JUGOSLAV NIKOLIĆ
Moraćemo da naučimo da živimo sa superćelijskim olujama Poslednjih nedelja ljudi u Srbiji i regionu svedoci su nepredvidivog i razornog nevremena koje ruši sve pred sobom! Vreme je postalo nestabilno, a strah kod ljudi nastao je zbog superćelijskih olujni
PREMA PRELIMINARNOJ SEZONSKOJ PROGNOZI VREMENA, OČEKUJE NAS TOPLA JESEN
Šta se zaista dešava sa vremenom i šta nas još čeka, o tome u intervjuu za “Blic” govori Jugoslav Nikolić, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.
Šta je uticalo na to da Srbija bude na udaru superćelijskih oluja? Šta je zapravo superćelijska oluja, i koja je razlika između ove i obične oluje?
- Superćelijske oluje nastaju kada hladna vazdušna masa stigne na jako zagrejano tlo, što, uz pomeranje vetra po visini, uzrokuje ekstremnu nestabilnost atmosfere. Ove godine, u sklopu opšte cirkulacije atmosfere, imali smo seriju uzastopnih prodora vazdušnih masa značajno hladnijih od podloge i pojavu olujnih nepogoda kao superćelijskih oluja. Ove oluje imaju snažna rotirajuća uzlazna strujanja u formi ciklonske cirkulacije, pri čemu su uzlazna strujanja prostorno razdvojena od padavinske zone, što isključuje mogućnost gašenja ili narušavanja uzlazne struje padavinskom zonom, a što onda održava životni ciklus superćelije do šest ili više sati, uz vremenske nepogode: olujni vetar, krupan grad, obilne pljuskove, izražena električna pražnjenja. Oblak je najčešće širine 10 do 15 kilometara, visine do 18 ili više kilometara, a premešta se velikom brzinom koja dostiže 40 km/h, a ponekad do 100 km/h i može preći više stotina, a nekada i hiljadu kilometara pre nego što se ugasi (raspadne). Superćelijski oblaci su, dakle, odgovorni za pojavu krupnog grada i olujnog vetra. Superćelijske oluje se svake godine osmatraju u Srbiji i u regionu, međutim do sada se u široj javnosti nije često pominjao ovaj termin. Svaka oluja se može klasifikovati u jednu od tri kategorije: jednoćelijsku, višećelijsku ili superćelijsku. To se uvek i radilo u stručnim krugovima, a li su u javnosti sve oluje jednostavno označavane kao “olujne nepogode’. Ipak, zbog trenda opšteg porasta temperature vazduha vazduh može sadržati više vodene pare, a oluje postaju burnije. Statistički gledano, verovatnoća za pojavu superćelija je najveća u letnjem (toplijem) delu godine, ali teorijski gledano moguća je njihova pojava i u drugim godišnjim dobima ukoliko su ispunjeni svi neophodni uslovi u atmosferi.
Da li se takve oluje mogu i ubuduće očekivati kod nas, i da li će tornado postati uobičajena pojava na našem području?
- Ovakve oluje mogu se očekivati i narednih godina i decenija, na našem podneblju, moraćemo da se naviknemo. Na Balkanskom poluostrvu su pijavice najčešće u regionu Jadrana, dok se u kopnenom području ponekad iz takvih oblaka razvija slabiji tornado. Ne treba očekivati da će broj tornada biti u značajnom porastu u našem regionu, ali je rizik za povećan broj ovakvih događaja izražen na severu Italije.
Šta je uticalo na to da se ovakve oluje koje nisu karakteristične za Srbiju stvaraju i kod nas? Da li se klima zaista toliko promenila da je vreme postalo nepredvidivo?
- Superćelijske oluje su znatno ređe u odnosu na jednoćelijske i višećelijske grmljavinske nepogode. Pri tome se ne može svaka pojedinačna ekstremna situacija tumačiti klimatskim promenama, jer se klimatske promene odnose na procese čiji je vremenski okvir najmanje nekoliko decenija. Međutim, ipak postoji povećan rizik da će u budućnosti broj ovakvih oluja biti veći usled porasta temperature vazduha. Vazduh koji, iz različitih razloga, uključujući i antropogene, postane topliji za jedan stepen, može sadržati i do sedam procenata više vodene pare. To je osnovni preduslov za pojačavanje intenziteta i rasprostranjenosti olujnih grmljavinskih nepogoda širom sveta, pa tako i u našem regionu. Analizom izmerenih podataka iz prošlosti sa područja Srbije može se zaključiti da je u poslednjih 135 godina došlo do povećanja prosečne temperature vazduha u Srbiji za više od 1,5 stepeni. To daje povoljnije uslove za stvaranje kumulonimbusnih oblaka i pojave jačih vremenskih nepogoda pljuskovitog i vetrovitog karaktera, uz pojavu grmljavine, grada i trombi (vodenih pijavica), jer dovodi do povećanja koncentracije vodene pare u atmosferi za oko 10%. Iz tog razloga povećava se i broj
dana sa grmljavinskim olujama i povećava se rizik i za pojavu superćelijskih oluja.
Koliko se unapred može znati za kretanje ovakvih oluja kako bi se ljudi upozorili?
- Većina oluja se kreće pravcem i brzinom srednjeg vetra, koji se računa u sloju od Zemljine površine do šest kilometara visine. Jedino su superćelijski oblaci izuzetak. Oni mogu skretati udesno ili ulevo u odnosu na preovlađujuće strujanje, što analiziraju prognostičari u realnom vremenu -
Da li vas je ovakvo nevreme iznenadilo, i da li pamtite nešto slično?
- Bilo je i ranijih godina koje su bile ekstremne. Setimo se 2014. godine. Tada, osim ekstremnih padavina koje su izazvale poplave u maju, celo proleće i leto je obeležio suficit padavina i brojne nepogode širom regiona. Dve godine zatim, juna 2016. superćelijska nepogoda koja se razvila nad Beogradom izazvala je krupan grad i tornado u Pančevu, a zatim se preko Banata, Rumunije i Ukrajine premeštala sve do Rusije, gde je oblak konačno oslabio. U septembru 2017. godine olujni vetar pričinio je značajnu materijalnu štetu Vojvodini. Proleće i leto 2023. godine takođe će ostati zapamćeni na listi godina sa velikim brojem vremenskih nepogoda, naročito na severu Italije, u zapadnim i centralnim delovima Balkana, kao i u oblasti Alpa.
Šta je najbolje da ljudi tokom opasnih vremenskih nepogoda urade?
- U danima kada se očekuju vremenske nepogode, potrebno je češće proveravati upozorenja i meteoalarm koji izdaje RHMZ na svom sajtu, kao i radarske slike, a u slučaju planiranih aktivnosti na otvorenom, potrebno je imati bezbedno mesto, odnosno zatvoren prostor gde se možemo skloniti. Grom može udariti i na rastojanju koje je udaljeno 16 km od oluje, dok krupan grad i olujni vetar pričinjavaju značajnu materijalnu štetu i ugrožavaju bezbednost ljudi i životinja.
Šta imate da poručite ljudima koji tvrde
da RHMZ smanjuje temperaturu kada su visoke temperature da ne bi bilo vanrednog stanja? Da li je i pre bilo ovako toplih leta, i koje je po vašem mišljenju bilo najtoplije?
- Da bi podaci temperature vazduha bili uporedivi, ona se svuda u svetu meri pod istim uslovima, po svim standardima Svetske meteorološke organizacije. Ona se svuda meri u meteorološkom zaklonu bele boje, na dva metra visine, kroz koji je omogućeno nesmetano strujanje vazduha. Dakle. RHMZ ne smanjuje niti povećava temperaturu, ona se meri u hladu na dva metra visine i ti podaci idu u međunarodnu razmenu i objavljuju se u našim medijima. Pri tome temperatura tla, asfalta na primer, može značajno odstupati od ove vrednosti. Takođe, ne postoji temperatura koja, kad se dostigne, zahteva proglašavanje vanredne situacije. U nadležnosti RHMZ-A je izdavanje meteoalarma, a mi najviši crveni meteoalarm izdajemo već kada temperatura dostigne 38 stepeni. U velikom gradovima je ipak subjektivni osećaj temperature drugačiji, pre svega zbog efekta urbanog ostrva toplote. Najtoplije leto u Srbiji je bilo 2012. godine, a datumski temperaturni rekordi na većini stanica osmotreni su 24. jula 2007. godine, kada je rekordna vrednost osmotrena i u Beogradu, na Vračaru, 43,6 stepeni.
Analizom izmerenih podataka iz prošlosti sa područja Srbije može se zaključiti da je u poslednjih 135 godina došlo do povećanja prosečne temperature vazduha u Srbiji za više od 1,5 stepeni
Kakva je prognoza vremena do kraja avgusta, da li će ponovo biti ekstremno visokih temperatura?
- Nakon relativno svežeg vremena tokom ove sedmice, u drugoj polovini avgusta ponovo se očekuju tropski dani, a u velikim gradovima i tropske noći. Srednja maksimalna temperatura će biti od 30 do 32 stepena uz 10 do 15 tropskih dana u nižim predelima. Vreme će se postepeno stabilizovati pa se u drugoj dekadi meseca u većem delu očekuje suvo vreme bez padavina. Mi ćemo upozorenja na potencijalne nepogode uvek izdavati bar tri do četiri dana ranije, po regionima, dok se za konkretne lokacije izdaju hitna upozorenja na nepogode jedan do dva časa unapred.
Kakva je prognoza RHMZ za naredne mesece i do kraja godine? Hoće li zima koja stiže biti blaga ili jaka?
Postoji povećan rizik da će u budućnosti broj ovakvih superćelijskih oluja biti veći usled porasta temperature vazduha
- Prema preliminarnoj sezonskoj prognozi vremena, očekuje nas topla jesen sa pozitivnim odstupanjem temperature od +1 stepen - to podrazumeva od 13 do 20 letnjih dana u nižim predelima. Ipak, količina padavina će biti prosečna, od 140 do 190 mm na sezonskom nivou, pa treba računati na nastavak promenljivog vremena i tokom jeseni. Prve prognoze za zimu izdaćemo tokom septembra, ali jačanje “El Ninja” u Pacifiku ukazuje na tople anomalije širom regiona.