Naš ključni korak na putu ka Evropskoj uniji polako dolazi na red SRBIJU ČEKA TO FAMOZNO POGLAVLJE 35
Sa olakšanjem dočekan dogovor Beograda i Prištine oko preregistracije vozila sa KM tablicama doneo je i momenat koji niko nije očekivao, najavu ažuriranja poglavlja 35 u okviru pregovora Srbije sa Evropskom unijom (EU).
Iako poslednje, ovo poglavlje se smatra najosetljivijim i najvažnijim jer se tiče normalizacije odnosa sa Prištinom, a ubuduće bi u njegove redove, prema nekim tumačenjima, mogao da bude inkorporiran francusko - nemački predlog za rešavanje kosovskog čvora.
Sagovornici “Blica” saglasni su da ove promene neće ići tako brzo, jer svih 27 članica EU treba da se slože oko promene, ali su različitih mišljenja kakve će posledica imati po Srbiju - jedni smatraju da će značiti kraj Briselskog sporazuma, a drugi da je vreme za te korake jer se mnogo toga desilo od kako je poglavlje otvoreno.
Izmene poglavlja 35 najavio je šef diplomatije Evropske unije Đuzep Borelj 23. novembra, nakon postizanja dogovora Srbije i Kosova o registarskim tablicama.
- Pozvaću strane u narednim danima da razgovaraju o sledećim koracima, da se predstave rezultati sledeće Specijalne grupe za normalizaciju sa Kosovom i sledeće ažuriranje poglavlja 35 za Srbiju - rekao je Borelj.
ŠTA ZNAČI AŽURIRANJE?
Moglo bi da znači uključivanje francusko-nemačkog predloga koji bi time postao zvanični evropski predlog, kaže Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku.
- Uključivanje francuskonemačkog predloga značilo bi i formalni kraj važenja Briselskog sporazuma, koji je omogućio otvaranje pristupnih pregovora sa EU, a koji je nakon skoro 10 godina ostao neispunjen u svom ključnom delu - do danas nije formirana ZSO - ocenila je za Radio slobodnu Evropu (RSE) Grubješić.
Ovaj predlog izbačen je na scenu u septembru, nakon što je kosovski premijer Aljbin
Kurti izazvao krizu odlukom da uvede reciprocitet oko ličnih dokumenata i tablica.
Tada su francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc odlučili da pošalju svoje specijalne savetnike Emanuela Bona i Jensa Pletnera u misiju spašavanja dijaloga.
Ubrzo je stigla i vest da nisu sedeli skrštenih ruku, i da je iz Pariza i Berlina poslat predlog za rešenje nesuglasica. Zvanični primerak tog plana do sada nije objavljen, ali se sve informacije o njegovoj sadržini svode na to, kako je potvrdio i predsednik Sebije Aleksandar Vučić, da Kosovu nudi ulazak u UN, a Srbiji ubrzan put ka EU i značajna finansijska sredstva.
ŠTA TO DONOSI SRBIJI?
Koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 35 Dragiša Mijačić kaže za “Blic” da je dug put do najavljenih promena.
- Prvo bih napomenuo da je Poglavlje 35 dokument koji predstavlja zajedničku poziciju
članica Evropske unije, uključujući i one koje nisu priznale nezavisnost Kosova. Sastaviti zajedničku poziciju u kratkom roku nije jednostavno, treba puno stavova usaglasiti, tako da ne možemo očekivati brzu promenu ovog pregovaračkog poglavlja ističe Mijačić.
On dalje kaže da Poglavlje 35 svakako treba da bude revidirano jer mnoga merila iz 2015. godine nisu više relevantna.
- Ako povezujemo promenu Poglavlja 35 sa Šolc-makronovim planom (Francusko-nemačkim ili Evropskim planom), više sam mišljenja da će se ta promena desiti nakon eventualnog usvajanja tog plana od strane pregovaračkih strana, pre svega Srbije (jer se na Srbiju odnosi Poglavlje 35) nego što to možemo očekivati tokom pregovora. Svakako verujem da će se nova verzija Poglavlja 35 odnositi na sporazum o normalizaciji odnosa sa Kosovom i obavezama koje će Srbija preuzeti potpisivanjem takvog sporazuma - ističe on.
Srbija, dodaje on, ne može napredovati ka članstvu u EU bez ispunjenja odredbi iz Poglavlja 35, a to poglavlje predstavlja stepen ispunjenja obaveza proisteklih iz Briselskog dijaloga i sporazuma o normalizaciji.
- Otuda su obaveze Srbije jasne i ne treba ih gledati kao dobitak ili gubitak, već kao korak ka ispunjavanju potpisanih odredbi i približavanju članstvu u EU - zaključuje Mijačić.
ŠTA SADRŽI POGLAVLJE 35?
Poglavlje 35 naslovljeno je kao “Ostala pitanja” i namenjeno je rešavanju pitanja koja se ne mogu svrstati u neku od oblasti pravnog nasleđa EU.
Srbija kroz njega rešava odnose sa Kosovom, i u njemu je sadržan mehanizam za praćenje sprovođenja postignutih dogovora u okviru dijaloga Beograda i Prištine. Pitanje Kosova je u njemu statusno neutralno, a navodi se da se radi na “normalizaciji odnosa Beograda i Prištine”. Otvoreno je 14. decembra 2015. godine.