Shvatili smo poruke
Načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BIH, generalpukovnik Senad Mašović za Oslobođenje i Nezavisne novine govori o nedavnoj posjeti SAD-U i unapređenju OSBIH
Bili ste u službenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama. O čemu ste razgovarali sa tamošnjim zvaničnicima i kako oni vide sadašnju sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini?
- Tokom službene posjete Sjedinjenim Američkim Državama, delegacija Oružanih snaga BIH je imala priliku sastati se sa najvišim zvaničnicima Ministarstva odbrane SAD-A (Pentagona), kao i najvišim zvaničnicima Savezne države Maryland, sa kojom naša država ima jako uspješnu saradnju koja traje gotovo 20 godina. Bila je to prilika za razgovore o trenutnoj bilateralnoj saradnji između oružanih snaga SAD-A i BIH, te razmjeni mišljenja i stavova u pogledu na trenutne sigurnosne i druge izazove sa kojima se susreće današnji svijet, ali i u velikoj mjeri Bosna i Hercegovina i njene Oružane snage. Tokom sastanaka, istaknuta je potreba razvoja dosadašnje saradnje, kao i stvaranja mogućnosti koje će osigurati uspješnu realizaciju izvršenja zakonom definisanih zadataka Oružanih snaga BIH, kao i njenih propisanih misija.
Pametna odbrana
Razgovarano je i o direktnoj i brzoj pomoći OSBIH u jačanju i unapređenju protivzračne odbrane, zračne mobilnosti i protivoklopnim sistemima, kao i obuci na novoj opremi, ali i učešću u zajedničkim vježbama. Ono što samposebnoistakaojestedajeuovom trenutku od krucijalne važnosti, kako za SAD tako i za ostale zemlje članice NATO-A, da brzim rješenjima izvrše dodatno jačanje kapaciteta i sposobnostikredibilnihiposvećenihpartnera kao što su OSBIH. Sagovornici su iskazali veoma jasnu posvećenost, uvažavanje i visok respekt spram onoga što rade Oružane snage BIH, razumijevanje važnosti i uloge OSBIH te spremnost za pružanjem direktne podrške i pomoći u procesu osiguranja i jačanja ukupnih kapaciteta OSBIH, kao i implementaciji projekata koji imaju za cilj proširenje saradnje sa civilnim strukturama, a posebno u oblastima koje se odnose na obrazovanje, zdravstvo, ekonomiju i druge moguće kapitalne projekte ulaganja u BIH.
Švedska i Finska su ljubomorno čuvale vojnu neutralnost. Međutim, najavljuje se da bi od ljeta i one mogle postati članice Natosaveza. Koliko je agresija na Ukrajinu uticala na to da se mnoge zemlje okreću savezništvu?
- Agresija na Ukrajinu je najveći izazov za Evropu i savremeno društvo. Nijedna situacija nije brže ujedinila NATO i EU kao što je rat u Ukrajini. Sada kada je budućnost Evrope bila direktno ugrožena, međunarodna zajednica je naučila da treba veoma brzo i adekvatno reagovati, te biti spremna da daleko jače odgovori na sve izazove sa kojima se suočava savremeni svijet. U svjetlu narušenog sigurnosnog ambijenta te procjene sigurnosne situacije, Švedska i Finska razmatraju mogućnostslanjaaplikacijezapristupanje Nato-savezu. Ove države imaju veoma duboku i sveobuhvatnu saradnju sanato-om,izapravosamouformalnom smislu nisu članice NATO-A, dok su u svakom drugom smislu uključene u procese Nato-saveza. Kada govorimo o prelasku iz statusa neutralnosti u aktivnu aplikaciju za priključivanje NATO-U, uvažavam opredjeljenje država,alidanasjeneutralnostimaginarni pojam, i po mnogo čemu je neutralnost najskuplji i najnesigurniji oblik za pitanje sigurnosti jedne države.
Koliko je dobro to što je i naša zemlja tema na sastancima članica pakta?
- Shvatili smo poruke sekretara NATO-A koji nam je dao podršku kada je u pitanju naš put u EU i NATO. Kroz nastavak reformskih procesa jačaju se država, ekonomija, mogućnost da mladi ljudi ostanu u BIH i kreira se neuporedivo drugačiji ambijent na međunarodnom planu. Od mnogobrojnih benefitačlanstvaunato-u,državečlanice pristupaju inicijativi “pametne odbrane” (smart defence) NATO-A, koja zagovararazvojodbrambenihsposobnosti država članica Saveza, u uslovima ograničenih ulaganja u odbrambene proračune, gdje bi imali pristup daleko značajnijim i većim resursima bilo koje članice NATO-A. Kroz tu integraciju, sa malim ulaganjima, benefiti za državu su enormni, kako u vojnom, tako i političkom i svakom drugom području od interesa za državu BIH i njene građane. Put BIH ka NATO-U je i Zakonom o odbrani BIH jasno definisan. Mi u Oružanim snagama BIH smo u potpunosti posvećeni implementaciji svih Nato-normi i standarda i ono što nas posebno hrabri, jeste da imamo podršku naših strateških partnera.
Ključno za BIH je da nastavi sa integracijskim procesom prema NATO-U i EU, koji je u interesu države i građana
Koliko nečinjenje državne vlasti usporava proces euroatlantskih integracija, pa i minimizira sve ono što je OSBIH dosad ispunio od zadaće na tom putu?
- Kao što je već poznato, budžetski okvir za potrebe Ministarstva odbrane i OSBIH nije zadovoljavajući i dosadašnje kretanje odobrenog budžeta nije pratilo dinamiku i nivo potreba razvoja i opremanja Oružanih snaga BIH. Potrebno je povećati budžetska izdvajanja za odbranu kao primarnog