„VELIKA PETORKA“STIŽE S DVA CILJA
Velika diplomatska petorka, prema najavama, stiže danas u Beograd i Prištinu! Emanuel Bon, Jens Pletner, Frančesko Talo, Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak će, prema oceni analitičara, imati dva ključna cilja. Jedan je da se obnovi dijalog Beograda i Prištine, a drugi da se ozvaniči evropski predlog kao platforma za nastavak dijaloga.
Kada su prošlog septembra Pletner i Bon bili prvi put u Beogradu i Prištini kao savetnici nemačkog kancelara i francuskog predsednika, nedugo zatim pojavio se takozvani Šolc-makronov predlog za rešenje kosovskog pitanja koji je u međuvremenu modifikovan.
POJAČANJE IZ ITALIJE
Ipak, poslednjih meseci o tom predlogu nije moglo da se pregovara zbog učestalih kriznih situacija na KIM. Očekuje se da sada taj dokument bude na pregovaračkom stolu jer Pletner i Bon stižu po drugi put u region zajedno sa spe- cijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom i sepcijalinim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom. Njima će se ovog puta priključiti i jedan Italijan, Frančesko Talo, diplomatski savetnik italijanske premijerke Đorđe Meloni.
Potparol EU za spoljnu politiku Peter Stano potvrdio je da će se diplomatska petorka u Prištini sastati sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem, a u Beogradu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.
- Razgovor će se voditi o sledećim koracima u procesu normalizacije između Srbije i Kosova - najavio je Stano.
DOLAZE SA DVA CILJA
Bivši diplomata Zoran Milivojević ističe za “Blic” da zapadna delegacija stiže u
region sa dva cilja.
- Prvi je da se obnovi dijalog Beograda i Prištine. To je u strateškom interesu i Vašingtona i EU zbog potrebe da se smire tenzije u regionu i izbegnu sukobi pogotovo u vreme rata u Ukrajini. Drugi cilj je da se ozvaniči Šolc-makronov ili evropski plan kao platforma za nastavak dijaloga - ocenjuje Milivojević.
Kako kaže, svakako će jedna od tema razgovora u Beogradu biti i Zajednica srpskih opština.
- Tu temu će nametnuti Srbija i to kao prethodno pitanje koje zajedno sa Briselskim sporazumom ne može ostati po strani. Beograd traži prvo da se ispuni Briselski sporazum i formira ZSO pa tek onda da se razgovara o evropskom planu i nastavi dijalog sa Prištinom - analizira Milivojević.
PRITISAK BEZ SANKCIJA
On tvrdi da Srbija neće pristati ni na bilo kakav pokušaj Zapada i Prištine da ZSO i Berlinski sporazum inkorporira u evropski plan za rešenje kosovskog pitanja. - Očekujem da će Srbija i dalje trpeti pritiske kao i do sada. Pre svega, u pogledu rokova i očekivanja Vašingtona i Brisela da se sporazum postigne tokom ove godine dok još traje mandat aktuelnoj evropskoj i američkoj administraciji. Mislim da to nema baš toliko realnog osnova. Druga vrsta pritisaka ogledaće se u pokušajima da ZSO, Briselski sporazum i evropski plan idu zajedno u paketu očekuje Milivojević.
Međutim, on smatra da Beograd neće izmeniti stav u vezi sa dva pitanja.
- Prvo, Beograd će tražiti da se osnuje ZSO u izvornom smislu po Briselskom sporazumu. Drugo, Beograd neće pregovarati na platformi koja na bilo koji način priznaje Kosovo kao državu ili predviđa ulazak Kosova u UN. Jasno je da se bez Srbije ne može rešiti nijedno pitanje, ali ne očekujem da Zapad Srbiju kažnjava sankcijama jer će to dovesti u pitanje strateške interese Vašingtona i Brisela imajući u vidu rat u Ukrajini.
NEŠTO MORA DA SE POTPIŠE
Bivši ambasador u Belorusiji Srećko Đukić, pak, očekuje da poseta zapadnih diplomata donese “jasan okvir budućeg toka pregovora pošto dosadašnji nije dao rezultate”.
- Ovo bi mogao da bude prvi korak ka dogovoru o metodologiji budućih pregovora. Može se očekivati neka druga forma, šatl diplomatija ili intenzivniji pregovori u Briselu. Dosadašnji razgovori nisu bili produktivni, “porađali” su krize skoro svakog meseca, a čini mi se da sada specijalci dolaze da saopšte Beogradu i Prištini kako će sve to izgledati - napominje Đukić.
Kako kaže, nije realno da išta bude potpisano do 24. februara kako se ranije spominjalo, ali da tokom godine mora da dođe do rezultata.
- U narednih dvanaest meseci neki dokument mora da bude potpisan jer iskustvo kriza koje su se dešavale prošle godine pokazuje da je Kosovo najzapaljivija tačka u Evropi. Pitanje je veliko i šta se sve dešava iza kulisa, i kakav je to dokument koji je na stolu - pita se Đukić.n