STRANCI KOPAJU ZLATO I DRUGU RUDU U SRBIJI
Ko drži rudnike i pravo na istraživanje srpskog rudnog bogatstva Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u ponedeljak je rekao da je pronađeno još jedno nalazište zlata, koje spada u red 100 najbogatijih u svetu, što bi moglo da znači da su i procene nekih zva
Zasad se ne zna ko je otkrio nalazište, ali ono što se zna to je da je do sada u potragu za srpskim rudnim bogatstvom uključeno više od 100 firmi, kojima je država dala dozvolu, od kojih su većina stranci. Naime, desetak njih, sa krajnjim sedištem u
Australiji, Kanadi i Kini, kontroliše čak 90 odsto teritorije koja se istražuje, čija je ukupna površina 5.673 kvadratna kilometra.
Neizvesno je za sada da li je neka od njih otkrila i ovu “zlatnu koku”. Ono što je izvesno, to je da iako su registrovane u Srbiji, preko firmi u ofšor zonama i povezanih preduzeća u našoj državi, “gospodari” su istražnih polja srpske rude.
Tako bar pokazuje istraživanje BIRN-A iz juna prošle godine bazirano na osnovu izdatih dozvola države. Te dozvole su se od tog perioda uvećale bar za deset do kraja 2022. godine. Nagli rast biznisa istraživanja rude je krenuo još 2015. godine usvajanjem Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjama. I najava o velikim rezervama litijuma u Jadru navela je svetske kompanije da intenziviraju istraživanja u Srbiji.
Prema podacima BIRN-A, najveće površine istražnih prava od 165.826,1 hektar imaju firme koje vode poreklo iz Kanade. Iza njih su one kojima je krajnje sedište u Australiji - 158.826,1 hektar, dok one koje se vezuju za Kinu, su na trećem mesto po površini za koje im je država izdala dozvolu, a to je 59.586,6 hektara. U tu grupu, ušle su i neke firme iz Srbije, koje su dobile istražno pravo za površinu od samo 30.255,6 hektara. Po saznanjima “Blica”, reč je uglavnom o onima koje se u najvećoj meri vezuju za ugalj.
Ovakva situacija nameće pitanje da li ovako veliki broj stranih kompanija, koje su uključene u istraživanje, može da dovede da srpsko bogatstvo pređe u njihove ruke?
Profesor na Rudarskogeološkom fakultetu u Beogradu, Rade Jelenković kaže za “Blic” da razloga za brigu nema.
- Poslovanje na principima otvorenog tržista podrazumeva da se globalni finansijski kapital slobodno kreće i ulaže tamo gde postoje mineralni resursi. Nema ograničenja ni u jednoj razvijenoj zemlji sveta oko porekla kapitala koji se ulaže u istraživanja i rudarstvo. Primer je da se u jednoj od dve najrazvijenije rudarske zemlje na svetu, Kanadi, ostvaruje priliv direktnih stranih investicija u rudarstvo koji je približno isti iznosu koji kompanije iz te zemlje ulažu u druge zemlje. Resursni nacionalizam nije kompatibilan sa globalnom prirodom ove industrijske grane - kaže Jelenković.
On dodaje da je dobrim zakonskim rešenjima regulisana korist koju ostvaruju strani ulagači i domaća privreda.
- Princip otvorenog tržišta podrazumeva da je i domaćim kompanijama omogućeno da posluju po istim zakonima i propisima kao i strane kompanije. To su principi koji su poštovani u Zakonu o rudarstvu i geološkim istraživanjima u Srbiji. Kompanije investiraju u zemlje gde postoje mineralni resursi i gde je predvidivo i stabilno privredno okruženje, jer su to po prirodi dugoročne investicije. One nose i ogroman rizik poslovanja koji je vezan za cikličnu prirodu te industrije. Direktna i indirektna dobit od ulaganja u rudarstvo je skoro istog nivoa za domaću privredu i za stranog ulagača - navodi profesor.
On dodaje da “kompanije ne prisvajaju i ne iznose privredni resurs iz zemlje, već ulazu ogromna finasijska sredstva u rizičnu i nepredvidivu industriju od koje ima ogromnih koristi i zemlja u koju ulažu”.
- Na globalnom tržistu kapitala prisutna je utakmica među državama kako da privuku strane ulagače u razvoj svojih resursnih industrija. One prave posebne politike i strategije za privlačenje stranih investicija u rudarstvo. Da li to znači da one žele da njihovo rudno bogatstvo “pređe u tuđe ruke”? Svakako ne jer dobit od ulaganja ostvaruje i domicilna privreda, bar u istoj meri u kojoj i strani ulagač.
Nagli rast biznisa istraživanja rude je krenuo još 2015. godine usvajanjem Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjama