NA REDU ZSO I ŠOLC-MAKRONOV PLAN ZA KOSMET
Dogovorom o tablicama, Beograd i Priština, uz posredstvo EU i SAD, rešili su pitanje koje je pretilo da izazove sukobe na severu Kosova, ali i otvorili mnoge dileme u kom će smeru dalje teći razgovori dve strane.
Beograd kao sledeći korak očekuje formiranje Zajednice srpskih opština, a Priština isključivo hoće da razgovara o francuskonemačkom predlogu za rešenje kosovskog pitanja. analitičari pak ocenjuju da je pred nama veoma težak period, ali i da do februara ima prostora da se postigne neki sporazum.
nisu prošla ni dva dana od sporazuma o tablicama u Briselu, a već je jasno da su pred Beogradom i Prištinom mnoga nerešena pitanja. Sporazumom se Priština obavezala da neće kažnjavati vlasnike vozila koji nemaju RKS tablice, a Beograd da neće izdavati nove KM registarske oznake. na taj način izbegnuta je eskalacija zategnutih odnosa na severu Kosova.
ozbiljan dogovor je (ne) moguć
Međutim, situacija nije vraćena na stanje pre ove krize. I dalje se Srbi nisu vratili u prištinske institucije koje su napustili početkom novembra zbog jednostranih poteza vlade aljbina Kurtija. Da bi to učinili prethodno zahtevaju da se konačno formira ZSO koja je dogovorena Briselskim sporazumom još pre skoro 10 godina.
S druge strane, Priština očekuje da će sada razgovarati sa Beogradom o francusko-nemačkom predlogu za rešenje kosovskog pitanja koji prema prvim najavama predviđa “model dve nemačke”.
Činjenica da je predsednik Srbije aleksandar vučić odmah nakon sporazuma o tablicama rekao “da Srbija nije zainteresovana za priznanje nezavisnosti Kosova, ali ni da dopusti ulazak Prištine u Un” ukazuje da će dalji pregovori biti izuzetno teški, posebno jer Kurti najavljuje konačan dogovor i priznanje do proleća 2023.
Zato se posle svega postavlja pitanje u kojem smeru će dalje ići pregovori Beograda i Prištine i može li se postići bilo kakav novi dogovor u skorijoj budućnosti?
Struja, Gazivode, zso, lokalni izbori...
Predsednik UO Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ističe za “Blic” da u narednom periodu postoji niz pitanja koja bi mogla da se reše.
- Sad je novembar, a do februara ima vremena da se mnogo toga uradi. Ni do sada nije se radilo samo o pitanju tablica nego i o plaćanju struje, Gazivodama, Zajednici srpskih opština. Takođe, veliko je pitanje šta će biti sa izborima 18. decembra na severu Kosova? Kako će se Srbi vratiti u prištinske institucije? To je ceo kompleks tema koji zahteva mnogo razgovora - naglašava Janjić.
Kako kaže, ušlo se u krizu koja se ne može rešiti bez nekoliko meseci razgovora.
- Veoma je teško prvo formirati ZSO, pa onda vratiti Srbe u prištinske institucije, jer postoji čitava procedura njihovog povratka. Trenutni problem ne može se rešiti bez učešća Srpske liste - ocenjuje Janjić.
Naš sagovornik podvlači da dodatni problem predstavljaju i očekivanja Srba na severu Kosova od aktuelne krize.
- Oni su na neki način očekivali osamostaljenje severa Kosova zato nisam siguran da bi u ovakvim okolnostima mogao neki vidljiv napredak da se dogodi u pregovorima sa Prištinom. Pitanje je i koliko mi možemo da i dalje koristimo male razlike u stavovima
SAD i EU u vezi sa trenutnom situacijom - zaključuje Janjić.
SAD i Evropska unija kao Dobar i loš policajac
I direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov primećuje da tokom poslednjeg dijaloga Beograda i Prištine, SAD i EU deluju asinhrono.
- Da li to namerno ili nenamerno rade, ali simptomatično je da šef evropske delegacije Đuzep Borelj u ponedeljak optuži Kurtija za neuspeh dijaloga, da bi već par sati kasnije američki ambasador u Prištini uspeo da nagovori kosovskog premijera da najpre odloži kažnjavanje zbog tablica, a onda nakon dva dana i odrekne se toga - naglašava Popov.
Kako kaže, zbog te neusaglašenosti nije najjasnije šta će dalje biti na pregovaračkom stolu Beograda i Prištine.
- EU je izašla sa svojim predlogom i modelom dve Nemačke, a ne treba odbaciti ni činjenicu da je nedavno ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ponovo plasirao ideju o razgraničenju i podeli Kosova što je stara američka varijanta - podvlači Popov.
Specijalni Status za SEVER kosova?
Naš sagovornik zato smatra da je kao jedino kompromisno rešenje moguć “specijalni status severa Kosova”.
- Pokazačlo se da Priština ne može da kontroliše sever Kosova čak i uz policijske metode. Ako bi sever dobio specijalni status, Beograd bi mogao da prikaže javnosti kao spasavanje nečega na Kosovu. S druge strane i Priština bi imala alibi da kaže kako je pokušala sve, ali nije uspela da kontroliše sever Kosova. S druge strane, srpske opštine južno od Ibra već su se integrisale u prištinski sistem - zaključuje Popov.
Zanimljivo, bivši američki ambasador Majkla Kirbi veruje da bi sporazum o tablicama mogao biti uvod u postizanje dugoročnijeg rešenja u pregovorima dve strane.
- Verovatnije je da se radi o rešenju kratkoročnije krize, ali se zaista nadam i dugoročnom rešenju. Možda bi ovaj uspeh mogao dovesti i do nečeg drugog. Ne mora, ali može. Tu mislim na druga pitanja koja je potrebno rešiti pre nego što se dođe do konačnog priznanja. Tu se naravno radi o tome da Srbija prizna Kosovo, gde bi sa naše tačke gledišta Srbija pristupila Evropskoj uniji. Te dve stvari idu ruku pod ruku - ocenio je penzionisani američki diplomata.