Ništa ne može zamijeniti miris prž
Lješnjaci se mogu koristiti i u slanim jelima, ali kod nas to nije običaj, mada se izvrsno slažu sa skoro svim vrstama povrća i žitaricama te mesom
D anas ćemo popričati o lješnjaku, trenutno najtraženijem orašastom plodu koji se kod nas može uzgajati. Ne pričamo često o orašastim plodovima, mada ih jako puno koristimo, ali kod nas realno rastu samo orasi, bademi i lješnjaci i vjerujem da ćemo ih sve stići opisati u ovim našim pričama.
Izvor mudrosti
U našim tradicionalnim kolačima puno se više koriste orasi, pa sam o njima već pisao, ali odmah nakon oraha dolaze nam lješnjaci, za kojima potražnja iz godine u godinu sve više raste kao i njihova cijena, ali i jedan od razloga zašto pišem o njima je taj što uzgoj lijeske postaje sve unosniji posao kojim mnoga domaćinstva popravljaju svoj budžet.
Lješnjaci su bili jedna od osnovnih namirnica u prehrani ljudi od prapovijesti, a najstariji dokazi za to pronađeni su na otoku Colonsay u Škotskoj i datiraju iz perioda mezolitika, srednjeg kamenog doba, i stari su oko 8.000 godina. Pronađeni su i na drugim lokacijama iz ovog perioda, ali ovdje se radilo o nekoliko stotina tisuća spaljenih ljuski lješnjaka, svih ubranih u istoj godini i to na isti način, rezanjem grana na kojima su se nalazili, a ne lomljenjem, što ukazuje i na to da su ljudi već tada shvatili i sistem obrezivanja lijeske koji daje bolji urod u narednoj godini i koristi se i danas u istu svrhu, a to već ukazuje na proces kultiviziranja biljke, a ne slučajnu berbu šumskih plodova.
Svaka biljka, ovisno o svojoj korisnosti
Od lješnjaka se dobija iznimno kvalitetno i cijenjeno ulje koje se najčešće koristi za njegu kože i kose, ali se normalno može koristiti i u ishrani. Često se nalazi u skupim proizvodima prirodne kozmetike, no može se koristiti i u čistom obliku, pa uvijek obratite pažnju na postotak samog ulja u proizvodu jer je iz imena često vidljivo da se ono tu nalazi, ali tek poslije shvatite da ga nekad ima i manje od 5%, pa ga je po mom mišljenju bolje kupiti u čistom obliku i takvog koristiti kao što je slučaj i sa svim ostalim skupim uljima kao što su arganovo ili ružino.
Ako ćete ga koristiti u kulinarstvu, trebate znati da ima specifičan, meni jako ugodan,
Naši preci, stari Slaveni su bili mnogobošci i u religiju im je bila utkana i dendrologija, odnosno obožavanje nekih vrsta drveća kao što su hrast i lipa, dok su, recimo, orah smatrali demonskim drvetom, a određene vrste drveća su samo štovali i razlikovali od ostalog, nisu ih sjekli osim za određene obrede ili pravljenje predmeta, a neka od tih vjerovanja su se zadržala do danas. Lijesku su smatrali drvom mudrosti i običaj je bio da ljude za koje su smatrali da “ih je zdrava pamet napustila” vode ukrug tri puta oko lijeske kako bi se “sastavili”. Do danas su ostala i vjerovanja vezana za glog, koji se smatrao najboljim zaštitnikom od svih demonskih bića. Tisovini se pripisuju magična svojstva i u ljudskom životu, sudjeluje i u različitim vjerovanjima, mitologijama i starim pričama. Kelti i stari Slaveni nisu gradili hramove, već su svoje određenereligijskeobredeobavljalina otvorenom ili u šumama. Kelti i njihovi druidi smatrali su lijesku za sveto drvo, lješnjake za izvor mudrosti, a piće od fermentiranih lješnjaka koristilo se za buđenje proročanskih moći. Stari Grci su uplitali grane lijeske u pokrivala za glavu koje su ratnici nosili kako bi se zaštitili od zla.
Lijeska, lat Corylus, biljni je rod korisnih grmova i drveća iz porodice brezovki, lat. Betulaceae, koje spadaju u red bukvolikih, lat. Fagales, tako da su lješnjaci botanički puno bliži hrastu i kestenu nego, recimo, orahu. Plod lijeske je zaštićen ljuskom i nazivamo ga lješnjak, a grčki naziv slatkast okus i miris po orašastim plodovima i izvrsno je za salate. Možete ga i termički obrašivati, ali to stvarno nema smisla. Ipak, imajte na umu da ima kratak rok, pa da vam se ne pokvari.
Ulje lješnjaka je izvrsno za hidrataciju svih tipove kože i jako se brzo upija, pa ne ostavlja masne tragove, usporava starenje kože i vraća joj sjaj, ima snažno antioksidativno djelovanje, štiti kožu od vanjskih utjecaja, produljuje boju kose i jača vlas te uravnotežuje masno vlasište. Sve što trebate napraviti je nekoliko kapi ulja razmazati među dlanovima i umasirati u kožu ili samo dlanove provući kroz kosu. za cijeli biljni rod je nastao od riječi korys, što znači kaciga. Rodu lijeski pripada 17 vrsta od kojih je kod nas najrasprostranjenija sivo-smeđa ili obična lijeska, lat. Cprylus avellana, koja prirodno raste u cijelom umjerenom pojasu Evrope i jugozapadne Azije do 1.800 m nadmorske visine.
Danas se njeni hibridi uzgajaju u cijelom svijetu, gdje god to klimatski uvjeti dozvoljavaju. Po zastupljenosti u prirodi nakon nje slijede drvolika ili medvjeđa lijeska i lombardijska ili lambertova lijeska. Postoji i američka lijeska, kavkaska, kineska, kanadska, himalajska, tibetanska, patuljasta sibirska lijeska, mandžurijska ili japanska lijeska te druge i sve imaju brojne hibride koji se uzgajaju zbog ekonomske dobiti na lokacijama kojima su prilagođene. Uobičajena visina lijeske u prirodi je između 3 i 8 m, a jedino medvjeđa može narasti i do 30 m, mada se kod plantažnog uzgoja obrezuju radi lakše berbe.
Lijeska voli jako osunčana područja pa raste uz rubove šuma na južnoj strani. Cvjetovi im se stvaraju već tijekom zime i u rano proljeće, prije lišća. Jak je alergen, kao i ostale brezovke, i početak njihovog cvjetanja je i, nažalost, početak sezone peludnih alergija. Muški cvjetovi su žućkaste rese duge 5-10 cm, a ženski su jako maleni, većim dijelom skriveni u pupoljku, svijetlocrvenih latica od 1 do 3 mm dužine.
Lješnjaci sazrijevaju od kraja augusta do oktobra, 7-8 mjeseci nakon oprašivanja u malim grozdovima, od 1 do 5 kom u svakom, a svaki lješnjak se nalazi u zasebnoj ljusci sličnoj smotanom listu koja prekriva ¾ ploda i iz nje ispada kada sazrije. Omiljena je hrana vjeverica i ostalih šumskih glodara te brojnih ptica koji ih često spremaju za zimske zalihe i na taj način šire u prirodi. Današnja omiljeno je drvo za izradu amajlija, kao i drenovina, kojoj se pripisuju magične moći i od nje se izrađuju držala za sjekire i poljoprivredne alatke te štapovi za pomoć pri hodanju. Drvo lijeske se kod Slavena oduvijek koristilo za izradu amajlija ili su grančice korištene kao zaštita od uroka i nošene su u kosi. S obzirom na to da lijeska na kontinentu počinje cvasti krajem januara, a u Hercegovini i na Mediteranu još u decembru, grančice su korištene u svim praznicima koji su slavili dolazak proljetnog ciklusa koji je kod Slavena značio i početak godina pa su njima kitili kuće, staje te ograde polja kako bi se sve zaštitilo od vremenskih nepogoda, naročito groma i da se osigura dobar napredak. svjetska proizvodnja, u ljusci, iznosi oko 1.125 milijuna tona i najveći proizvođač je Turska sa oko 70% ukupne svjetske proizvodnje, a slijede ju Italija, Azerbajdžan, USA, Čile i Kina.
Klimatske promjene, kao i kod drugih vrsta voća, trenutno uzrokuju velike probleme jer globalno zagrijavanje donosi izazove dolaska novih nametnika te vremenske nepogode, duže ili kraće zime, a lijeski su za dobar rast potrebna sva četiri godišnja doba. Kada smo pričali o avokadu, spomenuo sam vam ekološke probleme oko uzgoja tog ploda. Trenutno slične probleme ima i Turska sa uzgojem lješnjaka zbog velikog priljeva izbjeglica nakon sirijskog rata i zahtjeva određenih država i kompanija koje otkupljuju lješnjake za dokazivanje nekorištenja dječje radne snage, a slično se dešava i sa uzgojem pistacija. Zanimljivo je da su najveći proizvođači istovremeno i najveći potrošači i da u nekim od zemalja i do 90% lješnjaka odmah odlazi u prerađivačke tvrtke, dok je samo 10% namijenjeno svježoj potrošnji.
Energetski gledano, lješnjaci su prava bomba i na 100 g sadrže 628 kcla. Sastoje se od samo 5% vode, 61% masti, 15% bjelančevina i 17% ugljikohidrata, od kojih su samo 5% šećeri, dok su ostatak dijetalna vlakna. Od mikronutrijenata lješnjak sadrži minerale kalcij, magnezij, fosor, željezo, cink, bakar, mangan i selen te vitamine C, E, K, a od vitamina B kompleksa sadrži tiamin - B1, riboflamin - B2, niacin - B3, pantotensku kiselinu - B5, piridoksin - B6 te folnu kiselinu - B9, kolin i betain. Od fitonutrijenata najbitniji su lutein i zeaksantin.
Osim značajnih količina vitamina i minerala te zdravih mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina
Možemo učiniti mnogo toga kako bi naša koža ostala svježa i mlada što duže
s udjelima 7,9 grama na 100 grama, lješnjaci su bogati fitosterolima. Fitosteroli su biološki aktivni steroidni alkoholi biljnog porijekla. Cijenjeni su zbog svoje sposobnosti sprečavanja kardiovaskularnih bolesti i tumora. Fitinska kiselina primjerice, prirodno prisutna u orašastim plodovima i sjemenkama, snažan je antioksidant koji štiti od upalnih procesa te može smanjiti rizik od pojave raka debelog crijeva. Lješnjak je bogat argininom koji inhibira rast tumora i potiče imunološki sustav.
Oleinska masna kiselina je još jedan izvrstan ljekoviti nutrijent koji sadrže lješnjaci. Ona djeluje na smanjenje krvnog tlaka, kao i na prevenciju srčanog i moždanog udara. Istraživanja su pokazala da redovan unos oleinske masne kiseline može znatno poboljšati pamćenje, pa se preporučuje djeci i studentima, ali i starijim ljudima zbog sprečavanja i usporavanja demencije. Lješnjaci sadrže i omega-3 masne kiseline. Ove poznate masne kiseline imaju brojne dobrobiti za zdravlje, zbog čega mnogi stručnjaci preporučuju njihovu redovnu konzumaciju.
Zahvaljujući visokoj količini vitamina E, lješnjaci su jako dobri antioksidansi koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, usporavaju znakove starenja i ojačavaju imunitet. Zanimljivo je da je lješnjak jedinstven po tome što sadrži znatnu količinu folne kiseline, odnosno vitamina B9. Ovaj vitamin obično nalazimo u zelenom lisnatom povrću, ali se vrlo lako uništava termičkom obradom. U samo dvije minute kuhanja uništi gotovo 90 posto folata u povrću. Folna je kiselina neophodna za trudnice, jer njen manjak u trudnoći dovodi do spontanih pobačaja i deformiteta novorođenčadi.
Iz svega prethodno nabrojanog, vidite i sami da su lješnjaci, kao i ostali orašasti plodovi, jako zdrava i vrijedna namirnica. Oni pomažu u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti, smanjivanju rizika od nastanka tumora, borbi protiv slobodnih radikala, poboljšavanju pamćenja i mentalnih sposobnosti, smanjivanju lošeg kolesterola, jačanju imuniteta, zdravom razvoju fetusa te kod mnogih drugih zdravstvenih problema. Preduvjet je, naravno, preventivno korištenje i općenito šarena i raznolika prehrana jer jedino na taj način možemo naš organizam očuvati zdravim. Kada dođe do ozbiljnih zdravstvenih problema, lješnjaci nam neće pomoći da se izliječimo, ali ako njima zamijenimo nezdrave grickalice, možemo spriječiti nastanak mnogih zdravstvenih problema. Znanstvena istraživanja preporučuju konzumiranje između 30 i 60 g orašastih plodova dnevno kako bi se maksimalno iskoristila ljekovita svojstva.
Prilikom kupovine lješnjaka, kao i ostalih orašastih plodova, trebate paziti na rok. Ako ih kupujete na mjestima gdje ih možete probati, bolje ih je kupiti sirove, pa ih doma sami ispržite jer je moguće da ih pri kraju roka isprže kako bi dobili jaki, karakteristični miris prženih lješnjaka, ali to im neće znatno produžiti rok. Rok im se znatno produžuje ako ostanu u ljusci, ali danas se malo kome da čistiti ljusku s oraha i lješnjaka mada je to meni jedna od omiljenih zimskih zanimacija. Očišćene lješnjake najpraktičnije je čuvati u hladnjaku, što im znatno produžuje rok, a možete ih i zamrznuti, što ja i radim. Nikada ih ne zamrzavajte mljevene jer će uvući mirise iz zamrzivača, što poslije može biti jako problematično. Mljeveni općenito imaju najkraći rok, pa ih meljite netom prije korištenja, a isto vrijedi i za ostale orašaste plodove.
Sa čokoladom
U našoj kuharskoj kulturi lješnjaci se skoro uvijek koriste ili kao zdrava grickalica ili kao sastojak u pripremi kolača. Njima realno možete zamijeniti, kao što i njih možete zamijeniti bilo kojim drugim orašastim plodom, ali imajte na umu da ništa ne može zamijeniti miris koji se razvije prženjem lješnjaka i njega nećete osjetiti čak i ako koristite nepržene lješnjake pa u recepturi uvijek obratite pažnju radi li se o sirovim ili prženim lješnjacima.
Mogu se koristiti i u slanim jelima, ali kod nas to nije običaj, mada se izvrsno slažu sa skoro svim vrstama povrća i žitaricamatemesom.globalnogledano, lješnjaci se najbolje sljubljuju sa čokoladom i kao takvi se najčešće koriste, što je i uzrokovalo veliki porast potražnje lješnjaka. Kada kupujete namaze na bazi čokolade i lješnjaka, koji su posebno omiljeni među djecom, uvijek obratite pažnju na količinu lješnjaka i šećera jer se realno najviše u tome razlikuju. Uvijek imajte na umu da si i sami možete napraviti sličan namaz u kojemprocesuirani,bijelišećermožete zamijeniti medom, sirupom od datulja ili nekom zdravijom, nutritivno bogatijom alternativom šećeru, pa na taj način napraviti zdravu varijantu čokoladnog namaza s lješnjacima.
Da li znate da postoji pet vrsta bora i svaka želi drugačiju njegu upravo zbog različitih uzroka koji izazivaju njihovo pojavljivanje? Bore su podijeljene u dvije velike kategorije - dinamičke i statične. U prvu kategoriju spadaju dobro poznate ekspresivne bore koje svi imamo, bez obzira na godine i stanje kože. Nazivaju se dinamičkim upravo zato što se privremeno pojavljuju na licu kada pravimo razne izraze, a nestaju kada lice ostane statično, bez ikakvog izraza. Tako u dinamične bore spadaju one između obrva koje se pojavljuju kada se namrštite, bore na čelu ili oko usta.
Vremenom i kako se nivo kolagena u koži smanjuje, dinamične bore imaju tendenciju da postanu trajne upravo zato što koža gubi dio svoje elastičnosti i ne može da se vrati u prvobitno stanje. Tada govorimo o statičnim borama, odnosno onima koje ostaju vidljive na koži čak i ako imate opuštene mišiće lica.
Ove dvije glavne kategorije uključuju još pet specifičnih tipova bora, od kojih svaka ima različite uzroke. Ekspresivne bore Ponavljajući pokreti lica izazivaju bore zbog kontrakcija mišića koji postoje ispod kože lica. Ovakve bore se pojavljuju već od dvadesete godine, a postaju statične onda kada vaša koža počne da gubi elastičnost ili kada se smanji nivo kolagena.
Elastinske bore - To je tip bora koji nastaje gubitkom elastične strukture kože, usljed pretjeranog izlaganja suncu. Ove bore se javljaju uglavnom na obrazima, gornjoj usni i vratu i postepeno postaju trajne i dublje. Korištenje kreme za sunčanje i izbjegavanje izlaganja suncu je najbolja stvar koju možete da uradite da spriječite njihovo pojavljivanje.
Gravitacione bore - One su rezultat direktnog dejstva gravitacije izazvanog normalnim gubitkom kolagena i elastina tokom godina, u kombinaciji sa nedostatkom hidratacije u određenim dijelovima lica - linijama osmijeha, nazofaringealnim naborima, bradi i vratu.
Kompresijske bore - Kompresijske bore su linije koje nastaju nakon spavanja usljed dugotrajnog kontakta, pritiska i trenja kože o tvrde tkanine - jastuke i posteljinu. Obično nestaju ubrzo nakon što ustanete iz kreveta, međutim, kod žena sa već oštećenom kožom zbog nedostatka hidratacije mogu ostati trajno urezane na licu. Koristite satenske ili svilene jastučnice koje smanjuju trenje kože.
Atrofične bore - To su one koje se pojavljuju, primjera radi, na čelu kada povučete obrvu nagore i koža se sporo vraća u normalan položaj. Obično su uzrokovane biološkim starenjem, ali postoje i slučajevi atrofičnih bora na veoma suhoj koži gdje su uzroci brz gubitak kolagena i jak gubitak gustine kože.