I građanima ni na vidiku
Hodžić, potrebno je stimulisati domaću proizvodnju, oko čega se slažu svi domaći ekonomisti.
- Poduzete su uglavnom fiskalne kratkoročne mjere za finansiranje produbljivanja budžetskog deficita radi očuvanja likvidnosti na osnovu podsticaja potrošnje, garantovanjem radnih mjesta i određenih nivoa plata. Ono što je, međutim, ključno je da će količina proizvedene robe igrati glavnu ulogu u srednjem roku, a za poticaj domaćih lanaca opskrbe, uključujući i energiju, nužne su strukturne reforme koje već duži niz godina potpuno izostaju. Prvo su politike stimulisanja proizvodnje hrane, u čemu se, kako vidim, slažu svi domaći ekonomisti. Druga ažurirana mjera - smanjenje poreza i akciza je diskutabilna. Za razliku od većine onih koji podržavaju njihovo linearno smanjenje, podržavam ciljane mjere socijalne politike usmjerene prema socijalno ugroženim grupama, kazao je profesor Hodžić.
Poljoprivredni proizvođači su u velikim problemima, a pomoć kroz podjelu goriva u FBIH ili regresiranja goriva u RS-U smatraju nedovoljnom. Ovakvo inertno ponašanje vlasti, poručuju, svoj epilog će imati kad prispije proljetna sjetva.
- Vlast je zakazala, to ne može biti očitije. Mi jesmo posijali velike količine kultura, ali nismo koristili đubriva onoliko koliko smo morali, jer ljudi nisu imali dovoljno novca da nabave đubrivo, čije su se cijene višestruko povećale, kazao nam je Savo Bakajlić, semberski poljoprivrednik iz Udruženja poljoprivrednika BIH.
Podrška kroz podjelu goriva u FBIH već se pokazala kao beskorisna, dok je pomoć u RS-U kroz regresiranje cijene goriva obesmišljena nakon posljednjeg poskupljenja.
- U FBIH ovo gorivo iz robnih rezervi dobijaju i ono koji nemaju zasijano ništa ni u saksijama i zloupotrebe su više nego očite. U RS-U su nešto regresirali, ali je gorivo poskupjelo i sad smo opet na istom. Poljoprivreda je pred kolapsom, dodao je Bakajlić.
Kasim Selimović iz Grupacije poslodavaca Tuzlanskog kantona kaže kako vlast umjesto da uvodi mjere kojima će ublažiti posljedice inflacije, nijemo posmatra kako privreda tone sve dublje i dublje, bez ikakvog plana za budućnost.
- Iz ove krize našu zemlju ne može izvući niko osim domaće privrede, privrednika i poslodavaca, a vlast se i dalje ponaša kao da smo mi problem ili kao smo mi rupa bez dna iz koje može novim nametima izvlačiti onoliko novca koliko joj je potrebno da popuni budžete. Umjesto da mijenjaju odnos sad kad je očigledno da se situacija neće smiriti, oni se ponašaju isto, kazao nam je Selimović.
Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže za naš list da je narodna izreka da sit gladnom ne vjeruje odgovor na sve što imamo, kao i na pasivnost vlasti da donese bilo kakve mjere da pomogne stanovništvu.
- Mi smo svjedoci i svjesni smo da globalna kriza itekako utiče na nas u BIH, a s druge strane je naša nemogućnost da proizvodimo dovoljne količine hrane i da imamo domaću proizvodnju. Dodatni problem jeste što naša vlast ne prepoznaje da treba da podstiče tu proizvodnju, uz sva poskupljenja koja imamo. Time se očigledno podstiče odlazak ljudi i stručnjaka sa naših prostora. Građani su primorani da kupuju onoliko koliko imaju novca i to je ogroman problem za najugroženije kategorije stanovnika na koje niko ne misli, govori Marić.
Mjere i strategije
Prema njenim riječima ljudi koji rade i imaju primanja smanjuju količine, ali se kupovina obavlja.
- Međutim, penzioner koji ima 300 ili 400 KM penzije teško izlazi nakraj. Sa nebrigom vlasti dugovaće javnim preduzećima, jer će ljudi, da bi preživjeli mjesec, zanemarivati svoje obaveze kod plaćanja struje, vode i drugih komunalija. To će izazvati lančanu reakciju ili će biti primorani da dižu kredite koji nisu nimalo popularni da bi preživjeli. Odgovornost jeste na vladama svih nivoa da donesu određene mjere i strategije da se ljudima pomogne, navodi Marić.
Kazniti odgovorne
Sloboda govora i sloboda okupljanja su osnovni stubovi demokratije, ali Savezna vlada najoštrije osuđuje svaku njihovu zloupotrebu. Prijetnje smrću visokom predstavniku Christianu Schmidtu, izrečene u Banjoj Luci na protestnom skupu protiv njegove odluke o Zakonu o neprokretnoj imovini u RS-U, ne opravdavaju pravo na slobodu govora i potpuno su neprihvatljive. Savezna vlada Njemačke očekuje da vlasti RS-A, a u okviru važećeg zakonodavstva, poduzmu mjere protiv odgovornih i da ih pozovu na odgovornost, saopćeno je iz Ambasade Njemačke u Sarajevu.
Vlast, umjesto da uvodi mjere kojima će ublažiti posljedice inflacije, nijemo posmatra kako privreda tone dublje i dublje bez ikakvog plana za budućnost
Usaglašena politika
Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BIH i ministrica vanjskih poslova BIH Bisera Turković sastala se u Washingtonu sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-A Gabrielom Escobarom te šefom Ureda za koordinaciju sankcija u State Departmentu Jimom O’brianom. Tokom sastanka istaknuta je važnost punog funkcioniranja državnih institucija, reformi na evropskom putu te borbe protiv korupcije i usaglašavanja vanjske politike BIH sa EU, posebno u pogledu odnosa prema dešavanjima u Ukrajini. Od BIH se očekuje da ispunjava svoje zakonske i međunarodne obaveze u tom pogledu.
Razmjena informacija
Komandantica NATO-ŠTABA u Sarajevu, brigadna generalica Pamela Mcgaha sastala se u petak s generalnim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije BIH Osmanom Mehmedagićem. Tokom prve posjete Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BIH generalica Mcgaha se upoznala s radom Agencije, dosadašnjim rezultatima i planovima za naredni period. Izraženo je obostrano zadovoljstvo posjetom i razmijenjenim informacijama u oblasti sigurnosti s posebnim osvrtom na dešavanja u Ukrajini, saopćeno je iz OSA.