SASE: Ostvaren promet od 241.864,61 KM
Centralna banka BIH očekuje vanredno snažan inflatorni šok tokom prvog polugodišta 2022, saopćeno je iz Centralne banke, koja je značajno korigovala naviše brze procjene inflacije za prvo polugodište 2022, u odnosu na očekivanja iz decembra.
Potrošačke cijene
- Na osnovu nepotpunih zvaničnih podataka za januar 2022. i svih raspoloživih informacija do polovine marta, uključujući i vrijednosti fjučersa na naftu, plin i hranu na međunarodnim tržištima za isporuke do kraja polugodišta, kao i specifične cjenovne šokove vezane za zemlju, procjenjujemo inflacijuzaperiodprvogpolugodištananivo od 9,2 posto. Na osnovu zvaničnih podataka iz oktobra i raspoloživih informacija sa tržišta do kraja novembra, inflacija za period prvog polugodišta 2022. je u decembru 2021. procijenjena na 4,5 posto, saopćeno je iz CBBIH.
Kako su naveli, očekivani rast cijena u prvom polugodištu posljedica je ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, naročito izraženog nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prvog polugodišta 2021. kada je zabilježeno stagniranje potrošačkih cijena.
- Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata. Imajući u vidu ovako dramatične korekcije kratkoročnih inflatornih očekivanja, već sad je potpuno izvjesno da će sa proljetnim krugom makroekonomskih projekcija i projekcije inflacije za 2022. i 2023. godinu iz novembra 2021. (2,1 posto i 1,4 posto respektivno) biti znatno korigovane naviše, istakli su iz CBBIH.
Šokovi
Naveli su kako postoji nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastom inflacije ka trenutnim ekstremnim procjenama.
- Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energijenadomaćemtržištusatrendovimanameđunarodnomtržištu,naveli su iz CBBIH.
Na trgovanju na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 241.864,61 KM. U sklopu 15 transakcija ukupno je prometovano 17.248 vrijednosnih papira.
Na slobodnom tržištu - ST1 ostvaren je ukupan promet od 225.632,10 KM, u sklopu 10 transakcija prometovane su 15.984 dionice. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Sarajevo - osiguranje d.d. Sarajevo u iznosu od 214.648 KM.
Na slobodnom tržištu - ST2
Rat u Ukrajini dodatni je faktor koji bi mogao usporavati ekonomsku aktivnost u odnosu na projiciranu iz novembra 2021.
ostvaren je ukupan promet od 5.214,50 KM, u sklopu 4 transakcije prometovana je 421 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Unigradnja d. d. Sarajevo u iznosu od 2.497,80 KM.
Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Trgovina Borac d. d. Travnik od 5,26 posto i dostigle cijenu od 2 KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice emitenta Zavod za vodoprivredu d. d. od 7,75 posto i dostigle su cijenu od 6,90 KM.