuto spominje, makar u kući Petrovića ne postoji, jer tamara i njen suprug Perica Nikolić (44) imaju Dimitrija (9), Nikolinu (5), valentinu (4), Katarinu (2) i mezimca porodice Martina, koji ima šest meseci. Život sedmočlane porodice stalno je živ, uzbudljiv, i prema tamarinim rečima, ispunjen. Jer, kada mališani krenu na počinak, a suprug Perica na posao vozača Hitne pomoći u crnoj travi, gde i žive, započinje njeno radno vreme mame preduzetni­ce, koja preko svog bloga “tamama blog” koji je lepo zaživeo i na instagramu, deli savete i porodične avanture.

PRVO DECA PA POSAO

No, krenimo redom, od samog, kako nam je tamara rekla, “obrnutog početka”.

- Kod mene je samo išlo takoreći obrnutim redosledom. Obično žene prvo izgrade karijeru, a potom se odlučuju za decu. Suprug i ja kada smo se upoznali smo oboje bili nezaposlen­i. Sve smo nekako radili uz decu. Što ne znači da je to ispravnije, već da ne postoji pravilo ili obrazac kako treba da uredimo svoj život i u kom trenutku da se odlučimo za decu. Pravi trenutak za decu je onaj kada mi osećamo da jeste. Oduvek sam želela da imam veliku porodicu. imala sam sreće da nađem nekoga ko želi isto to. Mnogo ljudi ima predrasude o velikim porodicama da su to neobrazova­ni ljudi na ivici egzistenci­je, da se deca slučajno “dese”. iz nekog razloga je teško shvatiti da neko zaista želi veliku porodicu i svesno radi na tome - otkriva tamara na početku razgovora za “Blic”.

Da bi sve proteklo u savršenom redu, tamara se rano budi, mnogo pre svoje dece. Ona i njen suprug se trude da mališani imaju zdrave obroke. Nakon toga, počinje život “super mame”.

- Moj dan počinje oko šest, sedam ujutru. volim da se probudim pre dece i popijem kafu u miru i tišini. Na taj način se pripremim za dan, jer čim se deca probude, izgleda kao da smo na pokretnoj traci. Moram da pripremim sva tri obroka svaki dan, jer u crnoj travi nemamo gde da naručimo hranu, a volim da deca jedu “na kašiku”. Sve ostalo od kućnih obaveza kad i koliko se stigne. Decu uključujem u gotovo sve: pripremu obroka, usisavanje, širenje veša, nameštanje kreveta... Svako učestvuje u skladu sa svojom željom i mogućnosti­ma naspram uzrasta. i tu je zapravo veći cilj da svi učestvuju i stiču tu naviku, nego da oni zaista nešto pospreme, naročito ovi najmlađi - otkriva nam ona kroz smeh.

TAMARA I PERICA ODGAJAJU PETORO MALIŠANA U CRNOJ TRAVI

SEDMORO KAO TIM

Prilikom rasporeda obaveza, trude se da svih sedam članova nastupa kao tim. a, da bi unutar doma bilo sve pod konac, ona i suprug imaju male cake, koje su, sudeći po svemu, veoma uspešne.

- Kada je toliko dece u kući, moraju da postoje neka pravila, moramo svi da funkcioniš­emo kao tim, inače bi sve bio jedan veliki haos. Dobar deo dana provedemo napolju. Na taj način deca isprazne onaj “višak” energije, nadišu se vazduha i izmore. Kad se vratimo kući, oni rado prihvataju neku “mirniju” aktivnost kao što je crtanje ili modelovanj­e, slaganje puzli... a ja za to vreme mogu da završim sve što je ostalo od

kućnih poslova i pripremim ručakk kakon ručka smo ponovo napoljuk f tvrdim da što su deca više napolju sve je mnogo lakšek f ne postoji loše vremei već samo loša odeća i obućak hod nas je planinska klimai temperatur­e zimi idu i do -NRI O0K Deca su napolju svaki dank kajmlađe dete sam prvi put izvela napolje na -RK f zdravi su svik gednom do dva puta godišnje im se zapuši nosić i to je sve - kaže nam Tamarak

hada svi članovi porodice završe sa obrokomi predstoji kupanje i odlazak u krevetk Tada započinje njen život mame preduzetni­ce u digitalnom marketingu­k kaimei ona sa svojim pratiocima deli sve porodične zgodei a tu je i da udeli neki savet drugim mamamak mored togai suprug i ona se bave poljoprivr­edomi u čemu im pomažu i decak

DIGITALNI MARKETING I PRIRODNI PROIZVODI

- hao preduzetni­k se bavim digitalnim marketingo­mk seć četiri godine vodim “Tamama blog” i istoimeni profil na fnstagramu­i na kom delim naše porodične avanturek mrvenstven­o su to naša iskustva sa decomi život u skladu sa prirodom i porodična putovanjai pre svega po prbijik Što se tiče poljoprivr­ednih poslovai većinu obavljam zajedno sa decomk Često je i njima to interesant­no pa i sami učestvuju ili se igraju tu negde pored menek fmamo za sad male zasade malina i kupinak mlan je da napravimo još neke zasadei pre svega borovnicai kao i malu porodičnu farmu za sopstvene potrebei kako bismo zatvorili krug sopstvene ishranek Takođei prerađujem sve ono što nalazim u prirodii pa tako pravim razne proizvode od brezine vodei maslačkai koprivei zovei nanei gljiva (vrganji i lisičarke)i divljih borovnica i jagodai sremušai borovih iglica - otkriva nam ova super mamak

SUPRUG DESNA RUKA

hroz smeh nam kaže kako joj ponekada izgleda kao da po čitav dan menja pelenei prazni noše i presvlači pelenei ali da ipaki sve to brzo prođek Da ima vremena za sebei zaslužan je i suprug merica koji joj uvek i u svemu rado pomažek

- puprug učestvuje u svemuk lni za razliku od menei voli da kuvai pa kada je kod kuće često on obroke preuzme na sebek lko dece sve radimo zajednok hada sam išla na peti porođaj bila sam ukupno N0 dana u bolnici (zbog udaljenost­i porodilišt­a sam primljena par dan pre termina na odeljenje) i suprug je za to vreme bio sam sa decomk kema razloga za strah zbog ostajanja sa decomk To su naša decak Znamo njihove karakterei navikei potrebek kjima je najpotrebn­ija naša ljubav i pažnjai nema tu neke velike filozofije­k fako oboje učestvujem­o u njihovom odgajanjui svako od nas ima drugačiji odnos sa svakim od njihi pa i drugačije aktivnosti­k f sve to samo doprinosi raznovrsno­sti i jačanju međusobnih odnosa - kaže nam onak

mored posla i svih obaveza koje ima na dnevnom nivoui trudi se da uvek pronađe i malo vremena za sebek hako nam je otkrilai tihi čak i nekoliko minutai veoma su važni za svaku ženuk

- sreme za sebe van majčinstva je svakoj ženi preko potrebnok kemam ga baš koliko bih volelai ali što su deca starija i samostalni­jai lakše je pronaći gak ka primeri u jednom trenutku sam imala tri deteta koja se bude noću bar po dva putak pada se samo beba budi i to jednomk holiko god to smešno zvučaloi mame znaju koliko to značik mred spavanje volim da pročitam neku knjiguk mrija mi kada izađem na kratko da se samo prošetam bez decek f tih sat vremena ujutru dok se ne probude je moje vremek kemamo neku konstantu pomoć ni oko kuće ni oko decek hada je zaista potrebno da idemo negde bez dece ostavimo ih kod bake i dekek Ali svakako sam naučila da ugrabim u toku dana to neko vreme za sebe kada se stvore mogućnosti­k sreme za sebe nije sebičnosti već osnovna potrebak ger samo ako se ja osećam dobroi moći ću na pravi način da odgovorim i na potrebe deteta - iskreno kaže Tamarak

NOVAC I ULAGANJA

mitanje koje se nametalo i provejaval­o kroz čitav razgovori jeste ono koje sve zanimai a oko koga se danasi nažalosti većina stvari i vrti - novack jeđutimi iako smo mislili da će cifra koja je potrebna za podizanje petoro decei biti ogromnai ispostavil­o se da se Tamara i merica snalaze i sa mnogo manje nego što smo zamislilik hako su ona i suprug mislili i na školovanje decei sada su već počeli da ulažu u to i to na veoma vizionarsk­i načink

- pada troškovi nisu mnogo veći od prosečne porodicek jnogo garderobe deca prenose međusobnoi što će verovatno biti ređe kako budu raslik Za hranu i ono najosnovni­je su nam potrebne dve prosečne platek fmamo mnogo toga domaćeg iz baštei a jednom ili dva puta mesečno idemo u velike nabavkek kapravim mesečni plan obroka i potom po njemu izvučem tačno koliko čega treba da kupimk ka taj način takođe može znatno da se uštedii jer kada idemo često u prodavnicu kupimo i šta nam treba i šta nam ne trebak cinansijsk­i jeste izazovno imati veliku porodicui ali mislim da tu treba imati svest o nečemu veoma bitnomk A to je da dok su deca mala troškovi su malik A da će zaista biti pravi izazov kada sva ta deca budu na fakultetim­ai jer zbog razlike u godinama svi će biti u isto vremek To je pet fakulteta i od same pomisli može da vam se zavrti u glavik Zato već sada razmišljam­o i o tom periodu i ono što ja često volim da pomenem su zasadi lešnika - otkriva nam Tamarai te nastavlja dalje sa obrazložen­jem planak

- Da svakog meseca zasadimo po N0 stabala i ostavimo ihi nećemo osetiti trošak a od njih će nam doći prinos baš u ono vreme kada najviše bude trebalok karavnoi zna se u koje vreme se šta sadii ali eto to bi bilo neko plastično objašnjenj­e u kom pravcu ja razmišljam­i jer to jeste jedna velika stavka o kojoj treba razmišljat­i na vreme kada imate mnogo decei a u skladu sa onim čime se bavimo i gde živimo - iskrena je onak

AKCIJE MAMA

maralelno sa planiranje­m budućnosti­i od ruke joj ide i digitalni marketingi gde je prema svojim rečimai okupila veliku grupu ženai koje od milja zove svojimak hako nam je otkrilai one se međusobno savetujui razmenjuju iskustva i na taj načini ulivaju jedne drugima potrebnu pozitivnu energijuk rpravo iz jedne takve afirmativn­e razmene mišljenjai rodila se jedna plemenita akcijak

- joje žene su neiscrpna podrška i motivacija­k holiko god nekome taj posao delovao smešnoi to je posao sa punim radnim vremenom koji se radi 3SR dana u godinik f nije lako kada mi dođe dan bez inspiracij­e za sadržaji i tada svaka poruka podrške daje vetar u leđak mre godinu dana zajedno smo napravili akciju doniranja stvari za bebe za leskovačko porodilišt­ek Takođe sam sa svojim saradnicim­a kreirala 70 novogodišn­jih paketića za mališane iz Crne Travek To su dve akcije koje želim da ponovim i ove godinek pveukupno ovo je posao koji je zahtevani ali donosi i mnogo lepih stvarii poznanstva­kkk ga želim to da iskoristim da napravim bar mali doprinos u mestu u kom živim - kaže nam ona ponosnok

“SADA TROŠKOVI NISU MNOGO VEĆI OD PROSEČNE PORODICE. MNOGO GARDEROBE DECA PRENOSE MEĐUSOBNO, ŠTO će VEROVATNO BITI REĐE KAKO BUDU RASLI. ZA HRANU I ONO NAJOSNOVNI­JE SU NAM POTREBNE DVE PROSEČNE PLATE. IZAZOV će BITI KAD KRENU NA FAKULTETE”

“VREME ZA SEBE VAN MAJČINSTVA JE SVAKOJ ŽENI PREKO POTREBNO. NEMAM GA BAŠ KOLIKO BIH VOLELA, ALI ŠTO SU DECA STARIJA I SAMOSTALNI­JA, LAKŠE JE PRONAĆI GA”

TAJNA HARMONIJE RAZGOVOR

oazgovor u Tamarinom slučaju sve rešavai pošto i privatno gleda da kroz razmenu mišljenja sa suprugom i decomi dođe do konačnog cilja - srećne i harmonične porodicek

- f sa decom i sa partnerom uvek samo razgovor i razgovor o svemuk Često mi se osuši grlo ponavljaju­ći deci neštoi ali vudim da vredi kad to ipak usvojek sažno je da se svi u porodici postavimo ravnopravn­o jedni prema drugimak ger i deca i odrasli treba da imaju ista pravak To se često meša sa jednakošću­k kismo jednaki sa decomk ooditelj kao iskusniji i stariji mora da bude vođai da održava redi raspored i disciplinu­k Ali deca imaju pravo na poštovanje­i učestvovan­je u aktivnosti­ma u skladu sa uzrastomi iznošenje mišljenja i da jednostavn­o nešto ne želek ji moramo da ih usmeravamo i učinimo da se osećaju voljeno i bezbednok Deca to ne mogu samak fnače im mi ne bismo ni bili potrebni kaže nam Tamara kroz smehk

- Zapravoi tri glavne stvari koje želim da ih naučim je da budu uvek međusobno podrška jedni drugimai da žive u skladu sa prirodom i iskoriste sve što im priroda daje i da imaju potpunu slobodu da istraže ceo svet ukoliko to budu želeli - objašnjava nam Tamarak

ka kraju razgovora sa Tamaromi interesova­lo nas je i ono što nam svimai čak i kada sami negde idemoi predstavlj­a problem - pakovanje i organizaci­ja putovanjak

- mutovanja sa decom nisu komplikova­na kao što zvuček joja deca su navikla da su u pokretui da često menjamo lokacijek pvako novo mesto im je interesant­noi vole da istražuju i neverovatn­o je koliko toga pamtek ka putovanju su uvek bolji nego kod kućei jer im je zanimljivo­i a opet nemaju toliku slobodu kao kod kuće jer je nepoznatok sremenom sam naučila da pakujem za put ono što je zaista neophodnoi pa sada bez problema nas sedmoro za put od nedelju dana spakujem u dva osrednja koferak mutovanje služi za stvaranje novih uspomena i istinsko uživanje u tom zajedničko­m vremenu koje nam regularnim danima često nedostaje zbog svih drugih obavezak f zaista nije potrebno opterećiva­ti se tada velikim prtljagomk Što se tiče organizaci­jei uglavnom je sve u sopstvenoj režijik dledamo mesta koja će biti interesant­na decik Želim da se prvenstven­o upoznaju sa lepotama naše zemljei a onda kada porastu neka sami istražuju dalje - rekla je Tamarai super mamai na kraju razgovora za “Blic”k

 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia