Novca ima, a pomoć
Bavrka kaže da robe na tržištu ima, dok Marić ističe da mnogi zbog poskupljenja kupuju sve manje, a neki su primorani dizati kredite da bi preživjeli
Dok životne namirnice u Bosni i Hercegovini dostižu rekordno visoke iznose, a kraja inflaciji nema ni u najavi, domaće vlasti sve nijemo posmatraju i propuštaju jednu po jednu priliku da ublaže posljedice krize. Nema više ni govora o uvođenju diferencijalne stope poreza na dodatnu vrijednost za osnovne životne namirnice, ukidanje akciza za gorivo niko više ne spominje, kao ni sistemsku i dugoročnu promjenu politike podsticaja privrednih djelatnosti i poljoprivredne proizvodnje.
Neizvjesnost i strah
Iz Vlade FBIH je još prije dva mjeseca saopćeno da je za ublažavanje posljedica poskupljenja osnovnih životnih namirnica Federalnoj direkciji robnih rezervi povećan budžet i da iznosi 20 miliona KM u ovoj godini. Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije robnih rezervi, kaže da u FBIH na rezervama ima dostupne robe u vrijednosti 30 miliona KM. Ističe da uz te zalihe i 20 miliona u budžetu, stanovnici nemaju razloga za strah. Ali, kako cijene hrane i ostalih usluga rastu iz dana u dan, džepovi građana sve su prazniji, a neizvjesnost i strah sve veći. Kako u takvoj situaciji pomoći građanima, pitali smo Bavrku.
- Robne rezerve su samo dobile sredstva, ali modalitete kako djelovati na tržištu ne određuje Federalna direkcija robnih rezervi, nego
Vlada FBIH. Mi razgovaramo o toj temi, pratimo situaciju, ali vam ne mogu dati tačnu informaciju šta ćemo poduzeti, jer mi ne radimo samoinicijativno, ističe Bavrka.
Kako kaže, uvozno orijentirana gospodarstva su, nažalost, u situaciji u kojoj se ne može zaustaviti rast cijena zbog toga što cijene rastu na globalnoj razini.
- Mi nismo proizvođači, ne proizvodimo tržišne viškove tako da većinu robe uvozimo: pšenicu, brašno i ulje koje je vrlo sporan artikl i koje strašno poskupljuje. Da li su to mešetarske cijene, burzovne ili su one stvarni odraz tržišnih kretanja, to je sada tema za razmišljanje i za analize. Međutim, robe na tržištu BIH ima, nema nestašica. U ovakvoj situaciji je veoma diskutabilno odabrati model kako intervenirati sa određenom količinom bilo koje namirnice budući da cijene svih namirnica rastu. Dakle, ne možemo odjednom kupiti toliko robe da zaštitimo tržište Federacije BIH određenim proizvodima. Možemo samo djelovanje usmjeriti na određene ciljne skupine stanovnika i slično, kaže Bavrka.
I ekonomisti se slažu da su poduzete mjere samo kratkoročne, te da nedostaju strateški potezi, koje je trebalo povlačiti još u vrijeme pandemije koronavirusa. Kako nam je kazao profesor ekonomije Kadrija
Ono što nas čeka je da ćemo ostati bez poljoprivrednih proizvođača, pa kad prispije proljetna sjetva, nećemo imati dovoljno uroda, a ostat ćemo i bez hrane