ZAMRZAVANJE JAJNIH ĆELIJA IMA SVOJ LIMIT ZA ODLAGANJE RODITELJSTVA
Sve popularnija procedura kao osigura Trend zamrzavanja jajnih ćelija postaje sve popularniji i u našoj zemlji, te ako izuzmemo zdravstvene razloge, mnoge žene se na ovaj korak odlučuju kako bi “odložile” roditeljstvo. Ipak, nameće se pitanje limita.
To pitanje je nedavno u svetskim medijima pokrenuo i intervju holivudske glumice Dženifer Aniston za magazin “Allure”. Ona je otkrila da je u više navrata pokušavala da ostane u drugom stanju uz pomoć biomedicinski potpomognute vantelesne oplodnje, ali i da bi „dala sve da joj je neko preporučio da zamrzne jajne ćelije i učini sebi uslugu“.
Na ovu konstataciju reagovali su svetski stručnjaci i upozorili da zamrzavanje jajnih ćelija nije „polisa osiguranja“.upravo, karijera, obrazovanje, posao, partnerski odnosi, često uslove žene da odlože materinstvo, dok biološki sat ne prestaje da kuca. Neke od njih zato pribegavaju proceduri zamrzavanja, kako bi obezbedile garanciju za potomstvo.
KOME SE SAVETUJE
Procedura ni kod nas nije jefitina, te smo pitali domaće stručnjake šta oni koji se odluče za ovo treba da znaju.
- Zamrzavanje jajnih ćelija je rutinska procedura u asistiranoj
reprodukciji. Zahvaljujući metodi brzog zamrzavnja odnosno vitrifikaciji, preživljavanje jajnih ćelija po odmrzavanju je 60 do 75 odsto. Krioprezervacija oocita se primenjuje u prezervaciji fertiliteta, kod pacijetkinja sa malignitetima, gde terapija (hemioterapija, radioterapija) dovodi do snižavanja ili gubitka reproduktivnog potencijala. Kod pacijetkinja se genetskim sindromima (Turner sindrom mozaik, sindrom fragilni X), i
hroničnim stanjima koja redukuju fertilitet kao što je endometrioza, takođe se savetuje zamrzavanje oocita. Socijalni „freezing“je zamrzvanje oocita kod žena, koje planiraju reprodukcije kasnije u životu ili su trenutno bez partnera - objašnjava direktor GAK „Višegradska“prof. dr Aleksandar Stefanović.
KAKO IZGLEDA PROCEDURA
Zamrzavanje oocita se savetuje do 35. godine, a kao krajni limit se pod određenim indikacijama preporučuje do 38. godine, posebno u prezervaciji oocita kod žena sa malignitetima.
- U cilju dobiljanja jajne ćelije za zamrzavanje, potrebno je da žena bude kompletno ispitana u smislu infekcija, kao i da ima odgovarajuću ovarijalnu rezervu. Nakon postupka stimulacije ovulacije odnosno primanja injekcija gonadotropina, u postupku transvaginalne aspiracije oocita u kratkotrajnoj anesteziji se punktiraju folikuli na jajnicima i dobijaju jajne ćelije. Postupak stimu
lacije ovulacije obično traje oko 10 dana sa svakodnevnim aplikovanjem terapije. Smatra se da je za uspešan kasniji postupak in vitro fertilizacije potrebno šest do osam jajnih ćelija. Vidimo, da žene ovde praktično prolaze najveći deo procedure kao i u klasičnom IVF. Postupak stimulacije ovulacije ima svoje komplikacije
u vidu nastanka ovarijalnog hiperstimulacionog sindroma ili odsustvo to jest nereagovanje na stimulaciju, kada mora da se odustane od postupka. Postupak punkcije folikula je invazivna intervncija sa komplikacijama u vidu moguće povrede organa u maloj karlici kao što su creva, ureteri, bešika i krvni sudovi sa posledičnim krvarenjem, infekcijama - navodi dr Stefanović.
KOLIKO JE USPEŠNO
Ipak, ukoliko su u mogućnosti, ženama se savetuje da se za rađanje odlučuju do 35. godine, jer zamrzavanje oocita i odlaganje rađanja za poznije reproduktivne godine ne garantuje uspeh u svim slučajevima.
Postupku zamrzavanja se podvrgavaju samo jajne ćelije najboljeg kvaliteta, jer su one kandidati da prežive odmrzavanje. Neminovno proces zamrzavanja dovodi do promena na jajnim ćelijama, i u najboljim slučajevima preživljvanje oocita nakon odmrzavanja je 60 do 75 odsto.
- Ne postoji studija o pozitivnom ili negativnom dejstvu zamrzavanja jajnih
ćelija, jer je postupak vitrifikacije u primeni od 2002. godine. Smatramo da je najbolje iskoristiti zamrznuti materijal pet do 10 godina nakon zamrzavanja - dodaje profesor Stefanović.
KADA JE PRAVO VREME
Prema rečima stručnjaka, najoptimalnije vreme za rađanje žena je od 22. do 30. godine, šire posmatrano do 35. godine. Kako ističe profesor Stefanović, nakon 35. godine potencijal trudnoće počinje više da opada, a nakon 38. godine izrazito opada.
- Globalna tendencija je odlaganje rađanja za poznije godine zbog težnje žena za obrazovanjem, poslovnom afirmacijom i finansijskom sigurnošću. Međutim, dolazi i do fiziološkog smanjivanja ovarijalne rezerve i mogućnosti ostvarivanja trudnoće, jer se žena rađa sa određenim brojem jajnih ćelija, koje se troše u reproduktivnom periodu. Sa sopstvenim ćelijama u većini zemalja se postiže trudnoća do 43. godine života, veoma retko do 45. godine, i tada se savetuje postupak IVF sa doniranim jajnim ćelijama - poručuje prof. dr Stefanović.
Smatramo da je najbolje da se zamrznuti materijal iskoristi pet do 10 godina nakon zamrzavanja PROF. DR ALEKSANDAR STEFANOVIĆ DIREKTOR GAK „VIŠEGRADSKA“