Prosvjetina stipendija
gdje ja na neki način ulazim u intimu drugih ljudi, ali i preispitujem sebe. Ovdje sam ušao u svijet nečega što je, ustvari, vrlo bolno s jedne strane, ali što s druge ima svoju ljepotu. Pokušavajući napraviti tlocrte logora, razgovarao sam s ljudima koji su mi kroz sjećanje, vraćajući i ponovo proživljavajući traume, govorili o lokacijama logora. To su vrlo traumatična iskustva koja su me obogatila i kao kreativca i kao čovjeka, priznaje Hrkaš.
Sarajevo nije prva lokacija gdje je ova izložba postavljena - svoju premijeru, doduše u nešto drugačijoj verziji, postavka je predstavljena u Stocu 23. oktobra prošle godine, na Dan oslobođenja Stoca od fašizma.
- Kasnije smo izložbu predstavili u Beogradu u Centru za kulturnu dekontaminaciju. To je jedan progresivan prostor koji njeguje kritičku misao i podstiče radove koji se bave suočavanjem sa prošlošći, gdje nas je ugostio divni kustos Dejan Vasić. “Backup” i jeste zamišljen kao izložba koja nikada neće doseći konačan oblik. Ona je proces i rezultat suradnje, razmjene i međusobnog učenja umjetnika, istraživača i aktivista u kojoj svako na svoj način upisuje svjedočanstava o životu, ističe autorica i navodi primjer umjetnika iz Francuske.
- Quentina Fagarta sam sasvim slučajno upoznala. On je multimedijalni umjetnik i fotograf koji je za Stolac zainteresovan još od 2018. Nedavno je pronašao arhiv fotografija koji je bio u vlasništvu stolačke porodice, jedne od rijetkih koje su tada posjedovale fotoaparat. Kutija sa fotografijama je pripadala veoma talentovanom lokalnom fotografu Šefiku Rizvanoviću, koji je bilježio živote Stočana 70-ih godina. Iz njih možemo iščitavati maskulinitete,
Ona je tokom istraživanja pronašla i svesku sa receptima koju su pisali muškarci u logoru Dretelj. Zapis je povjerila umjetnici Kseniji Hotić, koja se dva desetljeća bavi rekonstrukcijom sjećanja kroz kulinarstvo. Njen uvodni rad na ovom materijalu dio je “Backup” izložbe i objedinjuje nekoliko čula u nastojanju da ublaži ratnu barijeru vremena prije i poslije.
Red je i pojasniti, kada je već toliko puta spomenuto, i odakle neobično ime izložbe. Naime, kao što i jeste logično, ono dolazi od definicije engleske riječi koja predstavlja pokušaj da se napravi kopija u slučaju da original nestane ili bude oštećen.
- Mislim da ova izložba ima za cilj da to uradi, jer ljudi odlaze, a naša namjera je da se sačuva usmena historija Stoca, zaključuje Trbonja.
Izložba “Backup”, kao višedimenzionalna refleksija na usmena svjedočanstva stanovnika Stoca o bolnoj i traumatičnoj historiji, ostaje otvorena u Historijskom muzeju BIH do 12. maja.
Usmena svjedočanstva trebala su i vizualnu formu, stoga je Trbonja pozvala umjetnika Ivana Hrkaša da kreira jedinstveni QR kod
Fagart je nerazvijeni negativ iz osamdesetih iskoristio u izradi serijala fotografija logora Dretelj
SPKD Prosvjeta, Gradski odbor Mostar, ove godine po šesti put dodjeljuje Prosvjetinu stipendiju “Vladimir Ćorović” u okviru koje će biti podijeljene stipendije i nagrade za 150 učenika i studenata.
Svečanost dodjele stipendija održat će se sutra u 12.30 sati u Vladičanskom dvoru u Mostaru (Konak 7).
Prosvjetinu stipendiju u školskoj i akademskoj 2021/2022. godini dobila su 32 učenika od 6. do 9. razreda osnovne škole, 35 srednjoškolaca i 64 studenata.
Najbolja plivačica u Bosni i Hercegovini, mlada Mostarka Lana Pudar dobila je specijalnu stipendiju.
Dvanaest učenika i studenata dobilo je specijalne nagrade, a sedam učenika Gimnazije “Jovan Dučić’” iz Trebinja dobilo je nagrade za aktivizam. Ove godine dodijeljen je najveći broj stipendija otkako je program obnovljen, a bit će dodijeljeno 150 stipendija i nagrada, što je 54,64 posto više nego prethodne godine, odnosno 100 posto više nego prije samo dvije godine, naveli su organizatori.
Prosvjetine stipendije “Vladimir Ćorović” dodjeljuju se za učenike osnovnih i srednjih škola i studente u školskoj i akademskoj 2021/2022. s područja Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.