Za BIH je najbolje da diplomatski šuti?
Nemoguće je očekivati bilo kakav zajednički stav o Ukrajini od ljudi koji su doveli do kompletne razjedinjenosti unutar Bosne i Hercegovine, smatra Aćimović
Ambasadori Evropske unije i država grupe G-7 ove sedmice su zatražili da Bosna i Hercegovina provede restriktivne mjere protiv institucija i drugih subjekata Rusije predviđene aktima EU, a zbog agresije te zemlje na Ukrajinu. U vezi s tim zahtjevom, predsjedavajući Predsjedništva BIH Šefik Džaferović je kazao da traži od Vijeća ministara BIH da provede svoje obaveze i implementira restriktivne mjere predviđene aktima EU kojima se BIH zvanično pridružila.
Besmislena priča
Da je teško doći do usklađenih politika BIH spram ruske agresije na Ukrajinu, pokazala je i posljednja sjednica Doma naroda PSBIH na kojoj je delegat Denis Bećirović tražio da se usvoji zaključak kojim se od Vijeća ministara BIH traži potpuno usklađivanje politika, mjera i stavova sa zvaničnim stavovima Evropske unije u vezi s ruskom agresijom na Ukrajinu. No, delegati iz HDZ-A BIH sa dva glasa protiv (Dragan Čović i Marina Pendeš) te dva suzdržana (Lidija Bradara i Bariša Čolak), uz glasove SNSDA i SDS-A su to odbili.
Dan kasnije Čovića su novinari pitali zašto nije podržao sankcije protiv Rusije u Domu narodu BIH, na šta je reagirao i šef Delegacije Evropske unije u BIH Johann Sattler, “zaboravni” lider HDZ-A je odgovorio protupitanjem: “Koje to mjere HDZ jučer nije podržao? Mi smo imali usaglašen dnevni red Kolegija”.
- Nemoguće je očekivati bilo kakav zajednički stav ljudi koji su doveli do kompletne razjedinjenosti unutar Bosne i Hercegovine. Tako da je njihov stav da nemaju stav ili da imaju stav kontra bilo čega. Mislim da je sa sadašnjom garniturom na vlasti zaista besmisleno uopšte razgovarati o bilo kakvom ujednačenom stavu, kaže za Oslobođenje bivši ambasador BIH u Belgiji Draško Aćimović.
Slobodan Šoja, bivši ambasador BIH u Francuskoj, ističe za naš list da je “u toku globalni ekonomski rat
Zapada protiv Rusije i očekivano je da će i jedna i druga strana pokušati svim sredstvima od raznih zemalja dobiti podršku”.
- To je prirodno i njih treba razumjeti. Ali, naša reakcija mora biti dobro odvagani odgovor koji se, prije svega, zasniva na našim interesima. Nema sumnje da je naša budućnost u EU i da treba posebno voditi računa o tim interesima. Ali, ima kritičnih trenutaka kad je za jednu zemlju najbolje ostati po strani i diplomatski ćutati. U vremenu globalnog ludila, gdje je Zapad žrtvovao Ukrajinu i prepustio je okrutnosti i stradanjima samo da bi opravdao vlastiti odavno predviđeni ekonomski rat, nemoralno je svrstavati se na bilo čiju stranu. Naročito poslije onoga šta smo preživjeli. Kao žrtve igara velikih, mi se moramo uvijek i jedino svrstati uz nevine žrtve i uz istinu. Ako već godinama patimo što u Predsjedništvu BIH ne može biti konsenzusa o mnogo čemu, ovo je sad prilika da iz toga izvučemo neku korist i da jednostavno saopštimo da smo prinuđeni, zbog nedostatka konsenzusa, ostati neutralni. Evropska unija prva i najbolje zna koliko je nemoguće donijeti jednoglasnu odluku na najvišem nivou, pa je tim prije ovaj potez nepotreban i štetan, jer će samo otvoriti nove podjele i polemike u našem već dovoljno zavađenom društvu, smatra Šoja.
Aćimović ističe da jednostavno i Evropska unija daje previše na važnosti domaćoj garnituri na vlasti, pa s tim osjećajem oni i dalje zastupaju stare pozicije.
Ako već godinama patimo što u Predsjedništvu
BIH ne može biti konsenzusa o mnogo čemu, ovo je sad prilika da iz toga izvučemo neku korist, navodi Šoja
Dva su puta
- Vidjeli smo da u ovom novom sistemu sankcionisanja nema više kvalitativne većine. I to im je dalo dodatni vjetar u leđa, da i dalje nastave svojim putem. Smatram da od samog puta ka EU sa takvim ljudima koji nas vode nema ništa. Nema ništa od ispunjavanja bilo kakvih uslova, njima odgovara ovo stanje. Ne treba se čak tu ni fokusirati na to da neko želi odvajanje. Niko od njih ne želi nikakvo odvajanje, jer je njima svima toliko dobro unutar BIH, u sistemu koji su oni stvorili da oni grčevito to brane, jasan je Aćimović.
Podsjetimo, Bećirović je na sjednici održanoj prošle sedmice kazao da se treba “napraviti razdjelnica i za domaću i za međunarodnu javnost - da definitivno vidimo ko je za EU, za SAD i slobodni svijet, a ko traži kandidatski status kod Putinove Rusije i Lukašenkove Bjelorusije”.
- Nema tu trećeg izbora, rekao je.