Oslobodjenje

Nema oprosta, mo`e pomirba!

- (Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba) Jadranka DIZDAR

U Spomen-podru~ju Jasenovac kod spomenika Kameni cvijet odr`ana je ju~er sve~ana komemoraci­ja u znak sje}anja na proboj zato~enika iz usta{kog koncentrac­ijskog logora Jasenovac prije 69 godina, kada je 22. travnja 1945. u proboj krenulo 600 logora{a, od kojih je pre`ivjelo samo njih 106. Konclogor Jasenovac osnovao je re`im Nezavisne dr`ave Hrvatske na temelju politike rasne i nacionalne isklju~ivosti kao mjesto zato~enja, prisilnog rada i likvidacij­e. Na temelju mjerodavni­h istra`ivanja u jasenova~kom Memorijaln­om muzeju naveden je poimeni~ni popis 83.463 ubijene osobe.

“Ti su ljudi bili krivi, zatvoreni, mu~eni i ubijani jer su bili krive nacionalno­sti i vjere, jer nisu slijedili, pod navodnicim­a, pravi svjetonazo­r, bili su @idovi, Srbi, Romi, Bo{njaci, Hrvati, mnogi su bili antifa{isti ili ljudi koji naprosto nisu mogli protiv svoje savjesti. Sje}amo se svih `rtava, vi{e od 80 tisu}a ljudi”,rekao je predsjedni­k RH Ivo Josipovi}.

U ime pravde!

“Tijekom Drugog svjetskog rata ogromna ve}ina hrvatskog naroda bila je protiv usta{ke politike i zlo~ina te zajedno s drugim narodima tada{nje Jugoslavij­e, Europe i svijeta masovno sudjeloval­a u antifa{isti~kom pokretu. To je potrebno naglasiti u ime pravde, i u ime povijesne istine”, podsjetio je. Upozorio je i da su opasnosti od mr`nje i netoleranc­ije latentno prisutni i u vremenu dru{tvenih kriza kakvu `ivimo i danas. “Ne zaboravimo: te{ka ekonomska kriza majka je fa{izma. Zlo~ini po~injeni u Jasenovcu i drugim konclogori­ma u Europi podsje}aju na razorne potencijal­e totalitari­zma koji i danas

NEMIRNA STAROST Ubojice i zlo~inci su odavno mrtvi, ne vjerujem da je itko od njih pre`ivio, mo`da i jest negdje daleko, neka mu je nemirna starost, poru~io je Milanovi}

prepoznaje­mo u svijetu, u Europi, a i kod nas. I zato zlo treba i danas nazvati pravim imenom, valja mu se suprotstav­iti i ponovno re}i - nikada vi{e”, poru~io je.

Predsjedni­k Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je da je Jasenovac trajna opomena da svatko mo`e u nekom trenutku biti progla{en manje vrijednim u slu~aju da opet jednom pobijedi neka totalitarn­a ideologija koja po~iva na nasilju, diskrimina­ciji ili segregacij­i.

“Hrvatska danas, Hrvatska ~lanica Europske unije, Hrvatska moderna, tradiciona­lna ali i liberalna dr`ava, koja ne samo da dopu{ta nego poti~e i razvija prava manjina, onih koji su druk~iji, ta Hrvatska je jamac da se ovakvo zlo i nikakvo sli~no zlo vi{e ne smije i ne mo`e dogoditi”, rekao je predsjedni­k Vlade Zoran Milanovi}.

Spomenik pam}enja

Zlo~in Jasenovca, istaknuo je hrvatski premijer, nije ~injen u ime naroda, nego dr`ave koje danas nema u hrvatskom Ustavu niti }e je ikada biti. “Ubojice i zlo~inci su odavno mrtvi, ne vjerujem da je itko od njih pre`ivio, mo`da i jest negdje daleko, neka mu je nemirna starost. Me|utim, oni koji danas {ire simpatije prema takvima, prema onome {to su radili, rade lo{u stvar i bude u ~ovjeku ono zlo, za to nema opravdanja”, kazao je.

Predstavni­k biv{ih zato~enika jasenova~kog logora Milinko ^eki} podsjetio je na stradanja djece, i sam je u logor doveden kada je imao {est godina, zajedno sa svoje dvije sestre, od kojih je jedna imala samo osam mjeseci. Poru~io je da nema oprosta, ali se zala`e za pomirbu:

“Jasenovac je sinonim za stradanje srpskog, romskog i jevrejskog naroda, on je spomenik na{eg pam}enja. Po~injeni zlo~ini se pamtekaoza­pisugenets­komkoduios­tat }e upam}eni hiljadama godina kao biblijski zlo~in Iroda nad decom u Vitlejemu. Zato, neka se ne o~ekuje da oprostimo zlo~ine i zaboravimo one koji su ih po~inili. Ali, za zlo~ine po~injene bilo kada, bilogdeiod­koganeoptu`ujemoceo narodu~ijeimesuih­dr`avneivojno­politi~ke formacije tog vremena po~inile. Prava re~ je pomirenje.”

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina