Ju Historijskog muzeja
očuvanju sjećanja na stradanje mojih sugrađana tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine i generacijski bliskih djevojčica i dječaka, koje nikad nisam imao priliku upoznati, doživjeti ih, jer je rat nasilno i suviše prerano prekinuo njihove nevine i nježne živote, kaže Čerimagić.
- Fotografija na prvi pogled ukazuje na stradanja u jednom gradu (Sarajevu), ali posmatrač na njoj brzo uviđa prkos, hrabrost i herojski otpor njegovih građana u borbi za slobodu, civilizacijske vrijednosti i ljudsko dostojanstvo te da ona predstavlja svojevrstan simbol otpora građana u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i šire. Nažalost, isti prkos i otpor danas možemo vidjeti u narodu Ukrajine i njenim građanima koji su preko noći postali vojnici i branioci svojih sloboda, dodaje autor fotografije.
- Ova kompozicija je višeslojna: jednom, ona je svojevrsno svjedočanstvo o licima kojih više nema i svjedočanstvo o zlu koje se bilo sručilo na grad; drugi put, ova kompozicija je optužba; u trećoj dimenziji ona je izraz tuge i tugovanja kao i izraz pijeteta; i najzad, ova kompozicija je (kao priča o onima koji su ubijeni) ujedno minijaturni fotografski egzistencijalni “esej” o životu i smrti, odnosno tankoj fizičkoj i metafizičkoj kopreni koja dijeli život i smrt, istakli su domaćini postavke.
Fotografska kompozicija je inače nastala na događaju Sarajevska crvena linija, kojim je odata počast za 11.541 građanina Sarajeva ubijenog za vrijeme opsade njihovog grada od 1992. do 1996. Ovim događajem, kao i mnoštvom drugih, ovog aprila se obilježava trideseta godišnjica početka opsade Sarajeva, a tim povodom je širom glavnog grada Bosne i Hercegovine organizovan veliki broj manifestacija koje nas podsjećaju na ta teška vremena.
Posmatrač brzo uviđa prkos, hrabrost i herojski otpor građana Sarajeva u borbi za slobodu i civilizacijske vrijednosti