Knjiženjem do negi
Ako dođe do akcije SIPA prema onima koji bi provodili Zakon, nisam siguran da bi vlast u Srpskoj učinila sve da te ljude zaštiti, kaže Milko Grmuša
Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske stupio je na snagu uprkos tome što ga je prije nekoliko dana ukinuo visoki predstavnik Christian Schmidt. U Službenom glasniku Republike Srpske objavljen je prošle sedmice Ukaz predsjednice RS-A Željke Cvijanović o proglašenju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
U ritmu Sarajeva
Pravnik i član Predsjedništva i Glavnog odbora PDP-A Milko Grmuša za Oslobođenje kaže da
Schmidt nema legitimitet visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa Dejtonskim sporazumom i nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-A. Čak i da je Schmidt, dodaje Grmuša, legalno izabran za visokog predstavnika, “famozna” bonska ovlašćenja mu ne dozvoljavaju da donosi zakone.
- Vjerujem da bi moglo doći do velikog broja problema prilikom implementacije ovog zakona. Ako dođe do bilo kakve akcije SIPA prema onima koji bi provodili Zakon o nepokretnoj imovini RS-A, nisam siguran da bi vlast u Srpskoj učinila sve da te ljude zaštiti. Na čelu SIPA se nalazi kadar SNSD-A koji se ne ponaša u skladu sa političkom voljom vlasti u Srpskoj, nego djeluje u ritmu koji mu zadaje Sarajevo, kazao je Grmuša.
On podsjeća da je u januaru poslao svim klubovima naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BIH, kao i predstavnicima svih klubova poslanika u Predstavničkom domu PSBIH prijedlog Rezolucije o afirmisanju ustavnog poretka, suvereniteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
- Usvajanjem ovog akta sve odluke visokih predstavnika kojima su protivpravno nametana zakonska rješenja, a što visoki predstavnici nikad nisu imali pravo da rade, bile bi proglašene ništavnim i stavljene van snage. To bi označilo kraj jedne duge i mučne ustavne i politič
RS nema ustavnu nadležnost za regulisanje državne imovine koja se nalazi na njegovom području, ističe dekanesa Velić
Schmidt nema legitimitet visokog predstavnika jer nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-A, ističe Milko Grmuša
ke krize u BIH. Ali, taj prijedlog rezolucije nije podržao nijedan srpski politički faktor. Zato sumnjam da se oni zalažu za ono što govore, istakao je Grmuša.
Nove sankcije?
Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, kaže da se Republika Srpska, to jest njeni zvaničnici,morajupridržavatiodlukekoju je visoki predstavnik donio, ali isto tako odluka koje je donio Ustavni sud BIH a koje jasno ističu da je vlasnik državne imovine BIH i da je regulisanje pitanja državne imovine u isključivoj nadležnosti države i njenih organa.
- RS nema ustavnu nadležnost za regulisanje državne imovine koja se nalazi na njenom području. S obzirom na to da su odluke Ustavnog suda BIH konačne i obavezujuće i da je ovakvu odluku Ustavni sud donio još 2012. godine, donošenje ovakvog zakona predstavlja krivično djelo. Visoki predstavnik ima ovlaštenja za donošenje odluka, ističe Velić.
Velić je naglasila da se visoki predstavnik smatra konačnim autoritetom za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, te može ocijeniti da li su određene radnje suprotne sporazumu, odnosno Ustavu BIH.
- To je uradio i u ovom slučaju, te je donionalogkojimseobustavljaprimjena Zakona o nepokretnoj imovini RSA, a u slučaju nepoštivanja, ima ovlaštenja za izricanje sankcija za one koji krše njegove odluke, Dejtonski sporazum, te negiraju državu i njene institucijeinepoštujuustavniporedakdržave BIH, zaključuje Velić.
No, vladajuće stranke u RS-U uputile sujučerjasanzahtjev“svimorganimau RS-U da provode zakon o nepokretnoj imovini kada stupi na snagu”. Poruka je poslana nakon sastanka SNSD-A sa koalicionim partnerima. Dodik je čak i kleo “Srbe ako ikada budu raspravljali o ovom zakonu u Parlamentarnoj skupštini BIH”.
Kako je rekao Petar Đokić, lider SPA, u narednom periodu će pozvati sve političke stranke u RS-U kako bi definisali izjavu “kojom bi osudili miješanja u unutrašnja pitanja BIH bilo koje zemlje i ambasade”.
Dodikjezapickazaodaje“nepostojeće samoorganizovano tijelo”, ali i to da ako ga Rusi budu pitali da li da ostanu u njemu, reći će im da treba kako bi se čuo glas protiv. s medijima predsjednika Srbije.
Sagovornici su se usaglasili da je očuvanje mira u BIH i cijelom regionu od presudnog značaja za ekonomski napredak zapadnog Balkana. Inače, Schmidtova službena posjeta stiže dva dana nakon koji su iznijeli najteže optužbe na Schmidtov račun. Podsjećamo, u septembru prošle godine Vučić i Schmidt su već jednom razgovarali o političkoj situaciji u regionu, nakon čega je srbijanski predsjednik rekao da bi “narodi