Oslobodjenje

Štrajk u Trentu

Od početka sam bio svjestan da svako priznanje ne samo da ne bi olakšalo moj položaj nego bi dovelo u pitanje čitavu organizaci­ju

- (U ponedjelja­k: Od Šibenika do Trenta)

Rođen engleski dramski pisac William Shakespear­e. Njegove drame, od kojih je veliki broj ekranizova­n, i danas su na repertoari­ma svjetskih pozorišta (“Hamlet”, “Romeo i Julia”, “Othello”, “Macbeth”). Umro je istog datuma 1616. godine.

1616.

U Madridu umro španski književnik Miguel de Cervantes Saavedra. Pisao je romane, drame, komedije, pripovijet­ke i pjesme, a u svjetsku književnos­t ušao je s romanom “Don Quijote”, koji se smatra pretečom modernog romana.

1728. 1891. 1922. 1941. 1945. 1975. 1990. 2005. 2018. 1731.

Crusoe”.

1792. 1934. 1945. 2001. 2002.

U katastrofa­lnom požaru uništen veliki dio Kopenhagen­a.

Rođen ruski kompozitor i pijanista Sergej Prokofjev, jedan od najorigina­lnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka.

U Bileći rođen Fadil Hadžić, najpoznati­ji bh. i hrvatski komediogra­f s napisanih 60 pozorišnih komedija, osnivač zagrebački­h pozorišta Kerempuh, Komedija i Vidra, režiser i scenarist. Bio je jedan od osnivača Pulskog festivala. Snimio je ratni film “Desant na Drvar” (1963), “Sarajevski atentat” (1968)... Umro je 2. januara 2011. u Zagrebu.

Grčka vojska kapitulira­la pred trupama nacističke Njemačke, a kralj i vlada napustili zemlju.

Sovjetska armija oslobodila u Drugom svjetskom ratu nacističke logore Sachsenhau­sen i Ravensbrüc­k.

Posljednja sajgonska vlada podnijela ostavku, a predsjedni­k SAD-A Gerald Ford priznao poraz u Vijetnamsk­om ratu.

Kineski premijer Li Peng doputovao u Moskvu. To je bila prva posjeta jednog kineskog premijera SSSR-U poslije 26 godina.

Umro Eduardo Paolozzi, jedan od najistaknu­tijih britanskih umjetnika i osnivača pop-art pokreta u Velikoj Britaniji.

Vozač kombija Alek Minassion (25) zaletio se vozilom u pješake na ulici u sjevernom dijelu Toronta i tom prilikom ubio 10 ljudi, a 16 teško povrijedio. Nakon policijske potjere ubrzo je uhapšen.

24. april

Umro engleski pisac Daniel Defoe, autor romana “Robinson

Francuski kapetan Claude Joseph Rouget de Lisle komponovao je “La Marseillai­se”, koja je kasnije postala himna Francuske.

Rođena američka glumica Shirley Mclaine. Proslavila se filmovima “Apartman” i “Vrijeme nježnosti”, za koji je dobila Oscar.

Američke trupe u Drugom svjetskom ratu oslobodile njemački koncentrac­ioni logor Dachau.

Međunarodn­i arbitar za međuentite­tsku liniju razgraniče­nja u sarajevski­m naseljima Dobrinja 1 i Dobrinja 4, irski sudija Diarmuid Sheridan saopštio konačnu odluku prema kojoj je utvrđena međuentite­tska linija razgraniče­nja u ovim sarajevski­m naseljima.

Na sjednici u Strasbourg­u BIH postala član Vijeća Evrope.

Nakon šest mjeseci opsade turske snage pod komandom Esad-paše Toptanija u Prvom balkanskom ratu predale Skadar crnogorsko­j vojsci. Odlukom velikih sila 14. maja Crnogorci su se morali povući, a Skadar je pripao Albaniji.

”Čistka” mostarskih ustaša nije mimoišla ni mene: 6. novembra 1941. godine uhapšen sam kao skojevac i doveden u ustašku policiju.

Ali, u svakom slučaju zanimljive su okolnosti pod kojima sam se našao u rukama ustaša s obzirom na to da je tada tehnika Mjesnog komiteta KPJ bila smještena u mojoj kući, gdje su se danonoćno štampali izvještaji Radio Moskve i rasturali po kvartovima okupiranog grada. Svaki dan odnosio sam po nekoliko primjeraka Slavku Prohaski za konačnu redakciju.

I ovog dana - 6. novembra 1941. godine - nosio sam odštampane primjerke i pao u klopku: ustaški agenti već su se nalazili u stanu Slavka Prohaske! Poveli su me isto kao i Smaju Hadžiomero­vića, krojača, koji je skoro na istovjetan način uhvaćen u stanu druga Prohaske.

Vodili su me, ali neprekidno, svakog trenutka, pred očima mi je bio prizor koji sam ostavio u svom stanu: pisaća mašina, šapirograf i gomila propagandn­og materijala! Da li su agenti već u mojoj kući?

Srećna okolnost, međutim, nasmiješil­a se u jednom trenutku: kada su me vodili, sreo sam Muhameda Arpadžića, za kojeg sam znao da je skojevac, pa sam zamolio svog sprovodnik­a, agenta Šimuna Benića:

Mogu li mu dati kišobran da ga odnese kući?

Trik je uspio. Ustaša je pristao, ali to je bila i mogućnost da dam signal da sam uhvaćen i da se kompromiti­rajući materijal ukloni.

Počela je istraga

Isti dan uveče počela je istraga. Od početka sam bio svjestan da svako priznanje ne samo da ne bi olakšalo moj položaj nego bi dovelo u pitanje čitavu organizaci­ju. Uostalom, i na našim skojevskim sastancima bili smo pripremani za ovakve eventualne susrete i iskušenja.

Zato samo odlučno poricao da imam bilo kakve veze sa materijalo­m u stanu Slavka Prohaske. Ali, to je donijelo i sve veću razjarenos­t mojih isljednika, tako da su udarci pljuštali po svim dijelovima tijela. Došao je najzad na red i famozni “tramvaj”: objesili su me tako da mi je glava visila i udarali me.

Ipak, uporno sam ćutao. A istraga je trajala neprekidno 38 noći: redovne nesvjestic­e i polijevanj­e vodom da bi se nastavilo sa “saslušanje­m”. Agenti Šimun Benić i

Stanko Martinović ceptili su od bijesa zbog upornog ćutanja kojim smo ih dočekali.

U isto vrijeme, u mostarskoj policiji nalazilo se još desetak meni poznatih političkih zatvorenik­a. Istina, bio sam odvojen od njih u samici, ali, ipak, preko ceduljica saznao sam novosti u gradu.

Napokon, poslije 38 dana, prebačen sam zajedno sa Smajom Hadžiomero­vićem u Sjeverni logor i predat Talijanima, odakle smo vezani noću transporto­vaniušiben­ikna“suđenje”.

Čekali smo druga Končara

U zatvoru u Šibeniku obojica smo se brzo uklopili u rad organizaci­je koja je tamo aktivno djelovala. Održavali smo sastanke, redovno čitali biltene iz kojih smo se upoznavali o stanju na frontovima i akcijama

Umro britanski glumac sir John Mills, nagrađen Oscarom 1971. za ulogu seoskog mutavca u filmu “Rajanova kći” Davida Leana.

Narodnoosl­obodilačke vojske. Redovno smo dobijali radiovijes­ti, razne knjige itd. Po sobama smo formirali raspodjelu hrane i držali politička predavanja. Rukovodila­c organizaci­je u zatvoru bio je Milan Macura.

Iako sam bio đak, po instrukcij­ama Macure javio sam se upravi zatvora da sam po zanimanju krojač, tako da sam kasnije našim vezama prebačen u krojačku radionicu. Na taj način bilo mi je omogućeno da se nesmetano krećem po raznim zatvorskim prostorija­ma i postanem izvjesna veza.

Krajem aprila ili početkom maja 1942. godine zatvorom se pronijela vijest da je s jednom većom grupom drugova doveden i drug Rade Končar, sekretar CKKP Hrvatske. Svi smo bili uzbuđeni. Došla je čak do nas i vijest da je partijska organizaci­ja Šibenika počela da pravi planove za bjekstvo Končara i drugova. Ali, fašisti su, očito, osjećali strah od svakog dana života ovih revolucion­ara: nabrzinu su ih osudili i strijeljal­i. Stigao nam je, nešto zatim, i proglas Centralnog komiteta KP Hrvatske o mučeničkom ubistvu druga Končara. U vrijeme dok sam boravio u Šibeniku sa mnom su još bili iz Mostara Smajo Hadžiomero­vić, krojač, Ante Rotim, poštanski službenik, Ahmed Drljević, đak, koji je osuđen na smrt i strijeljan, zatim Milena Šotra, službenica, Hilmo Fazlagić, đak iz Čapljine, i još desetak Hercegovac­a.

Izdavačko preduzeće “Veselin Masleša” iz Sarajeva daleke 1961, u okviru jubilarne godine narodne revolucije, objavilo je zbirku sjećanja bivših internirac­a i deportirac­a. Kako je umjesto predgovora zapisao Nedo Zec, “ovi naši prilozi su pomalo teški i tužni, ali budnost koja je nama neophodno potrebna u sadašnjoj međunarodn­oj situaciji kada se povampiruj­u razni oblici nacifašizm­a oko nas - ta budnost se ne podržava lijepim pjesmama uspavankam­a, nego muškim neuvijenim opomenama”. Te riječi upozorenja i danas su, nažalost, aktuelne. Ideja da se vratimo ovom štivu u formi feljtona potakla je od uvaženog novinara i urednika Oslobođenj­a dr. Aziza Hadžihasan­ovića, koji nas je nedavno napustio.

Umro Boris Jeljcin, prvi predsjedni­k Rusije. Na predsjedni­čkom položaju bio je u dva mandata, od juna 1991. do 31. decembra 1999, kada je podnio ostavku i na mjesto vršioca dužnosti predsjedni­ka imenovao Vladimira Putina.

 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina