ZVER PREŠLA PREKO 200 KILOMETARA, SUMNJAJU DA JE SAMO VELIKA1 MAČKA
Životinja iz porodice velikih divljih mačaka, koja je navodno prvi put uočena u Srbiji sredinom novembra u atarima sela Sonte, zatim u okolini Apatina, ponovo je dospela u javnost pošto pojedini građani tvrde da su snimili crnog pantera u Vrbasu, a prema poslednjim informacijama on se nalazio na potezu između Kule i Vrbasa.
Postoje i tvrdnje da je pronađen raskomadan pas, međutim iz nadležne inspekcije poručuju da dokaza i tragova o tome na terenu apsolutno nema!
Sve je počelo prošle godine, kada je u Mađarskoj navodno uočena crna velika životinja. Takođe bez zvaničnih potvrda, informacija je otišla u zaborav do 12. novembra, kada je u Banji Junaković kod Apatina snimljena životinja nalik panteru. Viđen je i u atarima sela Sonte i u pravcu Prigrevačke šume. Uz pomoć dronova i termovizijskih kamera, po nepristupačnom terenu, potraga je trajala više dana, a zatim je nastalo zatišje, jer ništa nije upućivalo, niti vodilo ka predatoru. Sve do pre nekoliko dana kada je viđen u Feketiću, a potom u Vrbasu.
Ukoliko se ispostavi da je zaista u pitanju divlja mačka, isti crni panter koji luta po Vojvodini, po onome što se do sada zna, od granice sa Mađarima do Sonte je prešao oko 93 kilometara, od atara Sonte do Banje Junaković 12,3 kilometara, od Apatina do Feketića oko 80 kilometara, a od Feketića do Vrbasa još 12 kilometara.
To nije velika udaljenost za ovu vrstu životinja, pogotovo ne u ovako dugom vremenskom periodu, ali, ako se ovde radi o leopardu struačnjaci su za „Blic“objasnili da „napada iz potaje i nije marotonski trkač, uvek lovi na kratke razdaljine, ako ne uhvati plen u prvih 100 metara neće ni posle, ali definitivno mačke mogu da postignu impozantnu brzinu od preko 30, 40 i više kilometara na sat“.
UGOJENA DOMAĆA MAČKA
Nemanja Ivanović, pomoćnik pokrajinskog sekretara za inspekcijske poslove, kaže za „Blic“da što se tiče informacije da je panter viđen u Vrbasu, ne može da je potvrdi.
- Sve smo pretražili i pretpostavka je da je to domaća mačka koja je malo ugojena. Niti postoje tragovi, niti ima igde išta. I dalje smo u pripravnosti, ljudi iz ribočuvarskih udruženja i ribočuvari su pojačali prisustvo na terenu. Molimo građane da ne šire paniku i apelujemo da se ne šire informacije da je rastrgan pas, jer ni Policijskoj upravi Vrbas, niti Zoohigijenskoj službi i veterinarima niko nije prijavio ništa slično kaže Nemanja Ivanović.
Ukoliko bi ljudi uključeni u potragu zaista navodno viđenu opasnu životinju uspeli da uspavaju, plan je da se ona imobilizuje u Palićki Zoološki vrt, u Prihvatilište za divlje i ugrožene životinje.
U toj ustanovi su spremni da krenu u svakom času na teren ukoliko bude zvanične potvrde.
Po fizionomiji onoga što se vidi na snimcima koji su preplavili društvene mreže i medije, mogao bi zaista da bude u pitanju leopard ili jaguar, a po ponašanju podseća najviše na leoparda, ali šta je zaista u pitanju, gotovo je nemoguće u potpunosti utvrditi sa tih snimaka.
“NAĆI ĆEMO MU SMEŠTAJ”
Sonja Mandić, direktorica Zoološkog vrta na Paliću, na pitanje o daljoj sudbiji životinje ukoliko ona bude uhvaćena, uspavana i otpremljena na Palić, kaže za „Blic“, da će samo privremeno biti u Prihvatilište primljena.
- Nemamo objekat u koji možemo da je na duže staze smestimo. S obzirom na to da je u pitanju ad hok situacija Ministarstvo zaštite životne sredine doneće odluku o tome šta će se konkretno dalje dešavati. Ovo, nažalost, nije prvi da moramo da reagujemo u saradnji sa drugim državnim organima, imali smo iskustva i pre oko sedam godina, kada je odrasli medved bio privremeno smešten na Paliću i on je međudržavnim sporazumom sa Švajcarskom odnet u prihvatilište u tu državu - kaže Sonja Mandić za „Blic“.
Podseća i da su 2014. tri mala mrka medveda privremeno bila u Prihvatilištu i takođe su međudržavnim sporazumom odlukom Ministarstva odneta na Karpate, u Rumuniju. Zmije otrovnice su premeštene u Zagreb, recimo.
- Ako je u ovom slučaju zaista u pitanju, recimo, jaguar, onda će toj životinji trebati i dobro grejanje. Ako je u pitanju leopard, oni mogu neko vreme ostati i u privremenom kavezu, ali mi nemamo nijednu potvrdu za sada o kojoj životinji je uopšte reč - kažu u Zoološkom vrtu.
Stručnjaci kažu za „Blic“da su jedinke iz porodice divljih mačaka usamljene i oprezne životinje, ako je u pitanju odrasla životinja može dabude prilično opasna i brza.
- Mačke pogotovo mogu da budu opasne ako neko u panici reaguje i možda počne da beži ili se okrene leđima i trči. To je najverovatnije i najopasnije što neko može da uradi jer velike mačke instiktivno napadaju s leđa pošto u prirodi jure plen. Definitivno se od njih treba udaljiti krećući se unazad, polako i bez panike savetuje Sonja Mandić.
“POSLE ZAPLENE LAVA, SVE JE MOGUĆE”
Kristijan Ovari, biolog iz Zoološkog vrta u Beogradu, objašnjava za „Blic“da kada su u pitanju velike divlje mačke postoji nekoliko podvrsta, najveća je persijski leopard, najmanji je afrički, i razlika je što afričkim ima oko 35 kilograma, a persijski može da ima i bliže 100. Kod njih se javljaju jedinke u crnoj boji, to je takozvani crni panter, ali su oni karakteristični za tropsku
oblast i crno kamuflažno krzno im pomaže u šumama.
- Što se tiče živitonje koja je sporna, primećena je u Mađarskoj prošle godine u decembru. Opet se ove godine aktuelizovala vest o velikoj mački koja luta i kako vesti stižu vidimo da ona ide sve južnije. Ne mogu da kažem da li je to definitivno to ili da nije, pošto sa terena vidimo oskudne snimke očevidaca i rezolucija je loša. Međutim, poučeni pređašnjim iskustvima ne možemo u potpunosti da isključimo mogućnost da nije, jer imali smo u nekoliko navrata velike zaplene životinja, setimo se, ne tako davno u Kraljevu gde su zaplenjeni medvedi. Imali smo i slučaj u Subotici kada je zaplenjen lav, ranije su zaplenjeni majmuni što znači da postoji definitivno tržište za egzotične životinje i da je pitanje luksuza stvaljeno u neku novu kategoriju - kaže Kristijan Ovari.
Prema njegovim rečima, veliki problem je neznanje, amaterski pristup držanju tih životinja, jer leopard nije domaća mačka, kao što ni lav nije. Zato je njihovo držanje jako opasno. Dok su mali su slatke i simpatične životinja, ali vrlo brzo prerastu tu veličinu i za četiri do pet meseci ni beba lava više nije beba, već može da ubije čoveka.
- Treba jako paziti kada su takve životinje u pitanju.
Drugi veliki problem u ovoj kontraverzi se ne zna poreklo životinje, ne znamo da l‘ i je li pobegla od nekog ilegalnog držaoca, odgajivača i iz kakvih uslova i zato se isto mora biti pažljiv, jer ako ta životinja zaista postoji, a nije isključeno da ne postoji, može da bude i te kako opasna za čoveka ako se oseti na neki način povređeno, ugroženo - kaže biolog.
“NEMA RAZLOGA ZA PANIKU”
Njegovo iskustvo u radu sa velikim mačkama je takvo da „one više pribegavaju savlađivanju manjeg plena za koji su sigurne da bi mogle da ga savladaju, nego što će ući u direktnu konfrontaciju sa čovekom“. To ne važi za lavove i tigrove koji sa po 200 kilograma, za razliku od leoparda koji ima oko 40 do 50 kilograma, ali već persijski leopard bio ozbiljan protivnik čoveku.
- Moje mišljenje je da razloga za paniku nema, jer da je ta životinja stvarno toliko opasna po čoveka to bismo verovatno do sada imali prilike da primetimo, zato što ako je to jedna te ista životinja a za ovih godinu dana nije napala nikoga - kaže Ovari i ističe da nema potrebe ni padati u drugu krajnost, izigravati heroja i samoinicijativno je hvatati.