Vlast u Krajini namjerava građanima začepiti usta Krajišnici drže internet javnim prostorom u kojem treba zavesti red, ali ne nalaze granicu do koje se smije ići, za razliku od vlasti koja bi komentare zabranila
Sloboda govora našla se u iskušenju u Unsko-sanskom kantonu. Nedavno je Gradsko vijeće u Cazinu donijelo izmijenjenu Odluku o javnom redu i miru sa kaznenim odredbama.
Bez vrijeđanja
U USK-U se pod narušavanjem javnogredapodrazumijevaipisanjenainternetu, koji drže javnim prostorom, te je na osnovu ovog zakona policija već i ranije dolazila na vrata onima koji komentiraju na društvenim mrežama ili se bave portalima.
Nakon toga je na posljednjoj sjednici kantonalne Skupštine predložen, pa povučen zakon o informisanju, što se dovodi u zajednički kontekst ove dvije aktivnostivezanezaograničavanjemedijskih sloboda. Građani koji su aktivni na društvenim mrežama sada rizikuju da zbog iznošenja mišljenja budu kažnjeni sa 200 do 500 KM.
- Ovakav oblik totalitarizma zabilježen je još samo u Sjevernoj Koreji, tvrdi gradska vijećnica iz Cazina Aida Pašić (SDA), koja je zbog objava na Facebooku nedavno imala posjetu policije.
Ona smatra da su svaka vlast i javna ličnost podložne kritici i komentarisanju njihovog rada, te da im je dužnost zaštititi to pravo svom narodu.
- Ono čemu svjedočimo u Cazinu primjer je krajnjeg kolektivizma koji kontroliše jedna partija s dva čovjeka na čelu. BIH garantuje svim građanimapravonasloboduizražavanja,podsjeća Pašićka.
S obzirom na to da je i sama imala problema zbog izrečenih stavova, ona poziva sugrađane da ne rizikuju.
- Apelujem na sve građane da nastave konzumirati temeljno pravo na slobodu govora, izražavanja i misli te da pritom ne vrijeđaju, ne koriste govor mržnje i ne prijete nikome. Nemojte plaćati kazne i puniti džepove onima koji žele ostati nedodirljivi, izjavila je vijećnica Aida Pašić.
Oglasio se i gradski vijećnik Nip-a iz Bihaća Halil Bajramović, istaknuti opozicionar vladavini NES-A u Krajini. On poredi vlast u Cazinu s Putinovom Rusijom, poziva sve sugrađane da se ne dvoume oko iznošenja mišljenja, te da je spreman preuzeti račun.
- Doživjeli smo pad raznih tiranija. Narod sve podnosi, ali narod i kažnjava, upozorava Bajramović.
Novinari su također zabrinuti na što ćeličitinoviprijedlogzakonaoinformisanju kada se vrati u Skupštinu.
U njemu se vidi intencija da se zaustave lažni profili i anonimni portali, ali nigdje nije zaštićena uloga zviždača u društvu. Zakon je rigorozan i zadire u pravo na slobodu govora, smatra novinar lista Krajina Fahrudin Vojić.
- Nisam pobornik toga da se ljudi, pa čak i političari, vrijeđaju ili da im se neutemeljeno i bez dokaza pripisuju djela kriminala i slično. Ali je nonsens u 21. vijeku ići na usvajanje zakona kojim bi se gušili javno mnijenje i kritika. Ako se to i ostvari, svjedočićemo u Krajini novom fenomenu, a to je poplava lažnih profila i sajtova putem kojih će građani iznositi svoje stavove i mišljenja, kazao nam je Vojić.
Nije moguće, smatra on, ugušiti slobodu govora i ljudima začepiti usta.
Zastarjelo rješenje
Podsjećamo, Zakon o informisanju je usvojila Skupština USK-A još 1998. godine. Vlada Kantona njegovo vraćanje sa prijedlogom izmjena i dopuna opravdava činjenicom da je u međuvremenu nastalo mnoštvo internetmedija koje moraju uvesti u zakonsku regulativu, te u nastavku obrazlažu da je neophodno propisati i kaznene odredbe.
Saradnja univerziteta
Ambasadorica Republike Francuske u BIH Christine Toudic posjetila je Univerzitet u Zenici, gdje je razgovarala s rektorom Jusufom Durakovićem i njegovim saradnicima. Istakla je da je njena posjeta povezana i s nedavnim preuzimanjem njene zemlje predsjedavanjem EU, piše Fena.
- Prvi put sam na UNZE i u Zenici. Vidjela sam da postoje velike mogućnosti za saradnju i to mi je veoma drago. Razgovarali smo o mogućnostima tehničke i naučne saradnje s francuskim univerzitetima koji imaju katedru jezika zemalja s Balkana, kaže Toudic.
Evropska konvencija, čija je potpisnica i BIH, garantuje pravo na slobodu vlastitog mišljenja bez miješanja javne vlasti, navodi Aida Pašić
Krijumčarili migrante
Pripadnici Granične policije BIH u ponedjeljak su u mjestu Kriva Drina spriječili krijumčarenje migranata. Prilikom nadzora granice su uočili čamac iz Republike Srbije, koji je plovio ka teritoriji BIH. U čamcu su zatekli deset osoba afroazijskog porijekla i to: tri muške i jednu žensku osobu te šestero djece.
Osumnjičeni koji su upravljali čamcem, državljani BIH, P. S. (2001) i S. S. (1988), lišeni su slobode i protiv njih će Tužilaštvu BIH biti dostavljen izvještaj o krijumčarenju osoba. Čamac, motor i vozilo, novac i drugi dokazi su privremeno oduzeti.