Dronovi kasno lete
Teška letjelica koja je pala na Zagreb otvorila je dva pitanja - je li Hrvatska otišla predaleko u pomoći Ukrajini i još važnije kako je moguće da bespilotna letjelica, ispaljena s teritorije Ukrajine, ostane nezamijećena gotovo sat u zračnom prostoru tri
Bio je to uzbudljiv dan u Zagrebu. Izjutra, pretprošlog četvrtka, zastupnici u Hrvatskom saboru raspravljali su o slanju 70 pripadnika Hrvatske vojske u Mađarsku, da ondje pomognu Nato-snagama. Premijer Andrej Plenković nalazio se u Versaillesu na dvodnevnom summitu čelnika Europske unije na kojem je glavna tema bila vojna agresija na Ukrajinu. Uvečer, oko 23 sata, nadomak studentskog doma na zagrebačkom Jarunu, samo nekoliko kilometara od središta glavnog grada, s neba je, uz zaglušujuću detonaciju, tresnuo projektil, ostavivši krater dubok jedan, a širok tri metra. Samo pukim slučajem nije bilo žrtava.
Ko štiti nebo
Prije službenih organa, na mjesto događaja stigli su novinari i građani. Nitko nije znao što je to palo s dotad mirnog zagrebačkog neba. Stvari su postale malo jasnije kad je, na užas onih koji su zagovarali zakonsku zabranu upotrebe crvene zvijezde petokrake (kao komunističkog simbola, ali im nije smetalo ustaško “U”) kao i onih koji su svojedobno po Vukovaru razbijali dvojezične ploče, protiveći se da na njima bude i ćirilica. Na letjelici je otkriveno upravo to: crvena zvijezda petokraka i ćirilična slova.
Do jutra je vladao službeni muk. Tek nakon 12 sati pojavile su se prve službene informacije, šture i nejasne kako to obično biva. A onda je nastao rašomon. Vojni analitičari natjecali su se tko će izaći s više detalja, a službena vlast počela se zapetljavati u proturječne informacije. No, najstrašnija je bila informacija kako se radilo o bespilotnoj letjelici TU-141, proizvedenoj još u doba SSSR-A, koja je doletjela s područja Ukrajine, preletjevši dvije članice Nato-saveza, Rumunjsku i Mađarsku i završila u trećoj, Hrvatskoj, nadomak središta njenog glavnog grada.
Dva glavna pitanja, već sljedećeg jutra, dominirala su javnim prostorom. Prvo: je li šest tona teška letjelica koja se srušila nad Zagrebom bilo upozorenje hrvatskim vlastima da su otišli malo predaleko u
Plenković je cijelu situaciju nastojao iskoristiti kako bi iz svega izvukao što više političke koristi. Blago je kritizirao NATO i činjenicu da je zračni prostor članica toliko ranjiv
pomoći Ukrajini (nekoliko dana prije toga premijer Plenković i ministar obrane Mario Banožić najavili su kako će Ukrajini Hrvatska poslati i vojnu pomoć, ne specificirajući kakvu) i drugo, puno ozbiljnije: kako je moguće da bespilotna letjelica, ispaljena s teritorije Ukrajine, ostane nezamijećena gotovo sat u zračnom prostoru tri članice, koje bi trebao štititi Nato-savez.
Koliko god službena vlast bila oprezna u dijagnosticiranju je li bespilotna letjelica koja se srušila nad Zagrebom onamo doletjela slučajno, nečijom greškom ili pak namjerno, kao opomena Hrvatskoj (ovu drugu mogućnost vlast je prepustila teoretičarima zavjere koji su u tome vidjeli ne samo napad na Hrvatsku već i oružani nasrtaj na Nato-savez i tražili da se aktivira članak 5. Nato-saveza, obveza te vojne alijanse po kojoj napad na jednu zemlju-članicu predstavlja napad na cijeli Nato-savez), toliko je bila konfuzna u objašnjavanju što se to stvarno sručilo nad Zagreb.
Čim se vratio iz Versaillesa, hrvatski premijer Plenković je u petak izjutra, zajedno s ministrima obrane i unutrašnjih poslova, došao do kratera u kojem se još uvijek nalazila letjelica Striž Tupoljev 141, široka 14 metara i teška šest tona. Premijer je i osobno mobitelom fotografirao mjesto događaja i ostatke letjelice koja je u hrvatskom zračnom prostoru (letjevši brzinom od 700 kilometara na sat, na visini od 1.300 metara) bila tek sedam minuta prije nego se, ostavši bez pogonskog goriva, sunovratila na Zagreb, u blizini Studentskog doma “Stjepan Radić”.
Mario Banožić, ministar obrane, kasnije je izjavio kako je u letjelici bila i avionska bomba sa 120 kilograma eksploziva. Vojni analitičari to su ismijali, tvrdeći da u letjelici nije bilo ni bombe ni eksploziva, jer da je bilo, veliki dio zgrade obližnjeg studentskog doma bio bi potpuno razrušen. Dan iza toga, premijer Plenković potvrdio je kako je u bespilotnoj letjelici bilo eksploziva i to 40 kilograma. Društvene mreže odmah su planule, ismijavajući vladavinu