PET VAŽNIH PORUKA SA SAMITA U KRANJU
Samit Evropske unije o Zapadnom Balkanu je završen, region nije dobio tačan vremenski okvir ulaska u EU, ali je, kao neka vrsta utešne nagrade, stigle izjava o posvećenosti proširenju i najava investicionog plana za region vrednog 30 milijardi evra u narednih sedam godina
Sem hladnog tuša u vidu uskraćivanja datuma, ovaj visoki skup zvaničnika EU i lidera zemalja regiona obeležile su još četiri poruke. Neke smo već nekoliko puta čuli, a neke su iznenađenje: da treba sa uvažavanjem pričati o EU, da je Kosovo prečica do ulaska u EU, da su investicije jedan od benefita članstva u
EU, ali i da će ovaj eksluzivni klub biti spreman za proširenje tek kada reši svoje unutrašnje probleme.
DATUM
Iako se tokom priprema za Samit, Slovenija zalagala da u deklaraciji osvane 2030. godina kao datum ulaska Zapadnog Balkana u EU, to se zbog protivljenja bogatih severnih država poput Danske, Holandije i Francuske nije desilo. Da je tom krugu pripadao i Berlin otkrila je istog dana i kancelarka Angela Markel, koja je na rekla da “ne veruje u određivanje datuma, već u ispunjavanje obećanja”.
- Jednom kada uslovi budu ispunjeni, priključenje može da se desi. Određivanje krajnjeg roka moglo bi za EU da bude pritisak, bez obzira da li će ZB ispuniti uslove koje im je postavio 27-člani blok ili ne - rekla je Merkel.
Ako najmoćnije članice “ne veruju” u određivanje da
tuma, ako on nije važan, zašto su ga ranije uopšte i navodile? To je učinio bivši predsednik Evropske komisije, Žan Klod Junker, i predložio 2025. godinu za Srbiju i Crnu Goru.
Ili se tim stavom prikriva činjenica da EU zbog unutrašnjih problema nije sprema da u ekskluzivni krug primi još članova, sve i da one sprovedu reforme koje se traže i raspetljaju sva nerešana pitanja, poput kosovskog čvora?
Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije kaže za Blic da je datum i te kako bitan, i to iz više razloga.
- Dobro je da se da vremenski okvir ulaska u EU, jer se time podstiču reforme. Kad pred sobom imate utvrđen put, tačno određenu stanicu po stanicu, onda imate i motiv i želju da se spremite, da uradite sve radnje i budete spremni za datum - insistira Zečević.
On kaže da je datum važan jer znate od kada više nećete biti samo pasivan igrač.
- To je važno jer tako utičete na politiku, na donošenje odluka, imate predstavnike u parlamentu, Savetu, a i često komesara u EK. Kada niste član sprovodite reforme, prilagođavate se ali pasivno trpite sve ono što drugu donose - kaže Zečević.
Ipak, nije sve ni do EU, a predsednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić kaže i da Srbija mora da naučimo da sa svakom zemljom
Evropske unije mora da se radi.
Ona je upozorila da su događaji koji su se dešavali na Balkanu u nekoliko poslednjih meseci (neredi na Cetinju, smena viokog predstavnika međunarodne zajednice u BIH, tenzije oko tablica na administrativnim prelazima) bili “hrana“za onaj tabor koji se protivi priključenju zemalja regiona u Evropsku uniju. - Nama šalju poruke: “Učinite sebe atraktivnim. Nemojte samo da šaljete vesti da se kod vas dešavaju samo loše stvari” - ocenila je Minić za N1.
TAČKA TRI: SA UVAŽAVANJEM O EU
Ako je nepostojanje datuma očekivana stvar, tačka tri koja je osvanula u deklaraciji od ukupno 29 nije.
- EU je daleko najbliži partner u regionu, glavni investitor i glavni donator. Neviđene razmere i dometi ove podrške moraju da budu potpuno prepoznati i prenošeni u javnim debatama i komunikaciji od strane partnera - poručuje EU.
I na prvo čitanje jasno je da je u pitanju presedan, do sada se nije desilo da se preporuka poput ove uvrsti u zvaničan dokument.
Evropa je najveći donator ZB, ali se u Srbiji i okolnim zemljama regiona “zapatio” stav da Rusija i Kina češće odreše kesu. Ovakvo mišljenje nije od juče, ali je EU rešila da baš ovih dana lupi šakom o sto i to promeni .
Otkud potreba EU da preporuku stavi u Deklaraciju? Da li je uhvatila panika da je Zapadni Balkan sve bliži Istoku, ili joj je dozlogrdilo što se trud koji ulaže ne priznaje?
Činjenica je da je EU još od 2000. godine prva na listi donatora u Srbiji. U poslednjih deset godina investirala je u našu zemlju više od sedam milijardi evra, od toga, dve milijarde evra prošle godine.
Ipak, to sve ove silne nule se u javnosti slabo vide, čuju. Rusija i Kina važe za sile koje prednjače, a tu nezasluženu prednost povećali su u jeku pandemije korona virusa kada su vakcina diplomatijom uspele još više da se umile građanima.
Ko je “kriv” za takvu sliku u zemljama Zapadnog
Balkana?
Đorđe Trikoš, stručnjak u oblasti komunikacija, kaže da EU ne preporučuje sam način izveštavanja o EU, već pre intenzitet i sadržaj komunikacije.
- Evropska unija očekuje da zvaničnici Zapadnog Balkana aktivnije i direktnije obaveštavaju javnost o tome kako i koliko EU investira u region. Evropski zvaničnici su očigledno nezadovoljni, a možda čak i frustrirani, imidžom EU u regionu, uprkos količini novca, sredstava ili pomoći koju usmerava ka Srbiji i ostalim zemljama ističe on.
Govorivši strogo o Srbiji, on ocenjuje da su s pravom nezadovoljni i da sa pravom iznose očekivanje iz Tačke 3.
- Prvo, sami zvaničnici Vlade Srbije su vrlo uzdržani kada u svojim javnim obraćanjima treba da ukažu na pomoć Evropske unije i da se na toj pomoći zahvale.
Unija očekuje da lokalni zvaničnici na Balkanu detaljnije i ozbiljnije upoznaju svoju javnost sa visinom donacija i investicija koje nam stižu iz Brisela
Dobro je da se zemlji kandidatu da vremenski okvir ulaska u EU jer se time podstiču reforme, kaže Slobodan Zečević
Naša zemlja je Uniji predstavila mnoge projekte, Srbija bi trebalo da dobije najmanje 10 milijardi evra, procenjuje naš sagovornik iz Vlade
Drugo, u sredstvima informisanja koji su pod uticajem Vlade Srbije, u tabloidnim medijima, ulaganja EU u Srbiji su ignorisana, a često su EU, a i njene pojedinačne članice, na meti vulgarne kritike. Sa druge strane, države koje mnogo manje pomažu Srbiji, poput Rusije ili Kine, predmet su obožavanja, kao od pojedinačnih članova vlade, tako i od istih tih medija. Sve to proizvodi percepciju da zemlje sa istoka pomažu Srbiji, a Evropska unija ne - što ne odgovara realnosti - kaže Trikoš.
Ipakm, on dodaje da bi EU morala mnogo ozbiljnije da se pozabavi načinom na koji gradi svoj imidž, da svoje oglađavanje utemlji u emocijama i oglašavanje u regionu učini atraktivnijim.
KOSOVO USLOV ZA EU Visoki skup kakav je bio ovaj na Brdu kod Kranja nije mogao da prođe bez razgovora o dijalogu između Beograda i Prištine, i poruke da je raspetljavanje kosovskog čvora prečica do zvezdice na EU zastavi. Ovoga puta upriličen je sastanak sa predstavnicima dve najmoćnije zemlje EU - nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.
Taođe, i u Deklaraciji ovo pitanje je zauzelo važnu poziciju - dijaloga Beograda i Prištine našao se među prvih deset tačaka, i to pod rednim brojem 6.
- Potpuno podržavamo napore specijalnog predstavnika EU za dijalog između Beogarad i Prištine i ostala pitanja Zapadnog Balkana i od dve strane očekujemo konkretan napredak i normalizaciju odnosa, koja je kritična za stabilnost i razvoj celog regiona i koja će osigurati nastavak njihovog evropskog puta - navodi se u dokumentu.
INVESTICIJE BENEFIT EU KLUBA
Brisel je u deklaraciji pripremio novi “Maršalov plan” za zemlje Zapadnog Balkana u čijem paketu je 30 milijardi evra za njihov ekonomski i investicioni oporavak, a značajan deo od tih para u narednih sedam godina trebalo bi da pripadne i Srbiji. Prema procenama sagovornika “Blica” iz Vlade Srbije, najmanje 10 milijardi evra.
Taj novac će se dobiti za projekte koji doprinose regionalnoj povezanosti, kao što su putna infrastruktura, energetika, digitalizacija, zaštita životne sredine i sve ono što je važno za integraciju i saradnju u okviru država ove regije, a ima za cilj brži ekonomski razvoj. Pri tom sve te investicije treba da budu usklađene sa evropskim standardima, posebno onim koji se odnose na Zelenu i digitalnu agendu. Nezvanično se procenjuje da bi bar 10 milijardi moglo da bude izdvojeno za naše projekte.
- Činjenica je da naša država pokretač ekonomske integracije Zapadnog Balkana i da je je zvaničnicima EU već predstavila neke od projekta koji mogu da doprinesu povezivanju. Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan od 30 milijardi evra je veliki novac i predstavlja trećinu BDP celog regiona. Ono što je izvesno za sada to je da će bar milijardu i po evra od tog novca biti uloženo u razvoj brze pruge na koridoru 10 koji će Srbiju povezati sa Bugarskom i Grčkom, kao i u razvoj Koridora 4 koji će Beograd brže povezati sa lukom Bar u Crnoj Gori i Podgoricom. Plan je da sever i jug i istok i zapad budu povezani železnicom, a da veliku ekonomsku podršku dobiju i luke - kaže naš sagovornik iz Nemanjine 11.
UNUTRAŠNJA
REFORMA, PA PRIJEM
U prvoj tački deklaracije Brisel je dao “nedvosmislenu podršku” evropskoj perspektivi regiona, pozdravio “posvećenost partnera iz ZB evrospkoj perspektivi”, i konstatuje da je to u obostranom interesu i da ostaje zajednički strategijski izbor. Ipak, kamenčić u cipeli je poslednja rečenica, a koja sugeriše da će ovaj ekslkluzivni klub otvoriti vrata za nove članove tek kada reši svoje unutrašnje probleme.
- Podsećamo i na važnost toga da EU može održati i produbiti svoj razvoj, osiguravajući tako svoju sposobnost za integraciju novih članica - navodi se u prvoj tački deklaracije.
Da Brisel ima na umu i druge stvari od proširenja i Zapadnog Balkana ukazao je i Rikard Rozvijak, dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Brisela.
- Bilo je dovoljno samo pratiti izjave lidera EU uoči i na konferenciji za medije nakon samita. Polovina pitanja novinara, a skoro svi su iz različitih zemalja EU, zapravo se nisu ticala Zapadnog Balkana. Činilo se da su više zainteresovani za večeru lidera EU imali uoči samita, na kojoj su razgovarali o rastu cena energije, strateškoj autonomiji EU nakon haotičnog povlačenja Avganistana i aferi AUKUS zbog koje je Pariz i dalje ogorčen. EU je za sada potpuno obuzeta sobom, tako će biti i u doglednoj budućnosti, a Zapadni Balkan nije deo te mentalne mape ocenio je on.