Rusofilija (il)i rusofobija
Da li je poistovjećivanje Rusije i Srbije opravdano i šta o beogradskom “njet” sankcijama ima da kaže prvi ruski diplomata, a šta njegove kolege iz Ukrajine? Ko je Putinova marioneta?
Koliko će još Srbija izdržavati u odbrani svojih stavova oko ukrajinskog sukoba koji su u suprotnosti sa većinom vrednosti za koje se zalaže kao buduća članica Evropske unije? Koliko su u pravu oni koji tvrde da je režim u Beogradu tek Putinova marioneta, a koliko oni koji veruju da se talas rusofobije sasvim neracionalno pretvara u srbofobiju koji šire i propagiraju najbliže komšije?
Sila, interesi i pritisci
Tek, rasprava ne manjka, a malo se ko usuđuje da prognozira kada će i kako na njih biti stavljena tačka budući da je malo toga u ovom času zaista na nivou debate. Suštinski, radi se samo o sili, interesima i pritiscima.
Zato ćemo i krenuti tim redom, najpre prenoseći izjavu šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova koji se nedavno prvi put izjasnio o poziciji koju je Srbija zauzela glede napada na Ukrajinu. On kaže da zna kakav se pritisak vrši na Srbiju povodom dešavanja oko Ukrajine i ističe da su “ruske vlasti sigurne da će
Srbija nastaviti sa pametnim izborom u ovoj situaciji”. Kako prenosi juče ovdašnja štampa, Lavrov čak predlaže Beograd kao mesto novog susreta dve zaraćene strane koje u poslednji mesec bezuspešno pokušavaju dogovoriti primirje.
”Mesto sastanka mora biti prihvatljivo za oba tima. Održali smo tri runde razgovora oči u oči u Belorusiji, zatim je usledila pauza iz tehničkih razloga, bilo je teško direktno se sastati.
Sada je postignut dogovor o sastanku u Istanbulu, on odražava geografsku tačku u pogledu koje su se poklopile mogućnosti obe strane. Mada, ponavljam, mi ćemo, naravno, biti spremni da razmotrimo i druge lokacije, uključujući i Beograd”, kaže Lavrov, govoreći o današnjem sastanku uturskoj,odnosnonekombudućem susretu u prestonici Srbije.
Lavrov je još konstatovao i da “Zapad pokušava da vrši izolaciju Ruske
Federacije time što predočava aritmetičke rezultate glasanja u UN-U”.
”Jedino što je zapanjujuće u ovoj etapi, to je eksplozija pećinske rusofobije koju lideri zapadnih država aktivno podstiču”, konstatuje Lavrov u Moskvi, a dočekuje ministar unutrašnjih poslova u Beogradu Aleksandar Vulin, zaključujući da se pokrenuti talas rusofobije “uvek završava srbofobijom”.
On optužuje lidere pojedinih zemalja u regionu da “hoće žito, ulje, vakcine iz Srbije, a pljuju po njoj”.
”(Željko) Komšić i (Milo) Đukanović između dva zalogaja srpskog hleba pljuju po Srbiji. Kad im treba sve, od vakcine protiv koronavirusa do hleba, tu im je Srbija, a Crna Gora i BIH neće da uđu u Otvoreni Balkan jer to je, kako kažu, Vučićev velikosrpski projekat”, konstatuje Vulin, dodajući da oni koji su bombardovali Jugoslaviju nemaju moralno pravo da od Srbije traže da uvede sankcije Rusiji i “uništava vekovna prijateljstva”.
Koga je Ukrajina bombardovala?
Anatoekspresnoreagujeambasada Ukrajine u Srbiji upitavši ministra Vulina u saopštenju “da li zaista misli da je Ukrajina bombardovala Jugoslaviju”, podsećajući na to da je Kijev osudio Nato-bombardovanje SRJ.
”Gospodine ministre, Ruska Federacija nije napala pojedine države članice NATO-A, režim Putina je napao Ukrajinu. Otuda upravo Ukrajina, koja je uvek bila na strani Srbije, poziva da se uvedu sankcije državi agresoru. A Vi iz nekog razloga ne odgovarate Ukrajini, već nekim drugim zemljama”, navodi se u saopštenju.