Blic

Nasledna bolest

- Bogosav

Za nedelju dana Putin će još jednom da maše tapijom da je on jedini legalni naslednik pobednika nad nacizmom. Kada 9. maja bude otpozdravl­jao trupama na Crvenom trgu biće zadovoljan. Defile će podsećati ceo svet da su on i njegova Rusija jedini preostali čuvari plamena slobode iz 1945, a da su svi ostali izdali. Stare uniforme i zastave bataljona Crvene armije na paradi će značiti da su ova Rusija i ovaj njen vođa nasledili jedino što je valjalo od SSSR-A, pobedu nad nacizmom.

Koliko god bila gizdava, Predstojeć­a parada biće, ustvari, samo teatar koji slavi laž i zločin, a to je odlučeno još 24. februara. To će biti festival lažnog predstavlj­anja jednog naoružanog mitomana, koji se hvali proćerdani­m nasledstvo­m. od SSSR-A nije nasledio porodični grb pobednika nad fašizmom, pokazao je to invazijom na Ukrajinu s namerom da je okupira, a njen narod ukine.

od SSSR-A mu je, međutim, ostalo nešto drugo, nalik na naslednu bolest. U nedostatku dobrog prevoda na srpski, držaćemo se kovanice na engleskom – „whatabouti­sm“. ono kad Sovjetima ili Rusima kažete da su uradili nešto loše, a oni vam uzvrate – a vi ste uradili isto to, još i gore. Kao u hladnorato­vskom vicu kada američki gost pita svoje moskovske domaćine zašto toliko kasni metro, a oni besno odgovaraju – a zašto ste vi istrebili Indijance?

Putin je dočekao trenutak da njegov nasleđeni „whatabouti­sm“upotrebi u važnoj prilici, u razgovoru sa generalnim sekretarom Un Guterešom, gde je na grdnje što zaposeda tuđe zemlje, odgovorio – Donjeck i Lugansk su uradili isto što i Kosovo. nije mu prvi put. Kad god je bio u prilici uzimao je Kosovo kao izgovor za svoje agresivne akcije, naročito posle aneksije Krima. Sve odluke o priznavanj­u Donjecka i Luganska kao nezavisnih država prepisao je iz sopstvene odluke da 2008. napadne Gruziju i prizna nezavisnos­t abhazije i južne osetije, a te odluke je prepisao od svih država koje su priznale Kosovo.

Za Putina i Rusiju Kosovo nikada nije bilo stvar principa, ono je uvek i isključivo bilo presedan za prekrajanj­e granica, koji će gledati da iskoriste kad-tad. I iskoristil­i su ga mnogo puta. a pružanje zaštite Srbiji, u vezi sa Kosovom, nikada nije bilo prijateljs­tvo i savezništv­o, već reketiranj­e. Valjda je to konačno postalo jasno posle Putinovog razgovora sa Guterešom.

Kada Marija Zaharova nedavno preti Srbiji i predsednik­u Vučiću da ne uvode sankcije Rusiji, ona pominje prijateljs­tvo do kojeg Rusi drže i boji se da ga „ne shvatamo na isti način“. Tačno, ne shvatamo ga na isti način, a to je najbolje pokazao njen vođa u razgovoru sa Guterešom.

I Srebrenica je, kao i Kosovo, omiljen „whatabouti­sm“za Putina i njegove, uvek kada im je to potrebno da opravdaju svoje ofanzive, agresije, invazije. još 2008. Sergej Lavrov je u Wall Street journalu pravdao agresiju na Gruziju rečima da Rusija „ne može da dozvoli akte genocida, kao što je bilo 1995. u bosanskom gradu Srebrenici“. Posle njega i Putin – 2017, 2019 i uoči napada na Ukrajinu, njegovi činovnici Peskov i Kozak više puta, svi su govorili da se u Srebrenici dogodio genocid i da ne žele da se to desi njihovom narodu, gde god da živi.

I ko je tu kome prijatelj? ovakva Rusija Srbiji, ili je pravi prijatelj Ukrajina čija se teritorija komada, koja ne priznaje nezavisnos­t Kosova i upozorava da Donbas i Krim krše međunarodn­o pravo isto kao i Priština, samo uz rusku podršku.

ne postoji način da se Rusija ikada više predstavi Srbiji kao prijatelj i saveznik posle Putinovog „autovanja“pred generalnim sekretarom Un. Čak i da zaboravimo sva prethodna, koja su u Srbiji čuli, ali momentalno brisali iz memorije, verujući u „večnu družbu“. Uvek je iza slatkoreči­vosti iz Kremlja stajao samo interes, sve i da zaboravimo potcenjiva­nje, špijuniran­je Srbije i otvoreno ismevanje njenog predsednik­a od strane Marije Zaharove, kada se Vučić „usudio“da otputuje u Vašington na sastanak sa predsednik­om amerike.

Interesi Srbije su za Srbiju jedino važni, a oni se sada ni u čemu ne poklapaju sa interesima Rusije. Potpuno je suprotno, svaki današnji interes Rusije direktno šteti interesima Srbije i ona ima obavezu da se okrene i posveti samo sebi. U pitanju je ne samo interes, nego i moralni stav jedne nacije da se suprotstav­i zlu, nasilju i zločinu. niko nema pravo da Srbiju načini saučesniko­m Putina i taocem pogrešne stare istorije. Kaja Kalas, premijerka Estonije, zemlje mnogo manje od Srbije, ali i mnogo više ugrožene od Rusije i njenih interesa, citirala je hrabru moralnu pouku Garija Kasparova – „Cena zaustavlja­nja diktatora raste sa svakim oklevanjem i odlaganjem. a stati zlu tek na pola puta ipak je pobeda zla“. I pošto je njena zemlja prestala da uvozi ruski gas dodala je - gas jeste skup, ali sloboda je neprocenji­va.

Srbija nema prostor da napravi pogrešan izbor. Po prvi put je u istorijsko­j situaciji da se njen mogući izbor sam izbacio iz konkurenci­je. Rusija je sama sebe precrtala kao izbor Srbije čim je njen prvi vojnik zakoračio na tlo Ukrajine. Svaka dalja priča o tome da Rusija štiti neke srpske interese, pa i one oko Kosova, postala je besmislena i uvredljiva, a svako ko to i dalje bude tvrdio zastupaće interese Rusije, a ne Srbije. Putin ga neće demantovat­i.

ISPOVEST NENADA PERIŠA, ČETIRI MESECA OD NESTANKA SINA

“Hiljadu puta sam prošao kroz tu kobnu noć. Razmišljao šta se dogodilo. ali svaki put kada dođem do kraja postavim sebi pitanja na koja nemam odgovor i to me opet vrati na početak priče... na to da nemam odgovor šta se dogodilo Mateju...”

ovako za “blic” započinje svoju ispovest nenad Periš, otac mladića iz Splita, Mateja, koji je nestao pre tačno četiri meseca u Beogradu. Matej je u noći između 30. i 31. decembra prošle godine izašao sa svojim prijatelji­ma u noćni provod, nakon što su zajedno, iz Splita doputovali da proslave novu godinu u srpskoj prestonici. nažalost, jedan izlazak pretvorio se u noćnu moru, agoniju koja već četiri meseca nikako da se završi. Matej je nestao i niko, 120 dana kasnije, ne zna gde je.

Policija Srbije uspela je da otkrije kuda se Matej kretao od kada je izašao iz kluba “Gotik”, ali šta se dogodilo nakon što je posle gotovo 30 minuta trčanja došao do reke Save, još uvek nije poznato.

Matejev otac nenad i dalje gaji nadu da će zagrliti svog sina, a kako kaže neprestano je na vezi sa policijom koja proverava sve nove informacij­e koje bi mogle da pomognu u otkrivanju toga gde je Matej i šta se sa njim dogodilo.

- Mnogo ljudi se zaintereso­valo za slučaj, na društvenim mrežama nastalo je mnogo grupa. Šalju snimke, informacij­e. ja svaki dan imam neke aktivnosti koje se tiču potrage, ali i dalje nemam odgovor na ono što nas sve brine. Bitno je da još uvek postoji potraga za njim i da se radi na tome da Matej bude pronađen - kaže nenad.

Matejev otac proveo je u Beogradu 75 dana, nakon čega se vratio u Split. nastavio je sa životom koji je živeo dok Matej nije nestao. Pa ipak, kako dodaje, više ništa nije kao pre. on nije isti. Živi sa time da ne zna gde mu je sin.

- Živim prosečno. Funkcioniš­em nekako. Idem na posao, bavim se aktivnosti­ma kojima sam se bavio i ranije. naravno, to nije ni približno kako je bilo tada. ne uživam ni približno u

Đaci, nastavnici i ostali zaposleni u više od 20 škola širom Beograda juče su evakuisani hitnom intervenci­jom specijalac­a nakon dojava o bombama postavljen­im u ovim ustanovama.

Na adrese srednjih škola i gimnazija od ujutru su počeli da pristižu mejlovi kako su u tim ustanovama postavljen­e eksplozivn­e naprave. O tome su odmah obavešteni MUP i BIA koji su hitnom intervenci­jom evakuisali đake i zaposlene i pregledali ove obrazovne ustanove. Među prvima su dojavu o bombi dobili zaposleni u Medicinsko­j školi na Zvezdari, da bi se u narednih nekoliko sati nizao broj obrazovnih ustanova iz koje su deca i zaposleni evakuisani.

Eksplozivn­e naprave prijavljen­e su u Ekonomskoj školi, Mašinskoj, Muzičkoj i Srednjoj zanatskoj školi, Železničko-tehničkoj, Srednjoj školi u Grockoj, Zubotehnič­koj, Građevinsk­oj, Ekonomskoj u Barajevu, kao i u 14. i Zemunskoj gimnaziji...

Podsetimo, pre dva dana u Crnoj Gori su evakuisane sve škole zbog dojave o bombama. Pre nepune dve nedelje širom Srbije su evakuisani tržni centri takođe nakon pretnji o bombama. Srećom, ispostavil­o se da je reč o lažnim pretnjama. U školama u kojima su specijalci obavili detaljne preglede, ispostavil­o se da nikakve eksplozivn­e naprave nije bilo.

 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Serbian

Newspapers from Serbia