ZBOG „SRPSKOG URAGANA“I DEPRESIVNI I NEISPAVANI
Sneg će nam i ove godine u gradovima “zakasniti”, ali nas zato u naredna dva dana očekuje srpska verzija uragana i tornada poznata kao - košava!
Prema najavama RHMZ, “danas i sutra duvaće jaka i olujna košava, na jugu Banata i sa udarima orkanske jačine, a u oblasti Dinarskih planina jak jugozapadni vetar”. Zbog toga će na snazi u pojedinim delovima naše zemlje biti, žuti, narandžasti, a u Banatu i crveni meteo alarm!
- U naredna dva dana imaćemo olujnu košavu sa udarima od 100 kilometara na sat. Danas tokom dana oblačno i osetno toplije, uz pojačanje jugoistočnog vetra. Prema kraju dana i tokom večeri jugoistočni vetar u košavskom području imaće olujne udare preko 80 km/h, na jugu Banata i preko 100 km/h - kaže meteorolog Đorđe Đurić.
Košava će i ovoga puta imati svoju dobru i lošu stranu. Naime, građani u svim delovima zemlje gde ona bude duvala mogu da se nadaju znatno čistijem vazduhu i konačno će moći malo lakše da se diše. Na drugoj strani, postoji mnogo ljudi kojima košava nikako ne prija. I nije reč samo o hroničnim bolesnicima, već i o potpuno zdravim ljudima. Košava može da utiče na raspoloženje, da izazove glavobolju, depresiju i nesanicu. Neka istraživanja su pokazala da ima negativan uticaj kod trećine stanovništva.
- Jak vetar iritantno utiče na ljude, retko ko je zadovoljan kada vetar duva. Srčani bolesnici osećaju veći fizički napor pri svakodnevnom hodanju, a oni sa lošom cirkulacijom, na nižim temperaturama, pa još uz jak vetar, imaju veće šanse za nastanak angine pektoris upozoravaju lekari.
Hladna košava može da snizi temperaturu i do desetak stepeni. Da zvanična bude, na primer, 15 stepeni, a da je subjektivni osećaj kao da je samo pet.
- Lako može doći do pojave migrene, koju obično povezujemo sa pritiskom, ali i naglim promenama u kratkom periodu, koje su povezane sa vetrom i vlagom. Takođe, neki su se možda već i sami uverili da vetar izaziva nesanicu. Ali ne samo to, nego i glavobolje i depresiju. Tada su ljudi i podložniji prehladama i virusima - upozoravaju lekari.
Kod nekih se javlja čak i agresivno ponašanje. Ovo je svojevremeno potvrdila i dr Ivana Stašević Karličić, direktorka Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević”.
- U našoj zemlji nije rađeno istraživanje o uticaju košave na mentalno zdravlje, ali mogu se zapaziti pacijenti koji su posebno osetljivi na promene meteoroloških prilika, uključujući pojavu košave, i češće se javljaju na pregled psihijatru u tom periodu – rekla je dr Stašević Karličić.
Najjača košava duva u Vršcu i okolini, ovaj grad ima više od 200 vetrovitih dana u godini. Duva dolinom Dunava, mnogi ga poistovećuju sa Beogradom, ali se javlja i oko Dimitrovgrada, Niša, Kruševca, Kraljeva, u Pomoravlju i Šumadiji.
Košava često duva i preko 100 kilometara na čas. Najjači udari vetra u Vršcu zabeleženi su u januaru 1987. - 173 km/h, a u novije vreme u februaru 2014. kada su iznosili 170 km/h. U Beogradu je zabeleženo da je 17. oktobra 1976. košava imala udare od čak 35,9 metara u sekundi (130 km/sat).
Inače, u narodu postoji verovanje da košava duva tri, sedam ili 21 dan, odnosno uvek neparan broj dana. Međutim, meteorolozi tvrde da ovakvo pravilo ne postoji. U Beogradu se dešavalo da zadaje muke i čitav mesec bez pauze. Takav je bio slučaj 1953. i 1972. Za košavu je zanimljivo i to da je retko kada prate padavine.