Većina građana Srbije protiv učlanjenja u EU
Šta se dogodilo u posljednje dvije decenije pa se od euforije prema Evropskoj uniji stiglo do negiranja evropskog načina života? Ima li samo jedan krivac?
Od kako je pre dve decenije Evropska unija obznanila da je Zapadni Balkan sledeći na redu za članstvo, a naročito posle ukidanja viza, građani Srbije su godinama verovali u priključenje Srbije evropskoj porodici naroda. Nažalost, s protokom vremena i sve većim spiskom zahteva s kojim je pred Beograd izlazila Unija, entuzijazam opada i to se vidi svake godine nakon urađenih anketa s pitanjem o podršci pristupanju Srbije članstvu.
Karta za pregovore
Međutim,poslednjeistraživanjezaista je porazno jer je prvo u skorijoj istoriji u kome se većina građana izjasnila protiv EU, odnosno protiv ulaska Srbije u Uniju. Prema ovom istraživanju koje objavljuju mediji, a uradila ga je agencija Ipsos, protiv evropskih integracija je čak 44 odsto građana, dok je 35 odsto za, a ostalih 21 odsto ne zna ili ne želi da se izjasni. U poslednjih nekoliko godina pad podrške ovom procesu je konstantan, ali je uvek većina anketiranih bila za priključenje.
Komentarišući rezultate, Nemanja Todorovićštiplijaizeuropeanwestern Balkansa kaže za N1 da je zanimljiv trenutak u kojem se jedno ovakvo istraživanje objavljuje i narativ koji ga prati.
”Ovaj pad je toliko veliki da izlazi iz okvira svih prethodnih istraživanja, tako da bi ga u nauci odbacili kao irelevantno.znajućikakoovavlastfunkcioniše, mislim da je to sada njihov način da oni ovu kartu, ovo istraživanje koristeupregovorimasaeu.mišljenjasam daćekaorazlogzatodaneuvedusankcijeruskojfederacijinaševlastikoristitijednoovakvoistraživanje”,navodion.
U ovom trenutku Srbija je baš kao i prethodnih 20 godina deklarativno na evropskom putu, a proces pridruživanja označen je kao strateški cilj zemlje. Aktuelna vlast godinama, međutim, žongliraizmeđuprijateljstvasakinomi Rusijomnajednojieunadrugojstrani, s tim što se u ovom trenutku hod po žici bliži kraju. Naime, od kako je Rusija napalaukrajinu,aunijajojuvelanekoliko paketa sankcija, sve su glasniji i jasniji zahtevidasesrbijauskladisaspoljnom
Blago njima ako nemaju pametnija posla nego da šalju Srbiji pisma šta bi i kako trebalo da čini, sa nekakvim pritiscima i prijetnjama, Vučićev je odgovor EU
politikom Unije, čiji član pretenduje da postane. Čaršijom kolaju glasine da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na samo korak od ovog poteza, a kao dokaz pritiska Zapada koji trpi uglavnom se navodi činjenica da se posle izbora sve više distancira od proruskih političara i partija.
Ovihdanavučićdemantujeovespekulacije ne krijući pritom da Srbiji to što je jedina zemlja Starog kontinenta koja nije uvela sankcije Kremlju, stvara “mnogo problema”.
”Da li nama takav stav donosi probleme? Nema nikakve sumnje, mnogo problema, od finansijskih investitora do mnogih drugih. Nema nikakve sumnje da veoma visoku cenu plaćamo”, kaže on, govoreći potom krajnje kontradiktornoounijiinjenimvrednostima koje navodno Srbija želi da usvoji. Njegov komentar za nacrt Rezolucije Evropskog parlamenta zapravo je primer nedosledne politike i retorike kojom aktuelna vlast pristupa procesu pridruživanja.
Naime,upitanopomenutomnacrtu u kome se Srbija jasno poziva da uvede sankcije Rusiji, Vučić odgovara: “Blago njima ako nemaju pametnija posla nego da šalju Srbiji pisma šta bi i kako trebalo da čini, sa nekakvim pritiscima i pretnjama.”
35 poglavlja
Tragom odgovora na pitanje zašto građani Srbije više ne veruju u boljitak od procesa proširenja, treba navesti i činjenicu da je pre dve decenije Unija uvela mnogo strožije kriterijume za članstvo, a Srbija je jedina zemlja koja u procesu pridruživanja ima da ispuni 35 poglavlja. Reč je o procesu normalizacije odnosa sa Kosovom koje je pre 14godinaproglasilonezavisnostčineći Zapadnibalkan,aposebnosrbijuizvorom nestabilnosti.
Podsetimo, Srbija je u dosadašnjem procesu pridruživanja otvorila 22 poglavlja, a dva je zatvorila od ukupno 35. Do pre samo tri godine 2025. je pominjana kao vreme mogućeg ulaska u članstvo, ali je sada jasno da od toga nema ništa. Srbija je tek krajem prošle godine otvorila četiri poglavlja, a godinu pre toga nijedno. Samo poglavlje 35 je koncipirano tako da nezadovoljstvo neke članice u procesu normalizacije može zaustaviti proces pridruživanja u svakom trenutku. snažan potres. Seizmolozi govore da sada bilježe dvadesetak potresa iznad 2 stupnja po Richteru. Riječ je o seriji potresa koja traje.
Nakon jakog potresa koji je zatresao Dubrovnik, Dubrovčani su ostatak noći uglavnom proveli na ulicama. Nakon prvog, duljeg potresa uslijedio je još jedan, pa je to bila, kako opisuju, noć bez sna. Ali, ono što odmah ističu, to je da žale zbog mlade žene koja je poginula u Stocu. Grad Dubrovnik
Grad Dubrovnik i dubrovačka Civilna zaštita objavili su kartu prihvatnih površina za evakuaciju građana u slučaju potresa
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenkovićugostiojepovjerenikaevropske komisije za susjedstvo i proširenje Olivéra Várhelyija. Razgovaralo su o situaciji u Bosni i Hercegovini i reformskim procesima, pa je Plenković naglasiovažnostpromjeneizbornogzakona potres jačine 6 stupnjeva po Merkalliju pogodio je Dubrovnik mjesec kasnije, a tada su najviše stradali povijesna gradska jezgra, područje Konavala, Župe dubrovačke, Ston i Slano.
Velika trešnja
Također u travnju, ali 1667. godine Dubrovnik je pogodila Velika trešnja koja je zauvijek izmijenila izgled Grada. U ovom strašnom potresu poginulo je oko 42 posto tadašnjih stanovnika Dubrovnika (oko 2.000 ljudi). Vjerovali ili ne, ističu danas dubrovački kroničari, od četiri za nas najstrašnija potresa, tri su se dogodila u travnju.
Brojni gosti najljepšeg grada Mediterana ipak preferiraju sadašnji trenutak. Smješteni po hotelima iako potreseni i oni su kao i Dubrovčani u dramatičnoj noći krenuli u điravanje. Prema blic-anketi, zadržali su dobro raspoloženje.
Bih,kakobiseosiguralaravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda. Pritom je istaknuo da je izborna reforma ključna za funkcionalnost i stabilnost BIH, kao i njenu evropsku budućnost, u čemu BIH ima najveću potporu Hrvatske, saopćeno je iz Vlade RH.