Govati svoje vrijednosti

U Kamernom teatru 55 promovisan je specijal Oslobođenja “30 godina”, objavljen prošlog vikenda, posvećen godišnjici početka rata u Bosni i Hercegovini i novinarskom angažmanu tokom njega. U ulozi moderatora Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja, naglasila je da slike iz Ukrajine od samog početka ruske invazije bude prebolna sjećanja, a paralele za kojima posežu gotovo svi svjedoci naših ratova iz 90-ih svode se na pitanje: “Zašto je demokratski svijet propustio naučiti lekciju na Balkanu”? Gosti su bili u prilici čuti videoizjavu Roya Gutmana, dobitnika Pulitzerove

nagrade za međunarodno izvještavanje, novinara koji je 2. augusta 1992. objavio priču žrtava Omarska.

Posebna posveta

- Bilo je veliko iznenađenje vidjeti ljude koji su tako tretirani, prisjetio se Gutman posjete logoru Manjača i naglasio da je nakon što su vlasti odbile njegov zahtjev da ode i u logor Omarska, shvatio da je u “Manjači bila loša situacija, ali da je u logoru Omarska bila sto puta gora”.

Urednica Selimbegović naglasila je da je specijal objavljen sa posebnom posvetom prvom ratnom uredniku Oslobođenja Kemalu Kurspahiću, koji je prošle jeseni umro u Washingtonu. Na promociji su govorili Gojko Berić, kolumnista našeg lista, Mehmed Halilović, nekadašnji glavni urednik Oslobođenja od 1994, Boro Kontić, dugogodišnji novinar i direktor Mediacentra Sarajevo, reditelj Dino Mustafić i Mujo Selimović, vlasnik naše medijske grupacije.

Berić je govorio o Kurspahićevom neizmjernom doprinosu razvoju Oslobođenja. Naglasio je da je Kemo bio narodski čovjek, čija vrata

Zahvaljujući Internewsu i USAID-U, napravili smo prvu integriranu redakciju u ovom dijelu svijeta, poručila je Selimbegović

Želim da zahvalim članovima WANIFRA, te partnerima i sponzorima koji su pomogli da se projekat implementira, kazao je Selimović

su uvijek bila otvorena, kao i da je uvijek pisao sa lakoćom.

Prisutni su imali priliku čuti i izjave Nenada Pajića, urednika nekadašnje Televizije Sarajevo, novinara Zlatka Dizdarevića, Toma Gjeltena, autora knjige o Oslobođenju

- Kemo je bio izbor novinara Oslobođenja, prvi takav izbor u bivšoj Jugoslaviji i najbolji mogući izbor u to vrijeme. Tada počinje jedna nova dimenzija Oslobođenja, rekao je Halilović.

- Za mene je Oslobođenje identitarna stvar, amblem jednog društva, jedne zajednice, rekao je Mustafić i poručio da je obaveza “čuvati takvo Oslobođenje”.

Vučije luke, da su ga četnici uhvatili i tragično je završio. Najteža godina je bila 1943, glad, svakodnevne racije po cesti, hapšenja, odvođenja. Jednog popodneva sam bila sa ocem u šetnji i odjednom me je uhvatio za ruku i uvukao u klozet preko puta Begove džamije, jer su hapsili učenike, mladost, govori Meliha.

Kada je završen rat, dodaje, tu djecu su išli prepoznavati u Luburića vilu.

Fašizam cvjeta

- Tamo su poslije oslobođenja izložili njihova tijela, da ih prepozna porodica. Ali, nije Luburića vila bila jedino mjesto za mučenje u Sarajevu. I iz krečane na Bembaši su vadili leševe. Iako mlada, mala, nisam shvatala sve, moram reći da sam se užasno osjećala. Nažalost, ni iz ovog, ali ni iz rata 1992 - 1995. nismo mnogo naučili. I danas fašizam cvjeta na sve strane. BIH je i danas na raskrsnici velikih sila, na udaru i sa istoka i sa zapada. Užasno me boli današnje vrijeme. Teško mi je, jer ljudi kopaju po smetljištu da bi našli sebi hranu, a sa druge strane imamo one koji imaju milione. To je razlika između perioda nakon Drugog svjetskog rata i ovog, posljednjeg. Tada je bilo puno više pravde, sistema, države. Cijenila se riječ, cijenio se čovjek. A danas, ljudi su jako nezadovoljni svim što slušamo i čujemo, ali i ljudima koje smo birali. Nisam sigurna kako bi se danas Sarajevo postavilo u slučaju da dođe do bilo čega, zaključila je Meliha Zimić-gradaščević, koja poslije radnog vijeka kao profesor književnosti uživa u zasluženoj penziji u svome Sarajevu.

Naš izdavač Mujo Selimović podsjetio je da je, s obzirom na to da je član WAN-IFRA Boarda, Oslobođenje dobilo mogućnost da specijal promovira gotovo u čitavom svijetu.

Sačuvati Oslobođenje

- Uspjeli smo zadnjih 18 godina, kao izdavači i vlasnici, sačuvati ono što se zove Oslobođenje, sa svim njegovim vrijednostima i sa svim onim što je bitno za sve građane BIH, i nastavit ćemo u tom smjeru i dalje, poručio je vlasnik naše grupacije.

Promovisane su i dvije nagrade koje će grupacija početi dodjeljivati od naredne godine, na 80. rođendan Oslobođenja. Prva, internacionalna, ponijet će ime Kemala Kurspahića i konkurs će biti raspisan na rođendan lista ove godine, a druga, koja će se dodjeljivati unutar grupacije, ime Hamze Bakšića, nekadašnjeg novinara Oslobođenja i Televizije Sarajevo. Fond za nagrade je 20.000 maraka.

- Hamza, kao neko ko je bio zaista veliki novinar, imao je uvijek najviše vremena za mlade ljude, kazala je Selimbegović, naglašavajući značaj mladih novinara u našoj kući.

Mir i reforme su ugroženi

Ministrica vanjskih poslova BIH Bisera Turković uputila je jučer, povodom 30. godišnjice početka opsade Sarajeva, pismo svjetskim zvaničnicima, uključujući Antonija Guterresa, generalnog sekretara UN-A, Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-A, čelnike EU, ministre vanjskih poslova država članica Vijeća sigurnosti, EU i država članica Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Između ostalog je naglasila kako se “mir koji je u proteklih 26 godina izgrađen mukotrpnim radom, teškim reformama i kompromisima ugrožava ozbiljnim, sistemskim i koordiniranim pokušajem nezakonite izmjene ustavnopravnog sistema BIH”.

Pamtiti tragediju

Michael Murphy, američki ambasador u BIH, obratio se jučer Sarajlijama, ali i svim bh. građanima videoporukom povodom 30. godišnjice početka opsade Sarajeva i agresije na BIH.

- Danas odajemo priznanje snazi, čvrstini i otpornosti stanovnika Sarajeva, koji su 1.425 dana bili izloženi teroru i stalnim napadima. Danas se prisjećamo i odajemo počast svim civilnim žrtvama koje su ubijene tokom najduže opsade modernog doba. Naša je zajednička dužnost da pamtimo ovu strašnu tragediju, priznamo je i odamo počast žrtvama te nastavimo zajedno raditi na promociji pomirenja, istakao je on.

Rotacija u Parlamentu

Nebojša Radmanović (SNSD) danas će preuzeti funkciju predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BIH koju će obavljati narednih osam mjeseci. Riječ je o redovnoj rotaciji, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BIH.

U istom periodu funkciju prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma obavljaće Borjana Krišto iz HDZ-A BIH, dok će Denis Zvizdić (NIP) biti drugi zamjenik.