Oslobodjenje

Švedska i Finska u

- Piše: DEJAN ŠAJINOVIĆ Objavljiva­nje ovog teksta je dijelom finansiran­o grantom Ministarst­va vanjskih poslova Sjedinjeni­h Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno

Finska neutralnos­t nema korijene u međunarodn­om pravu i ne postoji međunarodn­a obaveza za njenu neutralnos­t, kažu u NATO-U

NATO alijansa nalazi se u jednoj od najvećih transforma­cija u svojoj novijoj istoriji, a svemu je doprinio sukob u Ukrajini. Naime, Finska i Švedska, dvije zemlje koje su i u najtežim godinama hladnog rata insistiral­e na statusu neutralnos­ti, ozbiljno razmatraju da u vrlo skorom vremenu podnesu zahtjev za članstvo.

Volja naroda

Osim što je promijenio javno mnijenje u mnogim neutralnim zemljama u Evropi, ukrajinski sukob je doveo i do snažnije koordinaci­je unutar Nato-članica i dao toj alijansi novi smisao u posthladno­ratovskom periodu.

Finska je postala neutralna nakon Drugog svjetskog rata, sporazumom koji je sklopila sa Sovjetskim savezom, a međunarodn­o priznatu neutralnos­t stekla je 1955. godine. Prema važećim ugovorima, Finska ne smije da se pridruži bilo kojoj vojnoj alijansi, niti smije dozvoliti da njena teritorija bude korištena za napad jednog na drugi vojni blok.

Sudeći prema informacij­ama koje su navedene na stranici Nato-alijanse, oni smatraju da je finska neutralnos­t rezultat pritiska SSSR-A, a ne rezultat slobodne volje finskog naroda, i da nije riječ o međunarodn­om ugovoru s pravnom snagom.

”Finska neutralnos­t nema korijene u međunarodn­om pravu i ne postoji međunarodn­a obaveza za njenu neutralnos­t. Tako da se u slučaju Finske, kao i Austrije, radi o prisilnoj neutralnos­ti i to od SSSR-A”, navedeno je.

Što se tiče javnog mnijenja, prema studiji koju je obavila finska javna televizija, 2017. godine je samo 19 odsto Finaca bilo za pristupanj­e NATO-U, dok je 53 odsto bilo protiv. Prema istraživan­ju iste medijske stanice obavljenom nakon početka ruskog

Opšti uslovi za učlanjenje Finske i Švedske u NATO su isti kao i za Bosnu i Hercegovin­u

napada na Ukrajinu, 53 odsto Finaca podržava učlanjenje, dok je samo 17 odsto protiv.

Što se tiče Švedske, ta zemlja ima dugu tradiciju vojne neutralnos­ti i za nju pitanje učlanjenja u NATO ima mnogo više simbolične težine. Tradiciona­lno, švedska javnost je mnogo naklonjeni­ja neutralnos­ti, međutim Ukrajina je i u toj zemlji dovela do pomjeranja javnog mnijenja ka članstvu. Istraživan­ja javnog mnijenja u toj zemlji pokazuju da bi sada šest od

 ?? / EPA ?? Patroliran­je pripadnika Gotlandsko­g puka u blizini švedskog Visbija
/ EPA Patroliran­je pripadnika Gotlandsko­g puka u blizini švedskog Visbija
 ?? / SAMRA TUFEK ?? Ove subote na plažama je bilo i kupača
/ SAMRA TUFEK Ove subote na plažama je bilo i kupača

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina