Naslijeđe prof. dr. Fikreta Karčića
Predano i neumorno radio je na afirmaciji intelektualnog naslijeđa BIH i bosanskog razumijevanja islama u svijetu
Dana 16. marta 2022. preminuo je prof. dr. Fikret Karčić,profesorpravnogfakulteta Univerziteta u Sarajevu, u 68. godini. Njegovim odlaskom Bosna i Hercegovina je izgubila naučnika i profesora svjetskog glasa,kojijeosimnauniverzitetuusarajevu predavao i na Univerzitetu Marmarauistanbulu,međunarodnomislamskom univerzitetu u Maleziji, Univerzitetu u Oslu u Norveškoj i Boise State univerzitetu u Sjedinjenim Američkim Državama, a na brojnim drugim univerzitetima u svijetu učestvovao na simpozijima, konferencijama, naučnimskupovimaidr.predanoineumorno radio je na afirmaciji intelektualnog naslijeđa BIH i bosanskog razumijevanja islama u svijetu.
Obrazovanjeprofesorfikretkarčić završio je studij prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1978. godine. Magistrirao je i doktorirao na Pravnom fakultetuubeogradu.njegovmagistarski rad“šerijatskisudoviujugoslaviji19181941” koji je odbranio 1985. u Beogradu, svoje izdanje na engleskom jeziku doživio je 2019. godine, jer ni tri desetljeća poslije “nije urađeno ništa što bi značajnije pomjerilo granice našega znanja o tom pitanju i što bi prevazišlo ovo djelo”, kako je istakao prof. dr. Ahmet Alibašić, direktor Centra za naprednestudijeučijemizdanjujeobjavljenprevodknjige.prevodovogdjelana njemački jezik je u procesu.
Doktorsku disertaciju “Pokret za reformu šerijatskog prava i njegov odjek u Jugoslaviji u prvoj polovini XX vijeka” odbranio je 30. juna 1989. na Pravnom fakultetuubeogradu.članovikomisije za odbranu koju su činili prof. dr. Ljubica Kandić, prof. dr. Mirko Mirković i doc. dr. Dragoljub Popović disertaciju su ocijenili “znalački vrijednim doprinosom nauci, putem kojeg odgovarajući dio naše pravne istorije hvata korak sa vrsnim stvaralaštvom i dometima u oblasti istraživanja šerijatskog prava”. Riječ je, istakli su, “o prvorazrednom i veoma aktuelnom području” koje je Fikret Karčić temeljito, “naučnoobjektivno,sauravnoteženimstavovima istražio” (Preporod, br. 14/454, 15. jula 1989, str. 12).
Ovo će se smatrati početkom naučnogstvaralaštvaprofesorakarčića,iako je njegov rad počeo i ranije, a “naučna objektivnost” i “uravnoteženost stavova” ostat će odlika profesorovog rada u naredna četiri desetljeća.
INTELEKTUALNONASLIJEĐEIZA profesora Fikreta Karčića ostala je bogata intelektualna baština. Obrazovan prvenstveno pravno, integrirao je svjetovno-pravnu i islamsku misao. Izučavao historiju prava uopćeno i historiju islamskog prava i ustanova u Bosni i Hercegovini u postosmanskom periodu posebno; muslimane Balkana; reformističke pokrete u islamu, ali i revolucionarne pokrete i pravo; svjetovne pravnekulturesaislamskomiopćenito religijskimpravnimkulturama;religijskeisvjetovne ideologije i odnos prema nasilju i dr.
U pogledu vrsta djela koja je pisao profesor Karčić uočava se njegov integrativnipristup.uprvuvrstu djela spadaju studije o islamskompravu,susretu islama sa zapadnim idejama i ustanovama, iskustvumuslimanaumodernim i sekularnim državama,inaročitobosanskom iskustvu muslimana.
NAUČNA ISTINA Objavljenu doktorsku disertaciju profesora Karčića - “Društveno-pravni aspekti islamskog reformizma” (Sarajevo: Islamski teološki fakultet, 1990, str. 275) profesor Mustafa Imamović ocijenio je kao “najkompleksnije monografsko djelo posvećeno isključivo pitanjima šerijatskog prava” koje “mirno, trezveno i potpunonaučnogovoriobrojnimaspektima novije povijesti islama u svijetu i kod nas” u “vrijeme kada se o muslimanima (i Muslimanima) i o islamu općenito, pa time i o njegovom pravu, često piše jednostrano sa brojnim predrasudama i opasnim političkim nabojem”. “Onanasuprot,bezdirektneiprizemne polemike,tojtendencioznojliteraturio islamu i muslimanima pruža naučnu istinu o problemima muslimanskog svijeta,njegovimtežnjamaitraganjima za modernim vlastitim identitetom, te dramatici tih zbivanja.” (Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u SFRJ, 1990, br. 5, str. 153).
Izbor tema kojima se bavio bio je izuzetno angažiran ukazujući na to daindividualnaodgovornostuborbi za ispravno nikada ne prestaje. Njegovo djelo “Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times” (Bošnjaci i izazovi modernosti: kasni osmanlijskiihabsburškiperiod)objavljeno 1999. na engleskom jeziku, predstavlja jedno od najcitiranijih djela o bosanskom iskustvu muslimana u svjetskoj literaturi. Ovu studiju prof. dr. Ferid Muhić smatrao je primarno vrijednom zbog “uvođenja intonacije dostojanstva i najave mentaliteta koji se uzdiže iznad melanholične tugovanke, i ide dalje, i dublje, od razjarenosti i revolta”.“oplemenjenznanjemkojeova studija štedro nudi, doživljaj sopstvene prošlostizabošnjakećeseuzdićinastepenrefleksivnesamosvjesnosti”(izvod iz recenzije).
Beskompromisnoinsistirajućinasekularnoj državi kao jedino prihvatljivom rješenju za multietnička i multikonfesionalnadruštva,ponudiojemodel koegzistencije šerijata i sekularne države u kojem se šerijat od pravnog transformira u religijsko-etički normativni sistem, a sekularna država se razumijeva kao “neutralnost s poštovanjem” gdje religijske norme nisu državni zakoni niti državni zakoni postaju religija. (Fikret Karčić, “Od prava do etike: proces modernizacije i reinterpretacija Šerijata u BIH”, Godišnjak Pravnogfakultetausarajevu,lii-2009, str. 225-234).
Autorkojisebavipitanjimasavremene primjene islamskog prava u Grčkoj Konstantinos Tsitselikis napisao je da je Fikret Karčić “jedan od najprominentnijih intelektualaca” koji je “raspravljao o poziciji islama u modernom i sekularnom društvu” ističući da njegove ideje mogu biti temelj za razmatranje institucionalne pozicije šerijata u Zapadnoj Trakiji (Konstantinos Tsitselikis, Old and New Islam in
Greece: From Historical Minorities to Immigrant Newcomers, Leiden: Martinus Nijhof Publishers, 2011, str. 416).
U drugu vrstu djela koja je pisao profesor Karčić ubrajaju se historijske i komparativne studije, kao što su “Muslimani Balkana: ‘Istočno pitanje’ u XX. vijeku” (2001. i 2014.) i “The Other European Muslims: a Bosnian Experience” (2015.) u kojima je ukazivao na potrebu da se iskustvo balkanskih muslimana izučava u regionalnoj (balkanskoj) perspektivi, nastojeći razumjeti faktore koji su doprinijeli ponavljanju historije muslimanima Balkana na izmaku 20. vijeka. Koristeći paradigmu “Istočnog pitanja” za tumačenje historije muslimana do kraja 20. stoljeća, profesor Karčić ukazuje na “preživljavanje mentaliteta ‘Istočnog pitanja’ među balkanskim hrišćanskim nacionalnim elitama što se izrazilo, između ostalog, u prikazivanju islama kao tuđe religije na evropskom tlu, a muslimana kao ‘tuđinaca’ od kojih treba ‘očistiti’ teritoriju na koju se polaže pravo.” (Muslimani Balkana: “Istočno pitanje” u XX. vijeku, 2014, str. 18). To će u konačnici dovesti, ističe profesor Karčić, do ponavljanja historije muslimanima Balkana na izmaku 20. vijeka, uprkosčinjenicidajenjihovpoložajbio bitno drugačiji u odnosu na stoljeće ranijeidasusvemuslimanskegrupebalkana u postosmanlijskom periodu bile lojalne balkanskim nacionalnim državama u okvirima kojih su egzistirale. To, navodi dalje, ukazuje da njihova sudbina nije bila određena time šta oni sami misle o sebi, već šta “drugi” misle o njima. “A svijest ‘drugih’ - balkanskih nacionalnih elita - pripadala je misaonom horizontu XIX vijeka i vremenu ratova protiv Osmanlija” (Muslimani Balkana: “Istočno pitanje” u XX. vijeku, 2014, str. 8).
Nemogućnost muslimana Balkana da razumijevaju takvu svijest i da joj se efikasno suprotstave, proističe, kako je identificirao profesor Karčić, iz “nedostatka vlastitog historijskog sjećanja” te nedostatkasvijestimuslimanabalkana o međusobnoj povezanosti svojih sudbina, što je ovim djelima profesor Karčić nastojao prevazići.
Na trećem mjestu su djela o historiji šerijatskog prava i institucija i historiji prava, odnosu religije prava i države i dr. Knjiga “Istorija šerijatskog prava”, kojujenapisaojoškaoasistentistudent namagistarskimstudijama(1987.),doživjela je nekoliko izdanja i prevoda, uključujući prevod na njemački i albanski jezik.
Na četvrtom mjestu su publicistički radovi profesora Fikreta Karčića, koji ponovno ukazuju na njegov integrativni pristup. To su prikazi, osvrti, zapisi i komentari koji se najčešće odnose na predstavljanje knjiga i događaja i njihovo tumačenje u historijskoj i savremenoj dimenziji. Njegovo izučavanje prošlosti i razumijevanje sadašnjosti snažno je odražavao koncept “žive prošlosti”,kakoječestoisticaocitirajući američkogpiscawilliamafaulknerada “prošlost nikada nije mrtva, to ustvari nijeniprošlost”.njihovdijapazonkreće se od historije Osmanskog carstva, balkanskihratova,demokratije,sekularne države i međunarodnog prava do razmatranja presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, poricanja genocida, pitanja terorizma, njegovogznačenja,historijeivezesareligijom,odgovoramuslimanskihustanova na ovaj izazov i dr. Često je o ovim, kao i mnogim drugim pitanjima pisao u kolumnama u Preporodu i Oslobođenju. Kolumne objavljene u Oslobođenju u periodu 2012 - 2017. objedinjene su i publicirane u knjizi “Kroz prizmu historije” (Sarajevo: Centar za napredne studije, 2017).
DVA POLJA Iz bibliografije profesora Karčića jasno se može iščitati da je djelovao na najmanje dva polja: u objašnjavanju trenutnih i prošlih političkihidrugihzbivanjajavnostiubosni
Kolumne objavljene u Oslobođenju u periodu 2012 2017. objedinjene su i publicirane u knjizi “Kroz prizmu historije”
i Hercegovini, a svjetskoj javnosti predstavljao je intelektualno naslijeđe i bosanskoiskustvouprimjeniitumačenju islama.timejepredanimradomprofesora Karčića bosansko iskustvo islama (marginalno u svjetskim razmjerama) postalonezaobilaznouznačajnimdjelima o islamu u susretu sa modernizmom, kolonijalizmom i u njegovom iskazu u sekularnim državama.
Djela profesora Karčića, prevođena na arapski, turski, engleski, njemački i albanski jezik, svjedočit će o njegovom naslijeđu i doprinosu mnogo vremena nakon nas. Služit će kao nadahnuće mnogim generacijama studenata i općoj čitalačkoj publici, kao i pouka o dostojanstvu, otporu, istrajnosti i borbi za ispravno koja vječno traje.