Optužnica nakon presuda
Ne postoji događaj iz perioda agresije na BIH koji je pred toliko različitih instanci već dobio tužilački i sudski epilog kao što je slučaj Dobrovoljačka
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv deset osoba u predmetu Dobrovoljačka, zbog ratnog zločina počinjenog u Sarajevu. Optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.
24 ranjenih
Prema saopštenju Tužilaštva, njih desetorica su u okviru funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa podređenima planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji pod pratnjom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.
Na teret im se stavlja da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, da su mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, nisu spriječili ni kaznili počinioce, kao i da su im pomagali poslije izvršenog zločina.
- Optužnica se odnosi na događaje od 3. maja 1992. godine, a prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani, kažu iz Tužilaštva.
Dodaju da je Tužilaštvo BIH sa SIPA i MUP-OM RS-A provelo istragu u kojoj je saslušano više stotina svjedoka događaja, među kojima i preživjeli vojnici i civili, predstavnici porodica ubijenih i ranjenih žrtava, kao i veliki broj sudionika događaja. Uz optužnicu je predloženo saslušanje 277 svjedoka, kao i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.
Sjetimo se da se i ranije provodila istraga protiv 14 tadašnjih vojnih i političkih dužnosnika Republike BIH u vezi sa dešavanjima u Dobrovoljačkoj, ali je ona 2012. godine obustavljena zbog toga što je postupajući (međunarodni) tužilac ocijenio da nije počinjen ratni zločin, jer je kolona vozila JNA bila “legitiman vojni cilj”.
Međutim, porodice pripadnika JNA koji su stradali uputile su apelaciju Ustavnom sudu BIH, koji je početkom 2018. naredio Tužilaštvu da odluči po prigovorima za obustavljanje istrage, a oni su stavili van snage Naredbu o obustavi istrage u predmetu Dobrovoljačka i naredili njeno ponovno otvaranje. Prilikom povlačenja kolone nekadašnje JNA, 3. maja 1992. godine u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici, poginulo je sedam, a ranjeno 14 osoba.
- Mi iz policije nismo imali zakonskih mogućnosti da ono što nam se stavlja na teret uradimo. To je slobodna ocjena Tužilaštva, smatra optuženi Ismet Dahić.
Dobrovoljačka je iscrpno pokrivena izvještajima Haaga, presudom Londonskog suda i odlukom bh. Tužilaštva o obustavi istrage, kaže Ejup Ganić
Isti nalazi
Državni poslanik Damir Arnaut osudio je podizanje optužnice “uzimajući u obzir da ne postoji događaj iz perioda agresije na BIH koji je u tolikoj mjeri i pred toliko različitih instanci već dobio tužilački i sudski epilog”.
- Nalazi su bili isti: ne postoji krivična odgovornost vojnog i političkog rukovodstva RBIH, a kolona vozila JNA je predstavljala “legitiman vojni cilj”, podsjeća Arnaut.
Iz Naroda i pravde ističu da “Tužilaštvo nastavlja sa podizanjem montiranih optužnica koje imaju za cilj isključivo diskreditaciju političkog i vojnog vrha RBIH, njene armije i policije koje su časno i hrabro stale u odbranu zemlje i naroda”.
Član Predsjedništva BIH Milorad Dodik cijeni da je za optužnicu kasno, te da nema razloga vjerovati u pravičnost i pravdu koju bi izrekao Sud BIH niti u Tužilaštvo, “koje je oklijevalo svih ovih godina da podigne optužnicu za očigledan zločin”.