Kriptosektor polako izlazi iz sjene
Ukrajina, i pored ratnih okolnosti, uviđa značaj kriptovaluta, te je ukrajinska vlada prikupila više od 24 miliona dolara nakon što je društvenim mrežama poslala apel za primanje donacija u kriptovalutama
Kriptovalute su postale bitan faktor ne samo kao novi način upravljanja novčanim tokovima već i u kriznim situacijama kakva je bila ekonomska kriza 2008. godine bitcoinu i drugim digitalnim tokenima, objavila je firma za analizu blockchaine Elliptica, a pokazalo se i u ratu u Ukrajini da je kriptovaluta izuzetno efikasan alat.
Naime, ukrajinska vlada prikupila je više od 24 miliona dolara nakon što je društvenim mrežama poslala apel za primanje donacija u kriptovalutama. Potpredsjednik Vlade Ukrajine je podijelio tri adrese novčanika, pozivajući kriptozajednicu da donira i pomogne Ukrajini u borbi protiv ruske okupacije.
U prva četiri sata od objave prikupljena su 3,3 miliona dolara donacija, a samo u nekoliko dana iznos je dostigao 24 miliona dolara u kriptu.
No, zavladala je mala konfuzija oko namjeravane upotrebe kriptodonacije, suosnivač Ethereuma Buterin je podijelio još jednu inicijativu, decentraliziranu autonomnu organizaciju Ukraine
DAO koja je usmjerena isključivo na pomoć ukrajinskim građanima. Vjeruje se da će donacije koje pristižu na adresu koju dijeli Ukrajina direktno koristiti vlada, dok će DAO donacije biti preusmjerene na dobrobit građana putem nevladinih organizacija.
Kriptovalute su, htjeli mi to ili ne, postale bitan faktor. Prisjetit ćemo se, nakon invazije 24. februara Narodna banka Ukrajine je ograničila podizanje gotovine u bankama, fiksirala devizni kurs domaće valute i obustavila izdavanje elektronskog novca. No, kako se navodi u saopštenju, Volodimir Zelenski je potpisao zakon pod nazivom O virtualnoj imovini u februaru ove godine.
Kriptoberze i preduzeća koja rukuju digitalnom imovinom morat će se registrirati pri vladi kako bi legalno poslovali u Ukrajini, a bankama će biti dopušteno otvaranje računa za kriptopreduzeća. Zakon daje ukrajinskoj nacionalnoj komisiji za vrijednosne papire i berzu ovlasti da određuje politiku zemlje o digitalnoj imovini, izdaje licence preduzećima koja se bave kriptovalutama i djeluje kao finansijski nadzornik.
Ogromna količina novca fluktuira u ovim tokovima u jednom potpuno paralelnom sistemu koji Bosna i Hercegovina još nije regulisala
Kriptoberze i preduzeća koja rukuju digitalnom imovinom morat će se registrirati pri vladi kako bi legalno poslovali u Ukrajini, a bankama će biti dopušteno otvaranje računa za kriptopreduzeća
No, i Rusija, suočena sa sankcijama, iznalazi mogućnosti plaćanja strateških sirovina i energenata koje izvozi i roba koje uvozi. Tako je omogućila da se plin i drugi energenti mogu plaćati, pored nacionalne valute, i u kriptovalutama.
Sve ovo pokazuje da kriptosektor izlazi iz sjene i da postaje relevantan faktor tržišta virtualne imovine. Uticaj kriptovaluta je očigledan na globalnom planu.
Bosna i Hercegovina u ovom sektoru jako puno zaostaje, mislim na legislativu koja nije usklađena sa realnim potrebama, mi smo zemlja koja još nema zakon o kriptovalutama. Postavlja se pitanje, ako nema zakona, “mora li se u Bosni i Hercegovini plaćati porez na kriptovalute?”. U drugim zemljama je to definisano odgovarajućim zakonima. Ovdje se može postaviti dalje mnoštvo pitanja, poput koliko platformi ima u Bosni i Hercegovini, koliko ima kriptomata, da li se virtuelni novac može zamijeniti i na kojem mjestu za čvrstu valutu itd.
Nadam se da će ova pouka iz Ukrajine, koja i pored ratnih okolnost uviđa značaj kriptovaluta, inspirisati i naše zakonodavce da istu materiju regulišu odgovarajućim zakonima. Ogromna količina novca fluktuira u ovim tokovima u jednom potpuno paralelnom sistemu koji nismo regulisali.