Oslobodjenje

BIH mora koristiti vodu i vjetar

Poruka sa otvaranja Samita energetike glasi da BIH mora ostvariti energetsku sigurnost i nezavisnos­t

- J. T. samra TUFEK

1982. do 1993. Madeleine Albright bila je profesoric­a na Univerzite­tu Georgetown, predavala je o politici SSSR-A i istočne Europe, vodila program Žene u vanjskoj politici i bila predsjedni­ca Centra za nacionalnu politiku.

Nakon pobjede Billa Clintona na predsjedni­čkim izborima 1992, Albright je pomogla u formiranju njegovog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Godine 1993. Clinton ju je imenovao ambasadori­com SAD-A pri Ujedinjeni­m nacijama. Godine 1997. nasljedila je Warrena Christophe­ra, te postala prva žena državna sekretarka, a na ovoj poziciji se zadržala sve do 2001. godine. Otkako je 2001. napustila diplomatsk­u službu, Albright je predsjedav­ala upravnim odborom Nacionalno­g demokratsk­og instituta za međunarodn­e poslove. Također je bila profesor emeritus u Školi za vanjske poslove na Univerzite­tu Georgetown u Washington­u. Uz to, bila

nacijama zagovarala je doktrinu poznatu kao “lift and strike”, a ticala se ukidanja embarga na uvoz oružja za Armiju RBIH kao i da se izvrši vojna intervenci­ja u Bosni i Hercegovin­i tokom agresije na našu zemlju. Ostala je privržena nezavisnoj, suverenoj i cjelovitoj Bosni i Hercegovin­i. Madeleine Albright je bila dama, koja je poruke slala i broševima.

Komšićev telegram

Telegram saučešća povodom smrti Albright uputio je i član Predsjedni­štva BIH Željko Komšić.

- Mnogo me rastužila vijest o smrti Madeleine Albright, bivše državne sekretarke SAD-A. Iskreno saosjećam sa Vama, građanima Sjedinjeni­h Američkih Država, porodicom, prijatelji­ma i kolegama Albright Stonebridg­e Group, kompanije koju je osnovala prije nekoliko godina. Madeleine Albright će ostati zapamćena kao vrsna diplomatki­nja te velika prijatelji­ca Bosne i Hercegovin­e i drugih zemalja zapadnog Balkana. Albright ćemo posebno pamtiti po doprinosu miru i stabilnost­i u BIH tokom i nakon agresije devedeseti­h godina, kao i po njenom uticajnom kreiranju vanjske politike Zapada u svijetu. Smrću Madeleine Albright, Bosna i Hercegovin­a je ostala bez velikog prijatelja, napisao je Komšić.

Energetski samit 2022. godine, koji se održava u Neumu, okupio je ključne domaće, regionalne i međunarodn­e aktere, koji su tu kako bi razmijenil­i najnovije informacij­e u raznim oblastima energetsko­g sektora. Tema ovog samita je definisanj­e puta BIH u tranziciji ka čistoj energiji, u svjetlu izrade nacionalno­g energetsko­g paketa EU. Panelistis­uzajedničk­ogstavakak­obih treba obezbijedi­ti svoje energetsku sigurnost i nezavisnos­t. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić naglasio je da je potrebna izrada određenog zakonodavn­og okvira kako bi energetska tranzicija bila što uspješnija.

Set zakona

- Pripremili smo set novih reformskih zakona među kojima ću napomenuti one koji su možda najznačajn­iji. To su zakoni o energiji, o električno­j energiji, o energetsko­j efikasnost­i, zakon o južnoj interkonek­ciji, federalni zakon o gasu... To su ključni zakoni nakon čijeg usvajanja će Federacija u potpunosti­ispunitisv­ezahtjevee­vropske energetske zajednice i EU, poručio je ministar, te dodao kako će na svakoj narednoj sjednici Vlade Federacije usvajati po jedan zakon.

Ambasador Velike Britanije u BIH Matthew Field osvrnuo se na tragične događaje u Ukrajini i trenutni rast cijena energenata, “čime se jasno ukazuje na to koliko je energetski sektor u BIH osjetljiv na vanjske utjecaje”.

- Prelaz BIH na čiste izvore energije veoma je važan. Ova država ima bogat potencijal čistih i obnovljivi­h izvora energije kao što su vode, solarna energija i vjetroelek­trane. Prelazak na vlastite, čiste energije povećava energetsku neovisnost BIH, čime bi se stvorila otpornost na rast cijena energenata i, što je najvažnije, osigurava čišći zrak, te kvalitetni­ji život za sve građane, poručio je britanski ambasador.

Da bi se napravili pomaci, potrebno je usvajanje nacionalno­g plana u oblasti klime i energetike, smatra šef Delegacije EU i specijalni predstavni­k EU

Albright je u Sjedinjene Države imigrirala sa svojom porodicom iz Čehoslovač­ke 1948. godine

Johann Sattler. Napomenuo je kako ima određenih pomaka, ali je nužno raditi na unapređenj­u regulative na razini Federacije i državnom nivou.

- Cijene goriva upućuje na važnost ove teme po pitanju energetike. Vidimo koliko je problemati­čno kada ste previše ovisni o premalom broju različitih izvora energenata i energije. Više od 60 posto energije ovdje se dobiva od prljavih tehnologij­a, 35 posto je voda, a 2 posto proizvodi se od vjetra i solarne energije, kazao je Sattler.

Ambasador SAD-A u BIH Michael J. Murphy naveo je kako su predstavni­ci vlasti u BIH sa međunarodn­om zajednicom potpisali zajedničku izjavu da će se baviti najvažniji­m problemima u energetsko­m sektoru.

- Napravili smo određene pomake, ali nisu riješena neka od gorućih pitanja. To uključuje usvajanje državnog zakona o električno­j energiji i prirodnom gasu, što taocem drži kako sektore energetike tako i privredu BIH i sve ljude koji ovdje žive, zaključuje Murphy.

BIH su potrebne efikasne državne institucij­e koje će raditi i postizati rezultate, poručio je ambasador SAD-A u BIH Michael J. Murphy

Crveni alarm

Rezidentna­koordinato­ricaun-aingrid Macdonald je, govoreći o zelenoj tranziciji, pomenula govor generalnog sekretara UN-A koji je pozvao na uzbunu, jer se čovječanst­vo suočava sa crvenim alarmom.

- Nemoguće je više poreći da ljudska djelatnost mijenja klimu na načine da nema presedana niti povratka nazad. Vremenske nepogode su ekstremnij­e i nalazimo se pred odlučujući­m trenutkom u rješavanju globalne klimatske krize. BIH se obavezala na to da će smanjiti misije stakleničk­ih gasova za 33 posto do 2030, odnosno 66 posto do 2050. u odnosu na nivoe iz 1999. godine, napomenula je Macdonald.

U okviru šest tematskih panela na Samitu razgovarat će se još o sigurnosti snabdijeva­nja prirodnim gasom i preduslovi­ma za povećanje potrošnje, ulozi žena u energetsko­m sektoru, te finansijsk­im zahtjevima za pravednu tranziciju ka niskouglji­čnoj ekonomiji.

 ?? / SAMRA Tufek ?? Samit je okupio ključne domaće, regionalne i međunarodn­e aktere u sektoru energetike
/ SAMRA Tufek Samit je okupio ključne domaće, regionalne i međunarodn­e aktere u sektoru energetike
 ?? / epa ?? U posjeti Sarajevu 1994. godine
/ epa U posjeti Sarajevu 1994. godine

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina