Urna baština BIH
od nastanka štampe, pa sve do kraja 19. stoljeća. Najveću vrijednost u ovoj zbirci zauzimaju prve štampane knjige inkunabule, kojih Biblioteka ima četiri, štampane su u Veneciji i Tübingenu, dodaje on.
Na izložbi su, između ostalog, predstavljeni rukopisi domaćih autora, prepisivača i djela naših uzoritih velikana.
- Neki od tih rukopisa su Sadijev Đulistan iz 1617. godine, prepisan u Mostaru, potom djela znamenitih velikana kao što su Hasan Kaimija, Abdulvehab Ilhamija, Abdurahman Sirrija. Također je predstavljena zadivljujuća zbirka mushafa, koje su prepisali Bošnjaci, potom djela iz tesavvufa šejha Sadija, Feridudina Attara, Al-gazalija itd. Kao zasebna cjelina predstavljeni su rukopisi i djela Hasana Kafije Pruščaka i Mehmedbega Kapetanovića Ljubušaka. Našim posjetiteljima će biti zanimljiva i cjelina gdje su predstavljeni putopisi stranih autora, gdje se ogleda slika našeg društva kroz pogled izvana. Putopisi su štampani u Sankt Peterburgu, Parizu, Beču, Berlinu. Ovdje možemo istaći putopis autora Kiklea iz 1664. godine, koji nam donosi sliku Bosne iz tog vremena, a na svom proputovanju iz Pariza u Carigrad, kaže Ovčina.
- Našim posjetiteljima prezentirat ćemo i neke od primjeraka prvih štampanih knjiga i časopisa u Bosni i Hercegovini kao što su Bošnjak, Behar, Bosanska vila, Nada..., potom djela znamenitih franjevaca, Filipa Lastrića, Marka Dobretića, Grge Ilijića i dr. Treba pomenuti i primjerke Kartografske zbirke kao što je Orteliusov atlas, Teatar svijeta iz 1592. godine. Sva ova građa je odraz bogatstva i raznovrsnosti kulturno-historijskog naslijeđa naše države koju bi građani trebali i morali vidjeti, objašnjava on.
Priprema izložbe
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BIH je čuvar nacionalnog dokumentarnog naslijeđa i jedan od simbola kulturnog identiteta ove zemlje