Neprocjenjiva kult
Fondacija “Alija Izetbegović” i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BIH predstavile su izložbu “Nacionalno blago Bosne i Hercegovine”
”Nacionalno blago Bosne i Hercegovine” naziv je izložbe koju su organizovale Fondacija “Alija Izetbegović” i Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, a koja je otvorena u sarajevskoj Vijećnici. Autor izložbe je Amel Suljović, savjetnik za kulturu predsjedavajućeg Predsjedništva BIH Šefika Džaferovića.
Specijalne zbirke
Ideja o ovoj izložbi potekla je nakon njegove posjete Bratislavi, gdje je imao priliku vidjeti Bašagićevu zbirku orijentalnih rukopisa, a koja je pod zaštitom UNESCO-A od 1997. godine. Odlučio da blago koji baštini naša država, a koje je nedostupno široj javnosti, prezentira na adekvatan način.
Izložba je dio zvaničnog programa obilježavanja 30. godišnjice nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a sastoji se od pisanog kulturnog naslijeđa iz specijalnih zbirki Nacionalne i univerzitetske biblioteke BIH.
Direktor NUBBIH Ismet Ovčina za Oslobođenje kaže da su na jednom mjestu predstavljene neprocjenjive rukopisne zbirke prepisivane stoljećima do prvih knjiga i novina štampanih u Bosni i Hercegovini, putopisa i arhivskih kolekcija bosanskohercegovačkih velikana.
- Nacionalna i univerzitetska biblioteka BIH je čuvar nacionalnog dokumentarnog naslijeđa i jedan od simbola kulturnog identiteta ove zemlje. Najvredniji dio fonda NUBBIH su Specijalne zbirke koje sačinjavaju pet podzbirki: Zbirka stare i rijetke knjige, Rukopisna zbirka i Arhiv, Kartografska zbirka, Grafička zbirka i Muzička zbirka. Njeni korisnici su prvenstveno bosanskohercegovački naučni i kulturni radnici i građu koriste za naučne i istraživačke radove.
Izložba je otvorena pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BIH Šefika Džaferovića i člana Predsjedništva Željka Komšića
Građa specijalnih zbirki Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine je raznovrsna, kako po sadržaju, tako i po grafiji i jezicima na kojima su pisane, odnosno štampane. Svaka od ovih zbirki sadrži vrijedne primjerke koji su od važnosti za očuvanje i razvoj naučnoistraživačkog rada u BIH. U fondovima Specijalnih zbirki nalaze se: inkunabule, karte koje datiraju od 16. stoljeća do naših dana, razglednice, portreti znamenitih ličnosti i drugi oblici dokumentarnog naslijeđa. Osim pojedinačne građe, tu su zasebni arhivi: arhiv Poljičke republike, Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, dr. Jovana Kršića i Silvija Strahimira Kranjčevića. Ratna dešavanja 1992. godine odnijela su veliki dio fondova ove biblioteke, što uključuje i dijelove fonda Specijalnih zbirki. Ono što je velikim dijelom sačuvano jeste stara, rijetka knjiga i rukopisi, dok je muzička zbirka u potpunosti nestala i danas je u procesu obnavljanja, ističe on i dodaje da se unutar rukopisne zbirke nalaze brojni vrijedni primjerci dokumenata, među kojima i zbirka dokumenata Poljičke republike (16-19. stoljeće), bogata dokumentarna ostavština Aleksandra Poljanića.
- Našim krajevima sve do kraja 19. stoljeća dominira prepisivačka praksa i rukopisna knjiga tako da treba pomenuti i bogatu Rukopisnu zbirku, koja posjeduje oko hiljadu kodeksa pisanih uglavnom na orijentalnim jezicima, arapskom, turskom, perzijskom itd. U Zbirci stare i rijetke knjige prevladavaju rariteti sa drugih prostora,