Kompas za evropsku vojsku
Evropska unija usvojila je Strateški kompas za snažniju sigurnost i odbranu EU do 2030. godine, koji podrazumijeva i vlastite vojne snage, ali se ističe da one neće biti konkurent NATO-U
Uživotu, pa i u politici, izgleda treba nešto krupno da se dogodi da bi se usvojilo ono što je trebalo mnogo prije usvojiti, pa je tako i sa Evropskom unijom čije je Vijeće (24. 3.), nakon ruske invazije na Ukrajinu, donijelo Strateški kompas za snažniju sigurnost i odbranu EU do 2030. godine. Prigodan je naziv ovog dokumenta - kompas, tj. naprava koja određuje smjer na zemljinoj površini, a Uniji su baš sada potrebne smjernice da bi postala snažniji i sposobniji pružalac sigurnosti, kako bi zaštitila svoje građane u vrijeme kad se rat ponovo vratio u Evropu i izazvao velike geopolitičke promjene. Tvrdi se da će se ovim kompasom povećati strateška autonomija EU i njena sposobnost suradnje s partnerima kako bi se zaštitile Unijine vrijednosti i interesi. Unija kompasom ne konkurira NATO-U, ali u oblasti sigurnosti i rješavanju kriza na kontinentu svakako smanjuje ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama i doprinosi globalnoj i transatlantskoj sigurnosti. Pronađena je dobra formulacija prihvatljivaiwashingtonupokojojnato i dalje ostaje temelj kolektivne odbrane svojih članica, a novom strategijom se pojačava potpora globalnom poretku utemeljenom na pravilima, u čijem su središtu Ujedinjeni narodi.
Prijetnje su sve veće, a cijena nedjelovanja je prevelika, pa se strateškim kompasom utvrđuju ambiciozni dalji koraci za sigurnosnu i odbrambenu politiku EU za sljedeće desetljeće. U prvom planu je suočavanje sa svim sigurnosnim izazovima, uz naglasak ako ne sada, kada? Baš dobro sročeno i dostaneuobičajenozadokumenteeu. U dijelu kompasa pod nazivom “Djelovanje” piše da Evropska unija treba biti sposobna djelovati brzo i učinkovito kad god izbije kriza i sa partnerima ili samostalno uspostaviti snažan kapacitet EU za brzo raspoređivanje do 5.000 vojnika gdje god to bude potrebno. Znači tu smo - formira se vojska EU o kojoj se u Bruxellesu od 2000. intenzivno ističe da je ona za odbranu ključna onoliko koliko je euro za ekonomiju. Zašto to s vojskom nije prije urađeno kad Francuska i Njemačka na tome dugo insistiraju? Zato što je Velika Britanija bila protiv, a nakon što je ona 31. siječnja 2020. napustila Uniju, otvorilasemogućnostzaevropskuvojsku. Naglašava se unapređenje vojne mobilnosti Unije putem redovnih taktičkih vježbi njene vojske na kopnu i na moru,ukazujenajačanjecivilnezaštite i podsjeća na to da se potpuno iskoriste evropski instrumenti mirovne pomoći za potporu partnerima.
Sve do ruske agresije na Ukrajinu među članicama EU bilo je pitanja o tome koliko će se novca morati izdvajati za zajedničku vojsku, budući da su iste zemlje već obavezne da, po pravilima NATO-A, iz svog BDP-A izdvajaju dva posto za vlastitu odbranu, ali sada takvih dvojbi vjerojatno više nema. Izvjesno je da bi evropska vojska, kad dostigne ciljni obim od 50.000 vojnika, imala proračun od pet milijardi eura za nabavku naoružanja i opreme i to se ne čini tako velikom sumom kad se zna da kompletan proračun za vojsku svih zemalja članica Evropske unije na godišnjoj razini iznosi oko 360 milijardi eura. No, prema strateškom kompasu prvo se ide s manjim interventnim brojnim stanjem, ali ostaje da se francuski i njemački lideri dogovore koja će od ovih zemalja biti prvi domaćin evropske vojske da bi se poslije to u određenom vremenu mijenjalo, s tim da i druge članice imaju pravo da se na njihovom tlu okuplja ova vojska.
Strateškim kompasom obuhvaćeni su i Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina i premda tu ima zemalja koje nisu članice, Evropska unija će pripaziti da regija bude pošteđena ratnih sukoba. U okviru preventivnih napora u Bosni i Hercegovini od 2004. djeluje i evropska vojna formacija EUFOR koja je do sada opravdala svoje postojanje i bila faktor odvraćanja od eventualnog težeg narušavanja sigurnosne situacije. Pored 600 stalno stacioniranih vojnika, ove su snage nedavno pojačane sa dodatnih 500, čime se državni teritorij bolje motri i pokriva tako da im nijedan sumnjivi postupak ne promakne i da oni koji bi eventualno nešto rizično pokušali poduzeti znaju s kim bi imali posla. Postojeće brojno stanje EUFOR-A u slučaju potrebe moglo bi se i utrostručiti, a kako bi to praktično izgledalo, pokazala je vježba Brzi odgovor 2021. na kojoj je provjerena sposobnost misije da izvrši pozivanje i raspoređivanje rezervnih snaga izvan BIH koje sudionice vježbe drže na visokoj razini pripravnosti. Prema sporazumu NATO-A i Evropske unije Berlin Plus, koji je potpisan 2003. godine, formacije ovog vojnog saveza mogu pomoći EUFOR-U kad god je to potrebno budući da su vojne operacije pod vodstvom EU uključene u NATO-OVO odbrambeno planiranje.