STOP ZA EFEKAT STAKLENE BAŠTE
Iako stručnjaci i političari gotovo svakodnevno pričaju o efektu staklene bašte, običan svet nije baš do kraja upoznat o važnosti ovog pitanja, ali i značenju tog termina.
SKUP
Glavni krivci za ovakva dešavanja su najrazvijenije države koje su u trci za profitom zanemarile klimatsku politiku
On se najčešće čuje kada se govori o globalnom zagrevanju nastalom poremećajem energetske ravnoteže između količine zračenja koje Zemljina površina prima od Sunca i vraća u svemir. O posledicama ovog fenomena biće reči i na konferenciji “Look Up” 7. i 8. decembra na Kopaoniku na kojoj će učestvovati više od 50 učesnika na osam panela.
Taj fenomen nastaje kada se deo toplotnog zračenja koje stiže do Zemljine kore, odbije i umesto da ode u svemir, apsorbuju ga neki gasovi u atmosferi i ponovno dozračuju Zemlju. Ti gasovi, pre svega ugljendioksid, metan, azotni oksid, ozon, stvaraju neku vrstu folije oko Zemljine atmosfere i time proizvode njeno zagrevanje. Da bi bilo jasnije, to je kao kad se ostavi auto na suncu, šoferšajbna je propustila sunčevu energiju koja je ostala zarobljena unutra sve dok se ne otvore vrata.
Zamislite da otvorite vrata
Zemlje. Ta vrata su pokušali da otvore naučnici koji su efekat staklene bašte prepoznali 1824. godine, kada je Džozef Furije izračunao da bi Zemlja bila mnogo hladnija da nema atmosfere. Ovaj prirodni efekat staklene bašte je ono što čini klimu Zemlje pogodnom za život. Bez njega, površina Zemlje bila bi u proseku hladnija za oko 33 stepena Celzijusa.
Poslednji izveštaj UNEP-A predviđa katastrofalan porast globalne temperature od najmanje 2,7 stepeni u ovom veku, osim ako države ne nađu rešenja za smanjenje emisija gasova. Izveštaj je otkrio da emisije gasova staklene bašte moraju biti prepolovljene do 2030. godine, kako bi se ograničilo globalno zagrevanje na 1,5°C u poređenju sa predindustrijskim nivoima do kraja veka.
Da su te emisije gasova znatno porasle pokazuju i podaci po kojima je od sredine
19. veka i početka intenzivne industrijalizacije, do druge dekade 21. veka, koncentracija ugljen-dioksida porasla za 50 odsto. Razmere ove promene su jasnije jer se od pre 800.000 godina do početka industrijske revolucije koncentracija ugljendioksida kretala od 170 ppm (milionitih delova) do 290 ppm, da bi tokom 2021. bila preko 410 ppm.
Ovakav nagli rast koncentracije naučnici tumače kao posledicu ljudskog delovanja vezanog za ekonomski napredak, tehnologije u privredi, koje su dovele do znatnih klimatskih poremećaja. Zato je došlo do sve češćih pojava jačih uragana i oluja, poplava, suša, smanjivanja količine slatke vode, ali i širenje nekih zaraznih bolesti, malarije, i to u severne predele zemlje.
Glavni krivci za ovakva dešavanja su najrazvijenije države koje su u trci za profitom zanemarile klimatsku politiku. Njihove grehove danas plaćaju svi, a posebno nerazvijene države. Sve to navodi svet da se nađu rešenja kako bi se zaustavilo dalje globalno zagrevanje jer u protivnom posledice mogu biti nesagledive.
Te posledice su bile i tema na samitu COP 27 u Egiptu, koji je nedavno završen, gde je istaknuto da se posebno siromašne države suočavaju sa najozbiljnijim posledicama globalnog zagrevanja. Zato je postignut sporazum da se osnuje fond za pomoć siromašnim zemljama pogođenim klimatskim promenama.
Na tom skupu učestvovala je i srpska ministarka ekologije Irena Vujović, koja je rekla da ovaj problem nije zaobišao ni Srbiju i da su ta pitanja našla mesto i u nacionalnim dokumentima gde su definisani standardi koji treba da se poštuju.
Milan Popović, nacionalni menadžar projekta FAO, istakao je da te standarde neke kompanije već primenjuju.
- Postoje brojne obaveze Srbije preuzete direktivama EU i država se obavezala da do 2030. za trećinu smanji emisiju štetnih gasova u odnosu na vrednosti iz 1990. godine. Potpisnici smo i Sofijske deklaracije o zelenoj agendi koja podrazumeva dugotrajni put dekarbonizacije privrede i ozbiljnih investicija u sektoru OIE. U ovoj sferi privatni sektor mora da odgovori na veliki broj zakonskih rešenja, a neki iz te kategorije, poput “Eliksira”, pokazuju da znatna sredstva ulažu u smanjenje emisije štetnih gasova - naveo je Popović za RTS.