Podrška Sudu BIH
Zeljaja, Ratko Bundalo, Slavko Lalović, Đorđislav Aškraba, Novica Tripković, koji je dobio osam godina, a nedavno je osuđen na devet godina, iako se očekuje pravosnažnost, te jedan za silovanje Dalibor Krstović Dado, koji je bio pripadnik rezervnog sastava policije.
Krivci šute
- Ključna dva čovjeka koja treba uhapsiti su predsjednik Kriznog štaba Grujo Lalović, koji je tada rukovodio izvršnom vlasti, a koji se nalazi u Srbiji i ovih dana bi državno Tužilaštvo, jer smo prikupili dovoljno dokaza, trebalo podići optužnicu i Sud BIH je potvrditi, a kasnije da se suđenje nastavi u Srbiji. Tu je i Boško Govedarica, načelnik policije koji je bio u Kriznom štabu, a koji se nalazi u Srbiji, kaže Vranović.
U Institutu za traženje nestalih osoba ističu da se u BIH još traga za 7.633 nestale osobe. Napominju da je najveći problem, kada je u pitanju pronalazak nestalih, nedostatak tačnih informacija o lokacijama masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica.
- Oni koji zasigurno imaju informaciju o lokaciji koja skriva žrtve, ali i tragove počinjenih zločina, šute, a mnogi i umiru i tajnu odnose sa sobom. Strah od sankcija ili pak od osjećaja da će iznevjeriti neke vladajuće ideologije doveo je do zavjeta šutnje o počinjenim zločinima i lokacijama grobnica, kaže Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta, i dodaje kako su joj članovi porodica nestalih osoba u više navrata kazali da ih više nije briga ni za optužnice ni za zločince i da trideset godina poslije žele samo ukopati kosti najbližih.
- Međutim, kako se čini, oni koji ne sarađuju i ne pristaju na nagodbe su zapravo optuženi ili oni protiv kojih se vode procesi, jer u najvećem broju slučajeva ne žele dati informacije u zamjenu za manju kaznu ili olakšavajuću okolnost u sudskim postupcima, napominje Fazlić.
Sandra Šoštarić, forenzički koordinator Odsjeka za arheologiju i antropologiju ICMP-A za zapadni Balkan, govori da je uloga njihovog tima da pruži tehničku asistenciju Institutu, odnosno Tužilaštvu BIH, pri ekshumacijama i obradi slučajeva posmrtnih ostataka.
- U tom slučaju, direktno pružamo tehničku asistenciju vještaku sudske medicine koji je dužan obraditi te slučajeve, da uzme uzorke za analizu DNK. Međutim, često su slučajevi kompleksni, kao ovaj u Kalinoviku, jer se radi o skeletiziranim ostacima koji su prilično izmiješani. U takvim slučajevima uskačemo sa znanjem i iskustvom, navodi Šoštarić.
Potkoljenične kosti
Na konstataciju da su žrtve pronađene u masovnoj grobnici u Kalinoviku zapravo žrtve genocida, odgovara:
- To ne bih nazvala masovnom grobnicom, jer nije bila rupa u zemlji u koju su tijela bačena, nego se radi o padini, prilično strmoj, gdje su bačena i prekrivena velikom količinom šute. Posmrtni ostaci se nisu nalazili na jednom mjestu, bili su prilično razvučeni duž padine. Sama ekshumacija je trajala oko mjesec, u junu prošle godine i bila je jako naporna zbog samog terena. Morali smo postavljati užad kako bismo se držali i vršili ekshumaciju, jer su se posmrtni ostaci nalazili na više različitih mjesta i neki od njih bili su prilično nedostupni. Čišćenje šute i kamenja je morao vršiti bager, a kad se došlo do posmrtnih ostataka, počelo je ručno iskopavanje. Prilikom antropološke obrade određeno je da je minimalan broj pojedinaca koji se nalaze u tom skeletnom inventaru deset i to na temelju broja cjevanica, odnosno potkoljeničnih kostiju, pojašnjava Šoštarić.
Iz Tužilaštva BIH su nam rekli da je za ekshumaciju u koritu rijeke Bistrice izvršena DNK analiza i utvrđen identitet ekshumiranih osoba, a da je procesom DNK analize utvrđeno da se radi o žrtvama s područja Srebrenice, stradalim u ljeto 1995.
- Posebni odjel za ratne zločine nastavit će aktivnosti na utvrđivanju svih okolnosti ubistva navedenih osoba, s ciljem identificiranja i procesuiranja počinitelja zločina, kaže Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BIH.
Inače, pomenuti odjel je u dosadašnjem radu podigao optužnice koje se odnose na genocid i ratne zločine na području Srebrenice u oko 30 predmeta, sa nešto više od 60 optuženih osoba. Dio predmeta pravomoćno je okončan, a za neke suđenja još traju. Izrečene su pravomoćne kazne od više stotina godina zatvora, ističu u Tužilaštvu BIH.
U okviru prve zvanične posjete Bosni i Hercegovini, Abubacarr M. Tambadou, sekretar Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove UN-A, posjetio je državni Sud, te razgovarao s predsjednikom Suda Rankom Debevcom, predsjednicom Krivičnog odjeljenja sutkinjom Minkom Kreho i registrarom Suda Emirom Hodžić.
Gostu su predstavljene aktivnosti i rad Suda, kao i glavni izazovi s kojima se on susreće u procesuiranju predmeta ratnih zločina, uz iskazanu dalju posvećenost primjeni najviših međunarodnih standarda u procesuiranju navedenih predmeta. Tambadou je zahvalio na prijemu, razmjeni mišljenja i informacijama, istaknuvši opredijeljenost Mehanizma za nastavak pružanja podrške Sudu BIH u njegovom radu.
Iz Udruženja Istina - Kalinovik ‘92. ne gube nadu da će bjeguncima početi suđenje u Srbiji, na osnovu optužnica našeg pravosuđa