Nova lica u politici n
O aktuelnoj političkoj krizi i budućnosti Bosne i Hercegovine za naš list govori Dženeta Omerdić, vanredna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli
Brojni analitičari i međunarodni zvaničnici dijele stav o tome da se Bosna i Hercegovina suočava sa najtežom krizom nakon 1995. Ako je kriza šansa, što često možemo čuti, kako da je iskoristimo?
- Mišljenja sam da se Bosna i Hercegovina, zaista, suočava sa izuzetno ozbiljnom krizom. Svjedoci smo da je onemogućen rad državnih organa vlasti, te da se interesi političkih partija (ili pojedinih njihovih aktiva!) nerijetko stavljaju iznad općedruštvenih interesa. Princip vladavine prava apsolutno je zanemaren prilikom procesa odlučivanja, koji je izmješten iz skupštinskih klupa. Da ne nabrajam dalje.
Jedinstvo je važno
Pored ovih unutrašnjih izazova i kriza, situaciju dodatno usložnjavaju regionalni i globalni društveno-politički procesi. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, da li je, i ako jeste u kojoj mjeri je kriza šansa, zavisi od brojnih unutrašnjihimeđunarodnihpolitičkihfaktora, ali prevashodno od predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti. Naime, izabrani i imenovani nosioci vlasti trebali bi da svojim djelovanjem rade na jačanju bh. društva i države. Riječju,
zastupnici i delegati Parlamentarne skupštine BIH, kao i članovi Vijeća ministara BIH trebalo bi da su u ovim kriznimvremenimaustalnimzasjedanjima te da nude rješenja za novonastalu ekonomsku i političku situaciju.
Ukoliko bi se partikularni interesi ostavili po strani, ovu iznenadnu šansu, kako je nazivaju pojedini analitičari, trebali bismo iskoristiti na način da se politički uozbiljimo i da o pitanjima koja su od izuzetnog značaja za sve građane BIH govorimo jednim glasom. Bitno je biti jedinstven kada je riječ o pitanjima koja se tiču: mira, stabilnosti i sigurnosti bh. društva. Bitno je implementirati mjere i politike kojima se poboljšava socijalni, ekonomski status građana. Nadalje, nužno je implementirati preuzete međunarodne obaveze. Međutim, plašim se da krizu nećemo iskoristiti na način na koji bismo trebali sve dok je evidentno da građani BIH gube vjeru u državu i državnu vlast.
Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu još traje, a mnogi misle da bi se rat mogao preliti i na regiju. Trebamo li biti zabrinuti, jer vidimo da je sumnjivog kapitala iz Rusije i Kine sve više?
- O prirodi kapitala ne mogu govoriti i ne želim se upuštati u tu vrstu analize. Za neke ozbiljnije stavove trebala bih raspolagati sa više informacija, a ja ih u ovom trenutku nemam. Međutim, reći ću vam da mi na ovim prostorima uvijek imamo razloga za zabrinutost. Tako će biti sve dok “velikodržavne ideje”, ideje usmjerene protiv BIH, žive i dok imaju svoje sljedbenike. Sve dok se izbori dobijaju na temelju stavova o “nepostojanju državnih granica” i sve dok te ideje imaju pristalice i među bh. stanovništvom - razlozi za zabrinutost postoje.
Kada je riječ o agresiji Rusije na Ukrajinu i eventualnim posljedicama poregiju,bihbidijelilasudbinuostalih evropskih država. Naime, ukoliko bi se oružani sukobi proširili i na druge dijelove Evrope, mišljenja sam da bi malo koja država bila pošteđena ozbiljnijih posljedica i o ovom scenariju ne želim ni da razmišljam.
Ova bi nas kriza trebala naučiti koliko je bitna uloga države i koliko je važan efikasan institucionalan aparat vlasti
Nakon što su SAD i Velika Britanija uvele sankcije pojedinim političkim zvaničnicima u našoj zemlji, uključujući Dodika, a Njemačka obustavila pojedine projekte u RSU, možemo li očekivati da se ovakva praksa nastavi, sve dok oni koji podrivaju institucije države ne budu sklonjeni?
- Nezahvalno je davati bilo kakve prognoze. Posebice jer odluke nisu primarno pravne, nego političke prirode. No, analizirajući sve ovo što se dešava,