Tražimo javnu ispriku Milanovića i Plenkovića
Rukovodstvo Hrvatske ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama zločina počinjenih u naše ime, poručuju iz zagrebačkih udruženja na godišnjicu zločina u Ahmićima
Osuda prijetnji
Predsjedavajući Vijeća ministara BIH Zoran Tegeltija najoštrije je osudio kontinuirane prijetnje direktorici BHR1 Pejki Medić i pozvao nadležne organe da adekvatno reaguju, saopćeno je iz Vijeća ministara BIH.
- Ono što je posebno opasno je da su ovi izlivi govora mržnje bazirani na nacionalnoj osnovi. Svaka ta prijetnja pojedinačno predstavlja krivično djelo za koje se mora utvrditi lična odgovornost i koje mora biti zakonski sankcionisano, naveo je Tegeltija.
”Ratni zločini u Ahmićima trajna su mrlja i sramota naše prošlosti. Ukazivanje i upozoravanje na ove i druge ratne zločine korak je naprijed u izgradnji održivog i trajnog mira, ne samo u Hrvatskoj nego i u zemljama regije. Aktualno političko rukovodstvo u Hrvatskoj ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama ovih zločina, koji su počinjeni u naše ime na teritoriju BIH. Umjesto toga, ratni zločini se sustavno relativiziraju, negiraju i umanjuju. To nije put koji je dobar za hrvatsko društvo.”
Iskren pristup
Ovo saopštenje su zajednički potpisali Centar za žene žrtve rata ROSA Zagreb, Centar za građansku hrabrost Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) Zagreb, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Sarajevo i Ženska mreža Hrvatske, uz zahtjev “javne isprike u ime Republike Hrvatske od predsjednika Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića za zločine počinjene u naše ime u Ahmićima”.
Na taj način, tvrde, ohrabrit će građane i društvo da se suoče s masovnim kršenjem ljudskih prava koja su se dogodila, potvrdit će činjenicu da su se dogodili zločini i da su ta djela prouzročila neizmjernu štetu žrtvama.
- Krivnja za zločin je individualna, ali odgovornost za javni govor i prokazivanje političkih vlasti koje ne žele priznati istinu o ratnim zločinima kolektivna je, naša odgovornost. Regionalna suradnja, poštovanje i solidarnost mogu se graditi jedino ako prošlosti pristupamo iskreno i odgovorno. Državne dužnosnike na takvo ponašanje obvezuju i međunarodni standardi ljudskih prava, te temeljne vrijednosti na kojima počiva Hrvatska, poručili su potpisnici izjave napisane povodom 29. godišnjice ratnih zločina u Ahmićima pokraj Viteza, najvećeg pojedinačnog ratnog zločina počinjenog tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u BIH.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ustanovio je i presudio da su zločini u ovom srednjobosanskom mjestu bili zločin protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika ove akcije i jedan od vodećih političara u zajednici bosanskih Hrvata od 1991. do 1995. Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora.
U istom predmetu, Žalbeno vijeće MKSJ-A potvrdilo je zaključak Raspravnog vijeća da je Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVOOM u relevantnom razdoblju, da je rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-A i da je postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i BIH.
Organizacije potpisnice izjave jučer su na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu organizirale prosvjedno stajanje u znak sjećanja na žrtve Ahmića. Uvečer je u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu organiziran okrugli stol “29 godina od ratnih zločina u Ahmićima”.
Jedinice HVO-A Džokeri i Maturice u Ahmićima su ubile 116 civila od tri mjeseca do 81 godine. Porodice žrtava još tragaju za tijelima 24 mještana
Zalog za budućnost
Prema riječima Branke Vierde, koordinatorice programa pravde i pomirenja u Inicijativi mladih za ljudska prava - Hrvatska, cilj akcije je da “iskreno i ponizno iskažemo sućut prema žrtvama ratnih zločina počinjenih od pripadnika hrvatskih vojnih snaga u travnju 1993. godine u Ahmićima, ali i da pozovemo institucije R Hrvatske na snažan zaokret u politikama sjećanja u odnosu na ratne zločine počinjene tijekom rata u BIH”.
- Nema izgradnje mira na ovim prostorima bez suočavanja s onim što se u našoj prošlosti dogodilo. Za taj proces potrebno je voditi se vrijednostima koje nisu bazirane na nacionalizmu i sitnim političkim oportunizmima, već na hrabrosti i jasnom odricanju od onog što se dogodilo, kao obliku zaloga da se takvo nešto neće ponoviti u budućnosti, kazala je Branka Vierda.