Energetska kriza nameće štednju goriva
njegovog HDZ-A, jedine stranke u Hrvatskoj protiv koje postoji pravomoćna sudska presuda za korupciju. “Jučer bomba imala 120 kilograma, danas 40. Jebote, samo prenoći u HDZ-U i ukradu joj 80 kila eksploziva”, širilo se društvenim mrežama.
Preporuka: šutnja
A onda se u priču, na svoj način, umiješao predsjednik Republike Zoran Milanović, vrhovni zapovjednik oružanih snaga, koji već mjesecima ratuje s ministrom obrane Mariom Banožićem. Krajnje cinično rekao je: “Istraga je u tijeku, o detaljima ne bih govorio i pozvao bih i druge koji se obraćaju medijima ispred grabe svakih 15 minuta da to ne rade, a naročito da ne idu tamo bez potrebe, jer tamo nisu trebali biti u subotu. Ministar je rekao što je rekao, pozivam njegova šefa (premijera Plenkovića) da ga primiri. Molim sve koji imaju saznanja iz istrage da o tome šute”. A potom je odgovorio onima koji su već počeli zagovarati kako bi Hrvatska trebala nabaviti američki protuzračni sustav Patriot. Bio je još za nijansu ciničniji: “Tko će raditi na sustavu Patriota, kondukteri ZETA (Zagrebačkog električnog tramvaja), vi, ja?”.
Plenković je cijelu situaciju nastojao iskoristiti kako bi iz svega izvukao što više političke koristi. Blago je kritizirao NATO i činjenicu da je zračni prostor članica toliko ranjiv: “Očito nije bilo dobre reakcije članica NATO-A”, pa zaključio kako “to upućuje na potrebu tješnje suradnje unutar samog NATOA, jer ovo je zračni prostor NATOA, očigledno i naizgled nema razloga da se ponavlja. Samo što ispada da nije očigledno. NATO se iz sve snage trudi da izbegne ulazak u sukob sa Rusijom. Ukrajina nije provocirala Rusiju. Naprotiv, Rusija je otkidala parče po parče Ukrajine pre nego što je krenula da je celu pregazi. Sve su to banalne činjenice. Kao i uništavanje ukrajinskih
rumunjski, mađarski i hrvatski i ovakvu situaciju ne možemo niti tolerirati, niti bi se ona trebala dogoditi”. Najavio je put u vojnu bazu NATO-A u mjestu Torrejón de Ardoz, udaljenom dvadesetak kilometara od Madrida, koju Natosavez koristi za kontroliranje neba svojih južnih zemalja članica, što uključuje i Hrvatsku.
U naredni ponedjeljak je razgovarao s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom koji mu je, kako je objavljeno, izrazio zabrinutost i podršku nakon pada drona u Zagrebu. Na Twiteru Plenković je objavio: “Večeras razgovor s državnim tajnikom Blinkenom koji me nazvao da izrazi zabrinutost i podršku nakon pada drona u Zagrebu te spremnost da zajedno s NATO-OM pomogne u zaštiti našeg neba”.
Na dan kada nastaje ovaj tekst, u utorak, Plenković odlazi u posjetu francuskom nosaču zrakoplova “Charles de Gaulle” koji se nalazi u Jadranu u blizini Dubrovnika, a sa sobom vodi sadašnjeg i bivšeg ministra obrane (Maria Banožića i Damira Krstičevića), te načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, admirala Robert Hranja. Francuski vojni avion Hawkeye E2C za rano upozoravanje i kontrolu zračnog prostora, već nekoliko dana nadlijeće hrvatsko nebo. Očito, to je mala usluga Pariza za onih nedavno kupljenih (ali još neisporučenih) 12 rabljenih francuskih višenamjenskih borbenih zrakoplova Dassault Rafale F3R, čija je cijena 1,1 milijardu eura.
Kad je potkraj prošle godine s Francuzima potpisan ugovor (predsjednik Emmanuel Macron tim je povodom potegnuo do Zagreba) odmah su se čule pohvale kako je Hrvatska dobila najmoćniji zrakoplov na području između Njemačke i Grčke, što bi trebalo povećati njenu geopolitičku važnost.
A onda je, doslovno s neba, pala bespilotna letjelica u zemlju članicu Nato-saveza, i to sovjetske proizvodnje, ispaljena s tla Ukrajine. Što je onda izazvalo pojedine komentare o stvarnom značenju pripadnosti Nato-savezu i aktualiziralo staru poslovicu: “Teško onom koga snaga hrani i onome koga drugi brani”.
Mario Banožić, ministar obrane, kasnije je izjavio kako je u letjelici bila i avionska bomba sa 120 kilograma eksploziva. Vojni analitičari to su ismijali
gradova, što gledamo bezmalo u živom prenosu.
Ali, ovde režim i opozicija vide rat NATO-A i Rusije. I u tom ratu vide Rusiju kako se brani. Ukrajina je nestala s horizonta. Ukrajinski gradovi i narod što u njima živi kao da nikada nisu postojali. Mi smo ih, i pre Putina, spremno izbrisali.
Dobrodošla odluka hrvatske Vlade da smanji trošarine na gorivo i ograniči marže trgovaca bila je neizbježna kako bi se ublažio rast cijena energenata. No, hoće li gorivo zaista pojeftiniti, drugo je pitanje. Kako stvari sada stoje, mali pad cijena benzina moguć je u kratkom vremenu, ali je teško vjerovati da će potrajati.
Troškovi građana
Naprotiv, troškovi građana i poduzeća za energiju mogli bi rasti jer razvijene zemlje u sljedeća četiri mjeseca očekuju još jače divljanje cijena nafte i još veću nestašicu - kao posljedicu uvođenja zapadnih sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Zapad se priprema na rasplamsavanje svjetske energetske krize, slične naftnom šoku koji se dogodio prije pola stoljeća. Energetska kriza iz 1973. izazvala je visoku inflaciju i ekonomsku stagnaciju, prisilivši zemlje Zapada na kresanje potrošnje goriva.
Da nova kriza nije nemoguća, svjedoči neuobičajen apel Međunarodne agencije za energiju (IEA), koja je u petak pozvala razvijene zemlje, njezine članice, na uvođenje opsežnih mjera za štednju benzina, koje se odnose ponajprije na građane. Radi smanjenja potrošnje goriva, IEA predlaže da zaposleni u poduzećima barem tri dana tjedno rade od kuće, gdje god je to moguće, uz povećanje korištenja javnog prijevoza. Brzinu vožnje na autocestama trebalo bi ograničiti za 10 kilometara na sat, a osobnim automobilima nedjeljom zabraniti vožnju u gradovima. Agencija također preporučuje građanima da više njih koristi jedan automobil za put na posao, a poslovnim ljudima da smanje putovanja zrakoplovom.
Čelnici Saudijske Arabije i Emirata oglušili su se na učestale pozive američkog predsjednika, britanskog i japanskog premijera da pomognu Zapadu kako bi se riješio ovisnosti o ruskoj nafti
Starije naraštaje u Hrvatskoj to će podsjetiti na režim par-nepar uveden za nestašice benzina u Jugoslaviji, kada su vozači mogli na cestu izaći tek svaki drugi dan. Od sličnih restrikcija svojedobno nisu bili izuzeti ni građani zapadne Europe. Sada se to može ponoviti jer će se nestašica nafte idućih mjeseci pojačavati. Vrhunac nevolja IEA očekuje tijekom ljeta, kada je potrošnja benzina najveća.
Agencija je izračunala da bi predloženom štednjom svijet mogao nadoknaditi dnevni manjak od barem tri milijuna barela nafte iz Rusije, do kojeg će doći zbog prekidanja trgovine sa zemljom iz koje dolazi 11 posto svjetske proizvodnje crnog zlata. Iako se potpuna zabrana na uvoz energenata iz Rusije ne očekuje, već i smanjenje dotoka njezine nafte za trećinu - dok je na svjetskom tržištu ionako nema dovoljno - bit će velik šok.
Stoga zapadne zemlje svim silama pritišću Organizaciju zemalja proizvođača nafte (OPEC), kojoj je pridružena Rusija, da povećaju proizvodnju. Međutim, čelnici Saudijske Arabije i Emirata oglušili su se na učestale pozive američkog predsjednika, britanskog i japanskog premijera da pomognu Zapadu kako bi se riješio ovisnosti o ruskoj nafti. Na Zapadu se oklijevanje arapskih naftaša za povećanje proizvodnje tumači kao njihovo solidariziranje s Moskvom, u trenutku kada se izolaciji Rusije ne žele pridružiti ni Kina, niti Indija.
Na prvi pogled, čini se da je strah od nestašice ruske nafte pretjeran, jer zabrana uvoza energenata iz Rusije formalno nije uvedena, ni u Europi, niti u SAD-U, unatoč nekim najavama s najviših mjesta. Međutim, brojne zapadne kompanije i trgovci boje se uvoziti rusku naftu jer vjeruju da će ih to dovesti u kojekakve neprilike. Stoga se manjak povećava.
Agresija na Ukrajinu
Do nestašice energenata na svjetskomtržištudošlojetijekomgospodarskog oporavka od pandemije, a agresija na Ukrajinu i sankcije protiv Rusije samo je pogoršavaju, rasplamsavajući energetsku krizu. U ovom trenutku nitko u svijetu pouzdano ne zna kakve će sve biti posljedice rata i sankcija te kada će se cijene goriva stabilizirati. To ne znaju ni u Washingtonu, niti u Bruxellesu, pa ni u Zagrebu. Vlade, poduzeća i građani priželjkuju da se rat u Ukrajini što prije okonča pregovorima. Tako bi se barem djelomice ublažila predstojeća energetska kriza.
Prijedlozi agencije IEA za štednju goriva samo su nagovještaj restrikcija koje nas idućih mjeseci mogu pogoditi. Nevolja je, međutim, što će nas visoke cijene energije - čak i bez rata u Ukrajini - mučiti još godinama.